Puɗi e leɗɗe men
Ufoo ngel ! Wonaa ngel ! Ko ngel ? Alaa, wonaa ngel, ko ngel wonnoo !
Ko fijo ngo mawɓe e sukaaɓe ɓoggooɓe jaaɓe pijjatnoo e les weeyo Kammu… So ɓe njahiino ɓoggoyde jaaɓe, caggal nde ɓe ñalli ɓoggude jaaɓe haa ñalwi, ɓe njaha, ɓe ñallina les lekki ɓuuki, ɓe ngona e murde jaaɓe maɓɓe, eɓe njartoo ndiyam maɓɓe ɓuuɓɗam.
Hannde ko winndande yowitiinde e ngooti e leɗɗe men piɗooje. Kiiɗoo lekki noon ko mbelki ɓesnooje no feewi. Ko ki njiɗaaki, ko noon ne kadi eki heewi nafooje. Nafooje makki ina mbaɗi faayiida no feewi sanne sanne ! Eki jogii nafooje keewɗe e nguura aadee, nde tawnoo kadi eki ñaamee, eki safroree, eki huutoree kadi e fannuuji goɗɗi.
Ko yowtii e nafoore ñaamdu ɓesnooje makki, sikke alaa eki waɗi witaminuuji, yeru ko wayi no vitamin A, witamin B1, B2, B3, B6 e vitamin C e goɗɗum e goɗɗum ko en keɓaani ɗoo limtude… Ko ki lekki ɓesnoowi haa heewa, ɓesnooje makki keewi ɓenndude ko e saanga naatirde dabbunde. Ko oon dummuna kadi yimɓe heewɓe e julankooɓe keewi ɓuggude ɓesnooje makki ina naftoroo.
Mboɗo sikki hankadi nii, ɗii sifaaji no mbayi heewde nii, haawnaaki won e mon fuɗɗiiɓe faamde, holi kiin lekki ngon-mi e sifaade ɗoo. Ko jaaɓi ! Ɓesnooje makki mbiyetee e teelal ko yaaɓre, e keewal ko jaaɓe… E nder leydi Senegaal, diiwaan Maatam. Jaaɓe ɓuri heewde ko e falnde Ferlo. Kanki noon eki tawee e duunde Afrik, Orop e Asi. Eki waɗi leƴƴi-leƴƴi, ko wayino ɗee innɗe e tuubankoore (lateŋ) garooje ɗoo yeeso: (Ziziphus jujuba, Ziziphus mauritania, Ziziphus mucronata)…
Leɗɗe e Puɗi
(…) Taani am wuuri Ceenel Jah ina wiyatno nguurndam mum : « kala ko fuɗata e leydi ina safroree, (ñawndoree), ina yiɗaa so dañaama yo ɗum fuɗ e taariindi neesu nokku cafrirteeɗo (ñawndirteeɗo) oo. Ko ndeen ɗum ɓurata heewde caasam-faram. So goonga noon omo joginoo gannde fulɓe jowitiiɗe e Leɗɗe, Puɗi e layatiri e kuɗooli keewɗi… Ko kanko noon nehnoo-mi e cukaagu am. Ko kam kadi danndunoo fitaandu am, nde ndog-mi jaŋde…
Ufoo ngel ! Wonaa ngel !
Ko ngel ? Alaa, wonaa ngel, ko ngel wonnoo !
Ko fijo ngo mawɓe e sukaaɓe ɓoggooɓe jaaɓe pijjatnoo e les weeyo Kammu… So ɓe njahiino ɓoggoyde jaaɓe, caggal nde ɓe ñalli ɓoggude jaaɓe haa ñalwi, ɓe njaha, ɓe ñallina les lekki ɓuuki, ɓe ngona e murde jaaɓe maɓɓe, eɓe njartoo ndiyam maɓɓe ɓuuɓɗam. So mi yejjitaani ko nii fijirnde ndee yuɓɓinirtenoo : woodat e maɓɓe loowɗo e hunduko mum haa heewa jaaɓe, o ƴakka ɗe, o mucca ngaaludon kon haa kon laaɓa. E oon tuma, o huccita e yahdiiɓe makko ɓee, omo wukkitira (fuupira) ngaaludon kon gootel-gootel, heen gootel ngel wonee wukkitde (fuupde) fow o wiya ɓe ‘’Ufoo ngel !” , wooda gaaludel ngel o furtini e hunduko. Wooda e maɓɓe jaabiiɗo wiya ‘’wonaa ngel !”. So tawii wonaa ngeel wonnoo, o heɓɓitoo o wiya: ‘’alaa wonaa ngel !”. O etoroo noon telɓinirde ɓe e fuuntude ɓe, mbele eɓe mbaasa anndunde aaludere wattindiinde ndee. So tawii ko ngeel gaaludel wattindinoo e hunduko makko, ɓe telɓii heen. O wiya ɓe, ‘’alaa wonaa ngel, ko ngel wonnoo !’’ .
Ɓe ngoora noon, eɓe njala, ɓe pooftoroo noon, eɓe mura jaaɓe maɓɓe, eɓe njartoo ndiyam maɓɓe ɓuuɓɗam, haa ɓe puufoo. Ɓe mbakkoo caawli maɓɓe jaaɓe, ɓe koota wuro maɓɓe. Diwaa ɗoo ɗakkaa e mon.
Bah Sammba Tuubaak
(ƴoogaa ko e hello makko geese)




