E nder keblugol jihaadi makko (fellannde diine), kala ɗo o yahnoo, Sayko Umaarwiyatnooyim- ɓe ɓe ko kala ko neɗɗo waawi waɗde, e kala ko waawi fellude e diine, ko adii fof yo o hab tawo e tawoe fittaandu makko, sabu so neɗɗo habii e fittaandu mum ko ndeen waawata waɗde goddum ko ɓuri tiidde. Fellannde diine nde Sayko Umaar: 1848-1854. Faandaare fellannde makko. Sayko Umaar ina joginoo heen paandaale ɗiɗi: paan -1. Sarde diine lislaam e nder leyɗeele Sudaan (leyɗeele ba- leebe), sosde laamu makko e tuubnude ley y’i keewdi, e tuugnaadee ko o yiynoo to Maasina, e sarde laawol Tijjaani. -2. Sosde laamu makko, tawa ko laamu diine, e tuugnaade ko o yiynoo to Maasina (mo SeekuAhmadu) e to leydi Hawsa (ndi Usmaan Dem Fojjoo), ngam ɗum noon, alaa e sago o liba la- muuji keewdi, o waɗta ɗii e njiimaandi makko. Konu Sayko Umaar Faandaare Sayko Umaar nde noon waawaano laataadetawa o alaano konu timmungu, keblaangu, nehiingu, wondungu e jaambareebe yonbe e timmube. En kollitiino, gila dow to, no konu Sayko Umaar fuddorinoo hebleede gila Fuuta Jalon haa Dingiraay (1848-1850). Konu Sayko Umaaryettinooma fotde ujunnaaje capanɗe nay (40 000 koninke walla soofaa, maa soldaat). Ina heen worɓe e rewɓe, e mawɓe e sukaaɓe fof. Foolaabe ewolde fof njantata ko e konu he. Konu ngu noon ina joginoo nehdi e njuubbudi. Njubbudi konu Sayko Umaar: Sayko Umaarfeccitii konu ngu ko e terɗe joy: koyde nay e junngo wooto. Koyde ɗe mbiyetee ko Ngenaar, e Yirlaabe, e Tooro, e Junfuntun; junngo ngowiyetee ko Murgula: Muraula:g 1. Ngenaar: woni heen ko ummibe Booseya e Aañameeji; 2. Yirlaabe: woni heen ko um- miibe Laaw e Hebbiyaabe; 3.Tooro: woni heen ko ummiibe Tooro e Bunndu; 4. Junfuntun (woni gardeebe): woni heen ko Fulɓe Fuuta Tooro e Hawsankoobe, e Tuuburu (hono yimɓe tuubnaabe) 5. Murgula: woni heen ko solda- teebe ardube e Alfaa A Usmaan. Yarlitiibe walla naatnube koye mum en e konu Sayko Umar ko aldaa e waawnere, hono ummiibe Kaarta (Jaawara, Masaasi. Kagoro) naattinaa ko e koyngal Ngenaar. Ummiibe Kaaso, e Jaafunu, e Baakunu (hono Fulɓe Wolarbe) naattinaa ko e koyngal Yirlaabe. Ummiibe to Gidimaka naattinaa ko e koyngal Tooro hono hoddiibe maɓɓe ummiibe Bunndu. Fulɓe FuutaJalon burnoo heewde e nder koyngal yngar Yirlaabe, woon e maɓɓe kadi naaattinaabee junngo Murgula. Koyngal heen fof feccitaa e juuɗe tati;junngo ngo ne (Murgula) feccitaa e juuɗe tati:
1. Junngo soysoy: woni ardo- toobe, adotoobe habeede e nder wolde (« abant-garde);
2. Junngo baafal: woni toppitiibe libde tataaji, e jogaade araaraay;
3. Junngo boowal: wonijogitaabe,mooftaabe, reenoobe caggal konu ngu.
Konu so ene yaha walla ene fooftoo, koyngal fof kame junngo fof toppittoo ndeenka mum e kisal mum: kono halfinaaɓe kisal ɓe ittetee ko e konu ngu fofe kuu-bal; junngo alaa hattan subanaade hoore mum reenoobe mum.
Sayko Umar ardini feccere heen fof gorko cubaado (oon woni ko wiyetee « ofisiyee » e nder konuuji hannde ɗii). Ardinaabe pecce konu Sayko Umaar ina keewnoo sanne. Ina heen
– Alfaa Umaar Ceerno Baylaa (omo jeyaa e bumoobe ballaade Sayko Umaar),e Siree Aadama, e Alfaa Usmaan, e Raasin Taal, ekon, jeyaabe Fuuta Tooro;
– Mustafa, ummiido Kanem;
– Sammba Njaay (Sooninke Bakkel, lasli makko ko Wolof).
Mammadu Sijanke e Maamadi: ɓee ko Yoruba en. -Ina heen kadi wodbe e wodbe, ɓe limotaako. Do adan ɗo, ko Fulɓe Fuuta Tooro (Haalpulaar en) mehbe ngonnoo ee konu Sayko Umaar. Kono ndebooynoo ley y’i keew- ɗii goddi naatiiheen. Wonnoo doole konu ngu ko ɗee geɗe: mo woni kala ina faami, etee inajabi habeede, inajabi fellude jihaadi, ina hoolii poolgu ma laato, ina ardi e jaambaraagal e suusde maaydee anniya fellude sara Sayko Umaar Taal. Mowoni kala ina hoolii mo, ina hormii mo, ina huli mo.
Sayko Umaar Taal e hoore mum ardiima golwole keewɗe. Golwole keewɗe kadi, o ardini ɗum en ko « ofisiyeeji » makko, haa arti e Alfaa Umaar Ceerno Baylaa (ganndiraado « Hadee Wada »). Konu SaykoUmaar burnoo konuuji ndeen fof heewde yimɓe (konuuji dio habidi). Konu Sayko Umaar burnoo heewde pucci, engu joginoo « kanonaaji oginoo kaUoee ɗiɗi ɗii ɓe kebtunoo e juuɗe tuubakoobe (kanonaají bonandi kala konu ngu ɓe kabnoo). (Ina heddii, tommbo ɗee tonngoode aroore,
Aamadu Umaar Jah


