Eɗen ciftina tan, e ko raɓɓiɗi, Huseyn Abree ari e gardagol laamu Caad ko e hitaande 1982 caggal nde folli laamu Gukkuni Wedey lomtinooɗo kañum e hoore mum laamu Felikse Maalum e hitaande 1979 caggal wolde arwaniire laamorgo Caad, hono Njamenaa. Eɗen poti noon teskaade wonde leydi Caad, no yoga e leyɗeele Afirik nii, jeyanoo ko e njiimaandi Farayse. Ndi heɓi wellitaare mayri ko ñalnde 10 ut 1960, caggal daawe ganndaaɗe ɗee… Gardiiɗo gadano leydi ndii wiyetee ko Francois Tombalbaay kono noon ko e nder luural mawngal hakkunde ɓesngu leydi ndii, hakkunde hoɗɓe rewo leydi ɓe nganndu-ɗaa yoga e mum en ko juulɓe e hoɗɓe worgo ɓe ngonaa juulɓe. Ko ɗum waɗi beccal rewo ngal kala ko sariya leydi Farayse ɓurnoo teeŋtude heen tawo. Tuggi kitaale 1965 leƴƴi rewo ɗii ko murtuɗi sabu calagol gardagol Tombalbaye haa ɗum addi warngo makko e hitaande 1975, Felikse Maalum lomtii mo. Ko ɗum waɗi, tuggi ndeen haa nde Huseyn Abree jooɗii e jappeere hee, ko pelɓondiral tan teeŋti noon hakkunde Huseyn Abree e Gukkuni Wedey, oo arat tan ridda oya, oyane so feewnitiima ridditoo keddiiɗo oo. Ɗum fof noon kadi ko e ballal, maa wonii leydi Farayse walla leydi Libi e gardagol Muammaar el Gaddaafi. Ko laaɓi tan, ko Farayse ƴaañi Huseyn Abree, Gukkuni Wedey ko neɗɗo Libi.
Ko ɗum addi, eɗen mbaawi wiyde, kareeli pooɗondiral jappeere e nder leydi hee ina waawi hiiseede tan no pooɗondiral hakkunde leydi Farayse (tiimnooɓe Caad) e leydi Libi njogiingu miijo yiɗde yaajtinaade e won e nokkuuji Caad sabu ngaluuji mum (Lefol Awusu) sabu hay nde nanondiral waɗi hakkunde leydi Farayse e Libi yo njaltu leydi ndii e hitaande 1984, hay so ɓe njaltii ne, Libi heddii ina fawi junngo mum e Lefol Awusu haa e hitaande 1994.
Ko maantini e gardagol Huseyn Abree
Ko ceddugol laamu makko sabu tuggi nde o laamii haa nde o follaa omo limtanee wonde o yooɓiima 40 000 fittaandu (hiisa laamu Caad e hitaande 1992). Fedde jojjanɗi aadee wiyeteende Human Rights Watch (yuurnittooɓe jojjanɗi aadee) waɗii wiɗto feeñninaango e nder kelle 474, ina hollita wonde ko laamu Huseyn Abree difii ujunaaje ujunaaje warngooji yimɓe, walla leɓtugol mum en, caggal nannge e kasooji ɗe ndewaani laawol. Ina jeyanoo eɓe o ɓuri leɓtude ɓesnguuji, tawa ko siwil en jeyaaɓe bannge worgo leydi ndii, walla noon won ɗiin leƴƴi ɗi o tuumi wonde hoohooɓe mum en ko haɓotooɓe laamu makko, yeru ko wayi no Hadjeraay en (1987) walla Zaghawa en (1989-1990) tawa kadi warngooji ɗii mbaɗirtee ko « guunanɗe ».
Gaagaa ɗiiɗoo bonanndeeji cifeteeɗi ko bonanndeeji kuccinaaɗi e winndere, ko bonanndeeji ɗi ndewaani laawol hay e nder wolde walla ko leɓte aadee, ina jeyanoo e bonanndeeji Huseyn Abree waawnude rewɓe lelnde walla waɗtude won rewɓe nanngaaɓe e nder kasooji no jiyaaɓe to bannge njogoram. Ina jeyaa e ko addani en goongɗinde ɗum, ceedtagol e nder Tiribinaal hee rewɓe heewɓe ɓe ɗum heɓtinoo, teeŋti noon e oon biyeteeɗo Kadiija Hasaan Sidaan ceedtiiɗo wonde nanngidaama e rewɓe njeetato woɗɓe, ɓe nawaa e tuddunde kooninkooɓe wiyeteende Oum Dumi, o wiyi « alaa fof bonannde nde ɓe njiyaani etee amo felliti ŋatde gacce makko o haala kala geɗe ɗe ɓe njettinnoo mo, wonde Huseyn Abree teettii hurum makko laabi nay e nder hoɗorde mum laamorgo leydi ndii. O jokki heen wonde « amo anndi gacce e kutuya ɗe o dañata so o dariima e peñtu omo haala ɗum, wonii noon e nder renndo Caad walla renndooji goɗɗi e ko huftidini, ko mettere makko tolnii ɗoon ».
Ko laaɓi tan, ko bonanndeeji Huseyn Abree limtotaako, wiyaa ko hay nde o juukaa, o felliti dogde, o saaw kaalisaaji gonnooɗi e booñ leydi o nawori, tolno jawdi ndi limotaako !
Jotondiral laamu Huseyn Abree e laamuuji Farayse e Amerik
Eɗen poti noon teskaade, ɗiiɗoo bonanndeeji kala baɗaaɗi e nder yonta gardagol Huseyn Abree kumpaani leyɗe hirnaange ɗee, teeŋti noon e leydi Farayse e leydi Amerik. HRW, ender wiɗto ngo ummanii ngam anndude darnde Farayse e gardagol Huseyn Abree roŋkii dañde ko laaɓti ummoraade e laamu Farayse sabu ronkude yettaade duttorɗe maɓɓe no haanirta nii. Ko fuɗɗa heɓeede haa tonngaa e pillitol gadanol ina holliri kam wonde « Farayse ƴaañii laamu Huseyn Abree ko ɓuri ko anndaa heen koo » etee « fotaani humpineede bonanndeeji ɗi konu Caad waɗatnoo » ko ina tolnoo e duuɓi jeetati kañum e Ardorde Duttorɗe e Kisal (DDS), polis politigi Huseyn Abree. Caggal nde Huseyn Abree heɓi laamu, leydi Farayse neldii toon konu laabi ɗiɗi, hurjo lollirngo « MANTA » (1983-1984) e hurjo « Epervier » (1986) ngam wallude konu caad e heɓtude nokkuuji ɗiɗi (Abéché e Fayalargeau) jannooɗi e tiimaandi Gukkuni Wedey e ballal Kaddaafi. E nder ɗiiɗoon hurjooji ɗiɗi « bonanndeeji mawɗi e leɓte kiisɗe e warngooji mbaɗaama e soldateeɓe Gukkuni Wedey ». Seedamfaagal hoohooɓe ɗiɗo, Faraysenaajo gooto e ngal Caadnaajo gooto ine ceedtoo ko kaal-ɗen koo. Claude Faure gollotooɗo e Ardorde huuftidinnde kisal boowal leydi Farayse (DGSE) hollitii « Min pektii yimɓe to Caad yo ƴaañoy Ardorde Duttorɗe e Kisal –DDS- (nanndo DGSE). Woni gollal maɓɓe ko heblude e wasiyaade gollotooɓe DDS ». Gardiiɗo DDS e nder kitaale 1983-1987, Saaleh Yuunus, e nder ñaawoore mum e hitaande 2014 wiyi « Kabaruuji ummortonoo min ko nder leydi e caggal leydi, e min njogondirnoo jotondiral tiiɗngal e DGSE, CIA (njuɓɓudi sirruuji ameriknaaɓe), Mossad (Israayiil) e sarwisaaji sirruuji jeyaaɓe Sudaan… DGSE noon ina ɓadtinoi min no feewi ».
Jotondiral teeŋtungal leydi Amerik e laamu Huseyn Abree ardi ko e luural hakkunde Hooreejo ndiin leydi hono Ronald Reagan e Kaddaafi hooreejo Libi, sabu Amerik hiisaade ko Libi woni tuddunde « Terorist en » yanooɓe e dowlaaji hirnaange ɗii, ɗum noon, tawde wonii Huseyn Abree ko kaɓdiiɗo Kaddaafi (sabu ndiwkeeruyaagal ngal joganii leydi Caad) firti ko ina waawi wonde ballidiiɗo makko.
Amerik wallitii Huseyn Abree e kaɓirɗe ko wayi no abiyoŋaaji, heblanii mo yimɓe toppitiiɓe kisal makko, jiidaani e soldateeɓe libinaaɓe nannganooɓe e golwole (fotde 200) hakkunde Huseyn Abree e Muammaar el Kaddaafi, ɓe mbaklitii ɗum en, ɓe kebli ɗum en yo njanoy e Libi. E sahaa nde Huseyn Abree fuɗɗii juukeede sabu murto ngo Idiriis Debi ardinoo, Ammbasadeer Amerik to Caad jokkondirii e leydi mum en ngam ɗaɓɓude ballal, o wiyi : « ko ɓuri tiiɗde, ko amo haandi e daɗndeede (Huseyn Abree) sabu no o walliri en nii, wonaa neɗɗo fof jaɓatnoo waɗde ɗum ». Goytaali bonanndeeji e warngooji ɗi tuugaaki e sariya e majjingol yimɓe nantantenooɗi laamu Habree ɗii fof addanaani Amerik woƴeede ɗum, muɓɓu gite mum, sukki noppi mum. Ko ɓurnoo wonde ngoƴa maɓɓe tan ko Huseyn Abree ina haɓtanoo ɓe Kaddaafi mo ɓe tuumi ko kam mooli ownooɓe winndere ndee, yahii nii haa ɓe inniri mo « soofaa jeereende mo hono mum alaa ».
Ko laaɓi tan ko leydi Farayse e leydi Amerik ngonnoo ƴaañirɗe tiiɗɗe laamu Huseyn Abree, kañum en fof e wonde yeeytotooɓe daranaade jojjanɗe aadee. Ɓurnoo tiiɗde ɓe ko Huseyn Abree ina walli ɓe e dawrugol maɓɓe e nder diwaan hee.
Gelaajo


 
                                    