E nder 100 suka janngoowo ekkol kala, heen 60 ko jaawinooɓe sigaret. Saakti oo kabaaru ko porfeseer Faasaa Yerim, fanniyanke ko fayti e ɓerɗe e mawningol ñalawma pinndingol ko fayti e bonanndeeji simme.
O teeŋtinii nde laamu kesu ngu ƴettata kuule ngam dartinde njulaagu simme ngu nganndu-ɗaa ardii ɗum ko won ɗiin goomuuji jom en doole en. Tawtoranooɓe oo kewu fof teeŋtinii miijo makko, mbasiyii kadi nde goomu toɗɗetee, tawa ko depiteeji e senaateeruuji, tawa toppitii ko haɓde e simme. Tawtoraaɓe ɓe, nulaaɓe pelle ɗe ngonaa laamuyankooje, doktoreeɓe, aawokaaji kam e ardiiɓe diine, ɓe ngoytiima no feewi ko leydi ndi waasata e nguu njulaagu cuuɗiingu, njahdoowu e njulaagu dorog. Ko 3 000 000 aadee koɗi e Muritani. Ko 175 000 000 pakket sigaret naatata leydi ndi. Ko hono ɗum naatata won ndiin leydi ngonndi e diiwaan men o, mbaɗndi ko ina tolnoo e 45 000 000 aaadee. Saakti ndeeɗoo limoore ko fedde » Ndeeka sukaaɓe Muritani » (association pour la Défense des Enfants Mauritanie (DEI)).
Hakkunde suwee e desammbar 2006 (e nder lebbi jeegom) 41 konteneer Malboro naatii leydi ndi e suuɗaare, tawi njoɓaani duwaañ (leydi ndi pertii heen fotde miliyaar Ugiyya), tee 63 konteneer Malboro goɗɗi e 41 konteneer Congress njoɓaani tawo njoldi. Leydi ndi pertii heen miliyaaruuji nay e feccere ugiyya. Simme ina wara ñalawma kala ko ina tolnoo e 13 400 neɗɗo e winndere nde, ina boni e faggudu tee njeeygu mu mina jotondiri no feewi e njeeygu dorog.

Simme ina waawi saabaade ko wiyetee AVC, mo nganndu- ɗaa, eɗen moolii heen Alla, mo ɗum heɓtii kala heewaani heen daɗde. Sibu cuurki simme ina waawi sukkude ɗaɗi ngaanndi, haɗa ƴiiƴam yirlaade, ɗam dammboo, yuumta e tuƴƴam ngaandi, wona AVC. AVC (accident vasculaire cérébral : aksidaa ɗaɗi ngaanndi). Simme ina fusa ɓernde. Cuurki simme kadi ina waawi sukkude ɗaɗi ɓernde neɗɗo, saaboo taƴam ɓeram. Ɗeeɗoo golle ɗiɗi simme ndeke ina njeyaa e ko saabotoo maayɗeele ɗe mbiyaten » maayde peral « , woni joomum ina yaha tan haa solɓitoo … eɗen moolii heen Alla.

Bookara Aamadu Bah


