jeudi, janvier 1, 2026
Google search engine
JaɓɓordeGanndiwalSoftinde ngaanndi mum

Softinde ngaanndi mum

Alaa fof ko ɓuri ɓoro hakkille (jejji keewɗi) haabnaade.

Yeru, pottaa e mo nganndu-ɗaa no feewi, tan njejjitaa innde mum walla yettoode mum.

Peeje newiiɗe ina mbaawi wallitde ma ustude jejji. Ngaanndi ina waɗi fotde 100 miliyaar ɗaɗol, ɗaɗi jokkondirɗi. Neɗɗo ina mawna tan, ɗaɗi ɗii ina ɓeydoo heewde, eɗi ɓeydoo jokkondirde, eɗi caña geese kese, ballitooje mooftude geɗe aduna e kewuuji mum, gaddanooji neɗɗo siftorde ko kewnoo, walla ko yiyi, maa ko nani, ballitooje ɗum janngude…

Tiiɗgol ɗeen geese addanta neɗɗo waawde siftorde. Ɗum noon, no terɗe ɓalndu keddiiɗe ɗee nii, ngaandi ina sokli softineede ñalnde kala, ina sokli gollineede…

Ko idii fof, mbaɗtee hakkille e ɗoyngol.

-So wontiino ko geɗel gootel tan neɗɗo waawi suɓaade e wasiyaaji ɗii, ko ɗoyngol foti suɓeede. Alaa geɗel woodi, ngel ngaandi ɓuri hatojinde haa ɓuri ɗoyngol. Ko heen ngaanndi tiiɗtinta geese mum, woni jokkondiral ɗaɗi ɗii. Waktuuji 7 haa 9 e nder wakuuji 24 kala. Mbaasaa welsindaaɗe poofte (Yeru, ɗoyngol caggal bottaari).

– Diwkinaade (Coftal ɓalli) : Ko huunde jarribaande : waɗde gollal coftinoowal ɓernde e ɗaɗi ina moƴƴi. Yeru ko nanndi e welo e lummbaade, hay so laabi tati nder yontere, hojomaaji 30 laawol heen kala.Waɗi noon ko so ɓernde ina golloo, ko ndeen ƴiiƴam waawata ŋabbude no moƴƴi e hoore, roosa ɗum no haanirta nii…

– Naamdu moƴƴuru : ngaanndi ina hatojini no feewi e won ɗeen geɗe nguura. Ko wayi no geɗe kaɗooje koomndi (oxydants)e geɗe goɗɗe cemmbinooje, baaɗe no witaaminaaji C. -Won ɗeen geɗe, nannduɗe e nebameeje liɗɗi, ina moƴƴi heen..

– Ko wonaa ɗum koo, deeƴtude, yejjita soklaaji aduna sahaa e sahaa kala, fooftoo, ina wallita hakille kañum ne.

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments