Ñalnde 10 silto (settaambar 2022) Tabital Pulaagu waylii yiilirde mum, toɗɗii hooreejo keso. Oon woni laamiiɗo Kano, gardiiɗo hannde Tijjaniyankooɓe Niijeriyaa, lollirɗo Laamiiɗo Muhammadu Sanusi II (ɗimmo). O meeɗiino kadi ardaade Booñ Hakkundeejo Niijeriyaa (Banque Centrale du Nigeria (CBN)).
Yiilirde hesre Tabital pulaaku winndere
1. Hooreejo : Laamiiɗo Muhammadu Sanusi II Amiiru Kano, Niijeriyaa ;
2. Cukko hooreejo gadano : Al hajji Kaadiri Yahya, TP Kamaruun ;
3. Cukko hooreejo ɗimmo : Abuu Soh, TP Mali ;
4. Cukko hooreejo tataɓo, porfesoor Fari Kah, TP Senegaal ;
5. Cukko hooreejo nayaɓo, Abdel Rassaak Bah, TP Siyeraa Leyoon ;
6. Cukko hooreejo joyaɓo, Sokna Tabara Hammaar Bah, TP Muritani ;
7. Koolaaɗo kuuɓal, Laamiiɗo Iisaa ɓiy Aamadu, Hooreeje TP Santar Afrik ;
8. Cukko koolaaɗo kuuɓal gadano, Abdullaay Bari, TP Siyeraa Leyoon ;
9. Koolaaɗo kuuɓal Jaspora, Alfaa Aamadu Soh
10. Koolaaɗo kuuɓal Jaspora Afrik, Mammadu Kan Jallo ;
11. Koolaaɗo kuuɓal Jaspora Asii, Mammadu Saydu ;
12. Koolaaɗo kuuɓal Jaspora Orop, Sammba Mbaalow Bayo Kemo ;
13. Koolaaɗo kuuɓal Jaspora Hirnaange Amerik Hanri Han ;
14. Kuuɓal kalfinaangal ngaynaaka e huufo luure, Seeku Bah ;
15. Kuuɓal kalfinaangal ñaawoore e jojjanɗe aadee, Hasan Bari ;
16. Kuuɓal kalfinaangal ƴellitaare ndewaagu, Hajjaa Mariyam Jadugu ;
17. Kuuɓal kalfinaangal cukaagu, Ceerno Yaayaa Jallo ;
18. Kuuɓal kalfinaangal kaalis, Yuusuf Bari ;
19. Kuuɓal kalfinaangal ƴellitaare ɗemɗe, Doktoor Abdu Bah ;
20. Kuuɓal kalfinaangal Jaŋde mawɓe e heblooji e Nehdi, Doktoor Dayiru Yuusuf Sidiki ;
21. Kuuɓal kalfinaangal jokkere enɗam e ƴellitaare, Doktoor Abubakar Umar Girey ;
22. Kuuɓal kalfinaangal kumpital e jirwino, Seeku Umaru Sal ;
23. Kuuɓal kalfinaangal mbayliigu weeyo, taariindi e huufo diƴƴe, Maynasara Abduwa ;
24. Kuuɓal kalfinaangal yimɓe ɗawaaɓe kattanɗe, Siree Soh ;
25. Kuuɓal kalfinaangal ñeeñal e pinal, Galo Guuroowo Jallo ;
26. Kalfinaanɗo ngalu, Hajjaa Asmaawu Bari.
Hooreejo Tabital Pulaagu Winndere, Laamiiɗo Sanuusi
Laamiiɗo Sanuusi ko Pullo Niijeriyaanaajo, jibinaaɗo to Kanu ñalnde 31/07/1961. Sanuusi adii janngude ko to janngirde katolik St. Anne, Kaduna e duuɓi 1967-1972. Ko toon o heɓi seedantaagal makko gadanal. O waɗi jaŋde makko tolno ɗimmo to janngirde King’s College, Lagos, o heɓi toon seedantaagal ɗimmal he 1977. O jamaa to jaaɓihaaɗtirde Ahmad Bello, Jaariya, toon o heɓi Bakaloriya (Licence) he faggudu, 1981. O jokki toon jaŋde makko faggudu haa o watti jannginde gila 1983-1985. Sanuusi janngoyi to jaaɓihaaɗtirde Afrik Wenndere to Kartuum, Sudaan, toon o heɓi dipolom ganndal Sariya. Sanuusi heɓi golle laamu to diiwaan Ngonngola (Diiwanuuji Aadamawa jooni) to toon waɗi koninkaagal.
Golle mum : E hitaande 1985 Sanuusi golli e banke Merchant Bankers Limited, to Newyorko, Amerik, e banke Bating Brothers of London, e 1997, o golli he Banque Unie pour l’Afrique. Sanuusi jokki gollude e bankeeji haa o wonti diisneteeɗo. E hitaande 2009 o suɓaa wonde gardiiɗo General Group, o woni hooreejo banke Kakawa Discount House. Sanuusi woni gadiiɗo suɓeede, iwde nano Nijeriya, wona hooreejo gardiiɗo pdg First Bank Nijeriya. Ñalnde 1/6/2009 e laamu hooreejo Umaru Yar’Aduwa, Sanuusi woni guwerneer Banke Santaral Nijeriya, ndeen ko e caɗeele faggudu mawɗe aduna o wonndoo.
Laamu Sanuusi : E 2014 Sanuusi suɓaa lomtoo laamiiɗo Kanu Ado Baayero, kam woni laamɗo Kanu sappo e nayaɓo, o woni mawɗo Suufi Tijaani. O resi ko ɓiɗɗo kaaw mum Hajja Sadiya, ɓii laamɗo Arɗo Bayero, e Hajja Maryam, o heɓii sukaaɓe njeetato.
Sanuusi hooreejo Tabital Pulaagu Winndere : Ko adii fof, laamiiɗo Aadamawa e laamɓe nijeriya, e tp nijeriya, fof en kooliima Sanuusi. E batu TPW (TPI) ñande 10/09/2022 yeeso nelaaɓe cate tabital pulaagu (tabite pulaahu leyɗe) woni ko Laamiiɗo Sanuusi suɓaa wonde hooreejo Tabital Pulaagu Winndere. Weltaare e Njettoor : Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani e denndaangal terɗe mum ine njetta sokna Tabara Hammaat Bah, sabu mum jeyeede e hooreeɓe Tabital Pulaagu Winndere. Yo Alla rokku mo cellal e kattanɗe haa o fukka ngal donngal he jam e cellal. Aamiin
Tabital pulaagu
