mercredi, novembre 5, 2025
Google search engine
JaɓɓordeDaarti kuuɓtodinɗiTibbooje Misra : geɗe tunnduɗe hakkillaaji

Tibbooje Misra : geɗe tunnduɗe hakkillaaji

Ɓe cikkatnoo ko ɓe nganndidii geɗe tibbooje (Piraamidaaji / karamaaje), kono ɓe tawii ɓe nganndidaano ɗe, sibu, e wiɗtooji maɓɓe cakkitiiɗi kuutortooɗi ɓeto nguleeki, ɓe teskiima heen geɗe kaawniiɗe. Holi kamɓe ɓee ? Kamɓe ɓee ko annduɓe ko faati e wiɗooji, haa arti noon e aasiñooruuji Misra e Farayse e Kanadaa e Japon, leyɗe dennduɗe eɓɓaande inniraande ScanPyarmids. Hol ko ɓe teskii ? E fawaade e ko ɓe caakti ñalnde 9 noowammbar 2015, kaɓirɗe maɓɓe kollitii ɓurondiral nguleeki nokkuuji nder tibbooje nay, ina jeyaa heen tibboore wiyeteende tib- boore Keopse (Khéops).

boore Keopse (Khéops). Ina jeyaa e ko haawi ɓe no feewi, ɓurondiral nguleeki to « bannge tibboore Keopse keedɗo e leydi oo ». No paamraten, ɓe teskiima ɗoon ɓurondiral nguleeki hakkunde kaaƴe takkondirɗe, ko ina wona degereeji jeegom (6°C). Ɓe nganndaa ko saabii ɗum, kono aɓe cikki ko suudu suuɗiindu (ngaska cuuɗiika) woni ɗoon.

Tibbooje Misra ko gaññeeje laamɓe Misra, haa arti noon e firawna en. Duuɓi majje ina millee e 5 000 hitaande walla ko jaasi ɗum seeɗa. Ɗe njeyaa ko e geɗe ɗe aadee golli, tawi golliri ɗum ko hakilantaagal mawngal e peeje e mañeeje, sibu ina woɗɗondiri no feewi e doole mum, e ɗo kaɓirɗe mum tolninaa ɗoo. Ɗeen geɗe ko jeeɗiɗi. Ina jeyaa e majje : Tibboore Keopse to Giseh to Misra, ‘ Sardiŋŋaaji beeyooji ’ (jardins suspendus) to Babilon, nanndol- la Zeus to Olimmpi, juulirde Artemis to Efees, walla faar Aleskanndiriya to Misra… Hannde, ko tibboore Keopse tan heddii.

Kañje fof kadi, ko tibboore Keopse ɓuri lollude. Joɗnde tibboore ndee ko kaaree, heen bannge fof ina ɓeta hedde 230 meeteer (taarol mayre ko 922 meeteer), tooweeki mayre ko hedde 137 m, wertallo mayre ko 53 056 m2 , feto mayre ko 2 352 000 m3 . Won millooɓe ɗum hedde miliyoŋaaji 4 birik haayre. Ko nde mahaa ɓurii 4 500 hitaande. Ina sikkaa fotde 20 000 neɗɗo ngolliima e mahngo mayre, e nder daawal duuɓi 20 ! Annduɓe daartol ina cikki waɗi Keopse (laaminooɗo Misra e oon sahaa) mahde aññeere (aññeere mum) fotnde nii, ko haa holla kañum ɓuri laamɓe (firawna en) heddiiɗe ɓee.

Misra Ndenndaandi Arab Misra, walla e raɓɓiɗinaade Misra, ko leydi ndi ko ɓuri yaajde e mum jeyaa e Afrik rewo. Ko bannge fuɗnaange rewo oo tan woni e duungel Sinay, jeyaa e Asii. Ko heddii koo fof ko e Afrik woni. Misra hannde woni ko e nokku Misra ɓooyɗo oo. Misra woni leydi tataɓiri e Afrik to bannge keeweendi yimɓe, sibu fotde 89 miliyoŋ fittaandu ina nguuri e mayri. Ko Niiseriyaa tan e Ecoppi ɓuri ndi heewde yimɓe. Laamorgo mayri ko al- Qâhira (Keer). Ɗemngal mayri ko Arab. Ɗemɗe goɗɗe ina kaalee toon hay so njaajaani, ko wayi no Tamasig (bebeer) walla ɗemngal kopte, ɗemngal kerecee en wuurɓe toon.

Ko ɗoon e Daande maayo Niil gootal e pine ɓurɗe soñtude e mawnude e nder winndere ndee, ƴellitii, lewlewti e nder duuɓi 3 000 (ujunnaaje tati). Ko ɗoon binndol fentaa e mbaadi eyɓingol (yerogilif) ko adii nde binndi diidi naatnata aadee e daartol, duuɓi 3 300 ko idii hannde. Ɗuum na jeyaa e ko ɓamti Misra firawna en haa heɓi kaaɗtudi ƴellitaare e teeminannde 13ɓiire, woppani winndere ndee ngalu pinal keewngu sanne.

E teeminannde go’oɓiire, leƴƴi keewɗi njanii e Misra ɓooyɗo, keɓti ɗum, haa arti noon e Perse en, e Gerek en, e Romee en, e Bisantiin en … Caggal ɗuum, aarabeeɓe, caggal ɓeen, Usmaani ennjiimi ndi kadi. Nde yahnoo haa ɓooyi, hedde 1882, Laamaandi Ndentundi (Engele en) njiimi ndi haa wolde adunaare ɗiɗmere. Kono, e hitaande 1914, ɓe njolbini njiimaandi maɓɓe, Misra wonti e ndeenaandi (protectorat) maɓɓe, ndi waɗtaa laamaandi Fuwaad gadano, ndi Biritaan keptini e hitaande 1922. Tuggi ndeen, dille politik keewɗe peeñii toon, ko wayi no heerto Wafd, walla heerto maruceewo (1925), Akwaan Muslim en (1928) jogorɓe heewde toon dolle no feewi.

Laamaandi Misra heɓi hoore mum ko e hitaande 1922. Ottomaan en fof jiimde ndi ko juuti, ko pinal Arab ɓuri yaajde e mayri. Gamaal Abdel Naseer ina jeyaa e idiiɓe ñiiɓnude ngal. Gaa gaa mahaaɗe ɓujeeje bayɗe no kanaal Suyees walla udoo Asuwaan, Misra ina lolliri kadi ngaluuji mum daartiyankooji taweteeɗi e yoga e cuuɗi ganni nder winndere ndee. E lewru saawiyee 2011, demminaare aarabeeɓe wuttunoonde toon mobborii laamu Hosni Mubaarak. Caggal pelɓondire keewɗe hakkunde akwaan Muslim en e pelle demokaraasi e konu, koninkooɓe caaynii laamu Muhammed Morsi (jeyaaɗo e akwaan en), njooɗtii e jappeere laamu. Tommbo-ɗee tonngoode aroore, eɗen uddita damal e daartol ɓooyngol e kesol Misra fof.

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments