dimanche, janvier 11, 2026
Google search engine
JaɓɓordePinalTInndiTinndol : 'Ɓuri bonɗe fof ko "fuuyre"

Tinndol : ‘Ɓuri bonɗe fof ko « fuuyre »

Aduna ko ñalɗi e ñalaaɗe, saanga e saangaaji e nder Afrik bannge hirnaange, suka gorko jontuɗo waɗde hoɗannde, waɗi sahaa gooto o ari e baaba makko o wiyi : “ debbo mo njiɗ-mi resde no feewi ”. Baaba makko wiyi mo “ ɓiyngel am, reento, so aɗa resa debbo dey yo a taw aɗa anndi jikku mum ” ! Вiɗɗo oo wiyi mo “kanko dey jikku makko ko gooto tan ko o ñaaɗɗo kaɓeteeɗo”. Baaba oo wiyi mo “wonaa aaa yiɗi ?” O wiyi “eey”. Baaba oo wiyi mo “res!” o resi debbo oo, o hurtini, o waɗi yannge haa o dambitii.

O yahi ladde woɗɗunde, o turi toon suudu wooturu, o hooti wuro, o nawi toon debbo oo kañum tan gooto e ladde Alla e jeereende. Debbo oo wiyi mo “ aan kam ko tag maa waɗde mi nii ? ” Gorko o wiyi “ wonaa ko a kaɓeteeɗo, jooni kam so a dañaani mo kaɓ-ɗaa a haɓetaake ! ” Debbo wo wiyi “ tawi ko ɗum tag maa waɗde mi e ndee ladde miin tan gooto, kaaɗdi nguurndam am, mi wontaa haɓeede e aduna oo. ” O nawti debbo oo wuro, woppi hare haa laaɓi cer. Yahi haa woni duuɓi seeɗa, kanko gorko oo, o arti e baabiraaɗo oo, o wiyi ɗum “ miin dey mi yiyii debbo mo njiɗ-mi resde haa no feewi ”. Baaba makko wiyi mo “ Ahaa ! Debbo dey hade maa resde ɗum ɗaccu haa nganndaa jikku mum no feewi ”. Biɗɗo oo wiyi mo “ woni jikku makko ko gooto, ko o pijoowo, jaafɗo kaddol wudere. Ko ɗum tan woni ella makko ”. Baaba makko wiyi “ wonaa aɗa yiɗi, res ! ” O resi debbo oo, o huurtini, o waɗi suudu, o waɗi ndu damuɗe nay : damal fuɗnaange, damal hirnaange, damal rewo, damal worgo. O wiyi debbo oo “ suudu maa nani ! ” Ko ɗoo debbo wiyi “ ko nduu suudu heewi dame. Aan ko tag maa waɗde nii ? ” Gorko oo wiyi mo “ wonaa ko a pijoowo ; so neɗɗo naatirii fuɗnaange, yaltira hirnaange ; so neɗɗo naatirii rewo, yaltira worgo. Ko mi yiyaani fof, haaju am alaa heen ! ” Debbo oo wiyi mo “ waɗtu damal gootal, mi harminii fijirde kaaɗdi nguurndam am !” Gorko oo waɗti damal gootal. Ko nií debbo woppiri fijirde, jooɗii e suudu muuɗum, woppi caakaan haa laaɓi.

Nde ɗum ɓenni, o arti e baaba makko tataɓol, o wiyi ɗum “ miin dey mi yiyii debbo mo njiɗmi resde. Baaba oo wiyi mo “ Ɓiyngel am, debbo dey so aɗa resa ɗum yo a taw aɗa anndi jikku mum. Hol ko woni jikku makko? ” O wiyi “ Baaba, jikku makko ko gooto, ko o puuyɗo no feewi ! ” Baaba oo wiyi mo “ ɓinngel am, hoto joofnu. Puuyɗo kam, so a jaɓii, hoto res ! ”. Suka oo salii naatde e haala baaba mum, o resi puuyɗo oo. Alla resi en reeni en haa ndunngu toɓi, gese njabbaama, ngaawaama, puɗii, heddii ko demal. Gorko oo huudiima gila weetndoogo, fayi gese, ñalli remde haa naange darii e hoore, ɓaari jalo mum, fayi beelel lootoyii haa ɓalndu mum laaɓi, fayti gese heɓii ñallinirki mum ɓuuɓki, ɗaanii wiyi soy ! Ñalnde heen hawri ko e yontannde debbo puuyɗo oo. Puuyɗo defi bottaari mum haa defti, roondiima lahal mum fayi gese na nawana gorko mum bottaari. Ndeen o yettiima o tawi gorko oo na ɗaa nii, mboddi na ɓaaƴi e hoore hee, na fuɗɗoo fiilaade heen, tan puuyɗo futtini gite, woni e lemaade, haa gite mum kawri e jammbere. O wiyi nde cas ! O yeesi juuɗe makko haa leeɓi naafde makko guuɗi henndu, o salki mbaroodi ndii e hakkunde. Jammbere seŋii e hoore haa lofii e ngaanndi. Kamaa kunnaa, Hammadi hawri e lajal, hooti sahre goonga. Fuuyre ardi ko e deeɓte, hooddata ko e kasanka. Mawɗo soodaani ganndal, ɓooy wuurde ! Mawɗo leloo yiya, cukalel daroo yiyataa.

Salli Sih, sakke mbo ñaamataa hakke to Magaama.

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments