samedi, janvier 10, 2026
Google search engine
JaɓɓordeFƁPMUmar Mboyna Bah : Ko nii tan njahru-ɗaa?

Umar Mboyna Bah : Ko nii tan njahru-ɗaa?

Umaar Mboyna Bah ! Aali Mayram, ko nii tan njahru-daa ? A yahii, a haaltidaa ka, etee kadi ko a bayniiɗo mo artataa ! Eskey, aduna dey ndeke wonaa giɗo, wonaa kadi jahdiiɗo duumotooɗo ! Kono hol to ngoppu-ɗaa jinnaaɓe e ɓesngu ?  Hol ko kaaldu-ɗaa e Takko Abuu Takko, gooto teelɗo e nder yeeweende sunaare. Abuu Takko njaɓeeri ndi diwaani, gootel ngel Geno yeɗno maa dono, gootel ngel Alla yeɗnoo fartaŋŋe hawrude e mbayniigu maa ? Hol bataake cakkitto mo ɗaccir-ɗaa Sifaa Hanki Pinal Hannde, Fedde Ɓamtaare Pulaar e Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije ngam yettinde payndaale mum en e Leñol, cukka peƴƴi, melsita geɓɓi, kaɗa bojji ? Hol wasiya battindiiɗo mo cakkit-ɗaa gila e jaayndeyankooɓe e jirwinooɓe jeewte Rajo Muritaní, jaayndeyankooɓe jaambureeɓe haa e dadiiɓe dadaniiɓe siftinde e softinde. mbele Leñol ngol ena sujja e ɓamtaare nde luurdaani ?  Hol ko ndaaran-ɗaa ɓee naalankooɓe joginooɓe pinal, dookɓe hannde caɗeele ɓurtuɗe, ɓe yontannde leñol mumen woni e riddirde jeereende e sooynde kesam-hesamaagu ?

Hol ko tinndan-ɗaa ɓее, ɓе geɗe leñol njoofetee, njoofoyoo woɗɓe, no ɓe njeyaaka e maggol ? Umaar, a yahii, a haaltidaani, etee kadi ko a bayniiɗo mo artataa ! Eskey, aduna dey ndeke wonaa giɗo, wonaa kadi jahdiiɗo duumotooɗo !

A yejjitii en mbaɗɗiino aadi, mbiy-ɗen : “ kala gadiiɗo e men maayde, firtii aadi ? ” Aadi e Beelinaaɓe Majmajol, wuro Muuminiina, teddungo, ngo jaɓaani hoyneede, eɗen ngondi e toñaa Jaayre Fori, Joobel yelle Faati, miñi mum Haabiibu.

A siftoraani duuso men e Aamadu Faalel Sih, lawake joom falo, banndu Jeynaba e Habii e Abdul Kaɗeer Aan, yaakaare nde luutnaani jikke haa Rinnjaw Beeli Moodi ?

Alaa ko kaalduno-ɗen jammaaji e Sillaa Kare boowe, kare pittaaka laaii, mbaɗi ko nayi ñaami, baali kaalaaka, beetawe men e Foonde Kelle, ƴiiƴam-sagataaɓe.

En njahdaano haa Lugge Saybooɓe, gural Abuu Aamadu Joop, Jaayre Fori e Yurmeende Geno, diiri Habiibu, Baru Bah e Haamiidu Caam, jatti Momunel miñi am e Biinaare seydi Kan ?

Mboɗo sikki, a yejjitaani ñalɗi e ñalaaɗe men e Bamma Koole, gural diirdi jamma, saayiri weetndoogo, diiri Aamadu Tumaani Tuure, Umaar, e Aadama Bah Konaare, gila to galle konngereeji haa to Duɗal Aamadu Hampaate Bah ? Ada siftora Zulzul Muta Zullaa walla a yejjitii hay ɗuum ne ? Umaar, a yahii, a haaltidaaka, etee kadi ko a bayniiɗo mo artataa ! Eskey, aduna dey ndeke wonaa giɗo, wonaa kadi jahdiiɗo duumotoodo !

Ɗum ɗoo fof, ko a jejjitɗo walla ko fodoore firti aadi, jooɗii e dawol, ñolni peeje e nder deedi ? Mituubanii joom am, mi juulii e ɓurnaaɗo winndere, sabu misiftorii ko nawnoo nulaaɓe e annabaaɓe, ko nawnoo sahabaaɓe e waliyaaɓe woppataa hay tagoore. Ndeke ko nawnoonde Baaba mum winndere, ruttanii Ɓurɗo winndere ko ndeen artan maa seydi Bah, gorko Neere e Woolum Neere, gorko Aamos, busel buso beeli, gorko Soree laaɗee e suudu baawe, sabbundu aaakoote, gorko Faram e farlaaɗe, gorko Caltol e Hamadooru, gorko Ruus, mawndu beeli.

Hol gonnooɗo Umaar Mboyna Bah ?

Yumma makko wiyi mo koAali. Baaba makko inniri mo ko Umaar. Yumma makko wiyetee ko Mayram Sammba Bah, ɓurɗo lollirde noon Mayram Bah. Baaba makko wiyetee ko Aamadu Hammaat ganndiraaɗo Mboyna Bah. (… Aali Mayram lollirɗo Umaar Mboyna Bah jibinaa ko ñalnde alkamisa 26 jolal (novembre) hitaande 1957, hedde 8w00h subaka e nder wuro Nuwaadibu, daande maayo. Umaar Bah waɗi cukaaku mum ko e nder wuro wiyeteengo Ɗalhaya. O ari ɗoon ko omo yahra e duuɓi 9. Ko ɗoon o woni haa o dañi duuɓi 25, nde o fuɗɗii yaltude.

Omo woowi dingire e mbeddaaji leegal Ganki, no o anndi leeɗe Cilon, Gaawol e Aañam. Umaar wonaano nuggaro e cukaaku mum kono kadi o sifortenooka bonɗo nehdi walla kaɓeteeɗo. O fijii e dingiral, omo anndi pijirlooji. Omo anndi liiti, tuko-mukooru fooɗofoo ɗoondu, cer, tawtawel, muumel karli walla muumel dorli e kool. Umaar waɗɗiima bamɗi, dognii pucci, yahii geewuuji e sarooji jamma hakkunde gure. Umaar waɗii heeroo gummboo, cuutel, taato-moromoro, del, saftiima e caanngol Butukaawol. Umaar raddii boje e jihe, waɗii bile, tuufiima colli e pooli. Umaar ittoyii celi, waɗirii katti. O fijirii bayti e buggal, o sañii maageeji. Umaar ena anndi koɗungu, suro e duuso, payka e pulareeje e caɗeele gonɗe hakkunde pelle gonɗe e joljole.

Umaar ena anndi Caski Siley Boli, Beelel Ɗaahiiru, Tufnde Jibi Jaaƴe, majjaani Foonde Siree Binta, sur-ɓoti, Agriis e Siwonndu, sabu teenii, remii, addoyii jaaɓnde e hiraande puccu.

Kono Umaar teelaano e nder Ɗalhaya. O waɗdunoo nguurndam makko fof ko e Aamadu Aliw Leele Bookar Taal, yelle Saqinatu e Rayhaana, Aamadu Alhajji najjiSammba Sammb Paate Jah, Sammba Hawolih Tuure, mawni mum Raabi, Seeku Jallo e Mohammadu Alfaa Jaako.

Umaar Mboyna naati jaŋde ko e Ɗalhaya. Kono o janngoyii kadi to Ligisayba. E hitaande 1972, o ari e wuro Kayhayɗi, o woni e janngude « kuuraa », ɗo Sonolec ɗoo. O wondunoo ko e fanniyanke mawɗo, ena wiyee Bah Sammba e goɗɗo ena noddiree Deegool, ena jeyaa to diiwaan Hirnaange Boosoya too. E oon sahaa, woni ɗoon « konntaabal » ko biyeteeɗo Aamadu Sal, ena jeyaa Haayre Mbaara e Simeraaji. Aamadu Sal ena wondunoo e miñi mum ena wiyee Sal Siidi Demmba.

Umaar woni e Kayhayɗi ko Alla haaji, fayti Nuwaasot e hitaande 1976.Nde o ari e Nuwaasot, tawi ko o fuɗɗiima heɓtinde hoore makko no moƴƴi to bannge golle kuuraa, ɗe o gollatnoo, gila Kayhayɗi ɗee. Ko e Nuwaasot laamorgo dowla Muritani, o nanata haala wonde » Santar Mammadu Tuure  » ena hebla fanniyankooɓe ko fayti e kuuraa. Nii woni, o yawti Nuwaadibu, o woni e ngaal keblorgal haa o seedtanaa mbaawka, o rokkaa seeɗantaagal, o arti e Nuwaasot. Ko ɗoon o anndori e sehilaaɓe tiidɓe giɗgol, ɓe nganndu-ɗaa, alaa ko seerndi ɓe so wonaa ndee maayde. Ena e ɓeen biyeteeɗo Baru Jallo mo Jowol Sahre, Abuu Kume, ena jeyaa Ligisayba, Mallee to Maqaama, Mboyriik to Foonde, Ifraa Kome e baaba makko tokooso ena wiyee Alasan Yero Umaar Bah ena jeyaa Woluum Neere.

Ko Umaar woni e kuuraa koo fof, ena jaribaa e jangde Pulaar ndee. Oon sahaa, hawri ko e keyniiko, njatigi makko, jogiiɗo mawniiko debbo biyeteedoFaati Mboyna oo, ena daranii ɗum darnde saɗtunde. Oon woni Alasan Borti Jallo mo Jowol e Yowi-looɗe. E hitaande 1984, Umaar yiytondiri e Maas Jaak, ena jeyaa to wiyetee Juuwde Guuriiki, to diiwaan Damga Senegaal. Oon wonnoo ko Ɗuɗal Ɗemɗe ngenndiije, ko kañum winndanatnoo duɗal ngal  » binndi reegal « (normographe), ko adii nde ngal dañata masinaaji binndooji. Ko oon fooɗti mo, woni kadi Ceerno makko e ngool binndol.

Nde Maas Jaak fayti Senegaal, duɗal ngal waɗti ɗoon Umaar Bah, caggal nde Suleymaani Kan (hooreejo Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije e oon sahaa) teskii tiiɗnaare makko, neɗɗaagal makko e coftal makko. Arɓe caggal ɓee ne, gila e Usmaan Muusaa Jagana haa heɓi Duudu Wan, alaa e mumen ustuɗо ndeen hoolaare.

Nde duɗal ngal dañi masinaaji binndooji e winndooɓe humpitiiɓe wayɓe no Kajjata Caam, Faama Baro, Raamata Jallo Mayram Jaawara e Kadiija Kan (hade mum wontude jannginoowo), Umaar fayti to catal toppitingal muulngo defte. Kanko e Sammba Ndaw Kan, ɓe ngondoyi e Asan Gay, mawɗo catal ngal.

Gila e ndeen hitaande, nde o ari, kanko Umaar, e Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije ndee, haa e hitaande 1999, nde duɗal ngal uddaa, waɗtaa Catal jaaɓi-haaɗtirde, haa ñalnde alkamisa 8 lewru mbooy hitaande 2012, nde о ruttii e joomiiko ndee ko ɗoon o goliotoo.

E hitaande 1986, o naati e fedde Sifaa Hanki Pinal Hannde. O woni heen tergal guurngal, jaalal kerngal, gila to ɓulno, to yuɓɓo haa to tabitingol e nder dingiral. O saranii nde, o addi ballal makko haa timmi ko aldaa e ngowaari. O darodii e mayre kala ɗo nde darinoo, o toŋti nde kala ɗo nde jajtunoo. Finnde mun ko ñalnde o ruttotoo e joomiiko ndee, o ñaldunoo ko e hirjino ñalawma Wuutere Debbo.

Ñalnde 15 lewru kawle hitaande 1987, Umaar Bah, naati hoɗannde, resi denɗum, ɓiy gorgol mum ena wiyee Takko Abuu Takko Sih, ena jeyaa Beelinaaɓe walla Ganki. Ɓe leelii dañdude. Caggal duuɓi 20, bajjo gooto feeñi hakkunde mаɓɓе, ñalnde alkamisa 14 lewru bowte hitaande 2007 e nder Nuwaasot, wiyaa Abuu Bakri Umaar Aamadu Hammaat Bah.

Umaar ari e Rajo Muritani ko e lewru korse (juin) hitaande 2011. Ko mawɗo catal pulaar Jallo Saydu Mammadu waɗdi mo e Mammadu Demmba Sih, caggal nde oon heptini ko o waɗata koo, kanko Umaar. Woni mawɗo jeewte ko fayti e ɗemngal Pulaar ko Mbooc Ábuu Maariyeta mo Sahre Ndoogu kono adii waɗde jokkodiral hakkunde Mammadu Demmba Sih e Umaar Bah ko Xalaqa Jimmeera. Ko ɗuum jibini yeewtere maɓɓe wiyeteende « Tufnde ganndal » ndee.

Umaar ko neɗɗo baawɗo giɗgol saɗne. Kala nde ngar-ɗaa e nokku mo o meeɗnoo wonde walla arde, hay so ko hojom gooto, cikkataa ko ɗoon o jeyaa. Tuggude e Jowol, Jiinge, Maafoondu, Ɗalhaya, ɗo o wonnoo ɗoo, Ligisayba, Kayhayɗi haa arti e gure Hirnaange Boosoya, ɗo o wattindii ɗoo, teskuya oo ko gooto. Oo kikiiɗe alkamisa ne, 8 lewru marse hitaande 2012, so Alla hollii ma nguu jamaanu ngarngu duusde mo to Õpitaal Nasiyonaal, a anndat Umaar kay wuuraano nguurndam Sammba Ngoya. Hay jaagorɗe e jagge toowɗe to bannge laamu, ngarii hawritde heen. Jaayndeyankooɓe rajo (ɓe o wondunoo, fulɓe mum, sooninkooɓe mum haa ejolfuɓe mum), alaa keddiiɗo. Terɗe Sifaa Hanki e arɗorde Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani, hay gooto e mumen hattaaka. So wonaano Ceerno Hammee e Alasan Yero, Umaar jogornoo hebleede ko e Nuwaasot, juulee e Nuwaasot, wirnee kadi e Nuwaasot. Ɓee ɗoo ɗiɗo ko baabiraaɓe Umaar tokosɓe. Ko kamɓe njogii alhaali maayde ndee e jamirooje mum. Ko kamɓe ƴetti pellital nawtude gooski kii mbele jinnaaɓe makko e banndiraaɓe ɓadtiiɓe fof ena ngodditoo e makko.

Ñalnde aljumaa, 9 lewru mbooy woni wirwirnde ndee. Ñalawma oo fof e gantinde, Kayhayɗi, Arifunnda, Giray, Jowol, Ɗalhaya e Ligisayba, so wonaa mo alaano e ɗiin ɗoon nokkuuji walla gonduɗo e ngantu, alaa mo araani. Gure Hirnaange Boosoya e Heɓɓiya no ndiidorinoo, alaa heen ŋakkungo. Won ummoriiɓe haa to Ɓoggee. No genaale ɗee keewiri yimɓe nii tan, neɗɗo ena gasa faamde wonde Umaar ko joom geɗal to Alla sabu ubbooɓe ko limaaɓe. Wirwirnde ndee daroyiima e gori 11. Gorol ɓurngol famɗude ngol waɗi ko yimɓe 96, ko jiidaa e arɓe sakket. Jamaanu nguu tolnoyiima e 1 200 neɗɗo fawɓe.

Umaar ko moƴƴo, muñdo muññitoowo, diiniyanke, aadiyanke mo firtataa aadi, luutnataa jikke, bonnataa hoolaare. Umaar ko ngenndiyanke, tiiɗaaɗo leñol. Yiɗde makko fof tonngii ko e geɗe tati :

  • 1. Yo leñol ngol ɓuri leƴƴi fof. So ngol dañaani ne, hoto ngol heed caggal leƴƴi
  • 2. Yo pinal ngal dad pine fof. So ngal daɗaani ne, oto ngal farko punndi pine.
  • 3. Yo ɗemngal ngal fool ɗemɗe fof. So ngal dañaani ɗuum ne, yo ngal limti de e ɗemɗe doolnuɗe winndere ndee.

Banndiraaɓe, ɗuum ɗoo ko jubbannde e nguurndam giɗo men, musiɗɗo men, jahdiiɗo men mo ndennduno-ɗen nguurndam gila e Cuuɗiɗam haa e peeñɗam kono sellataa tonngen binndol ngol tawa en mbaɗaani eeraango feewde e Leñol ngol e feewde e ngenndiyankooɓe Leñol ngol.

 » No Doktoor Umaar Bah mawɗo, Aamadu Maalik Gay, Tijjaani Aan, Yero Dooro Jallo, Mustafa Booli Kan e no Mammadu Sammba Joop nii, mayde Umaar Bah Mboyna ko baasal mawngal wonande leñol ngol. Nde tawnoo hono mаɓɓe mbeebaani, en ngoyii ɓe haa saɗti. Kono paamen noon, aduna oo dartotaako e ɗee ɗoo maayɗeele, ko o jokkoowo. Nguurndam leñol ngol ne kay ne dartotaako, ko ko jokkata. Ɗum firti ko leñol ngol ena hatojini e sagataaɓe yarlitiiɓe. E ngol sokla ngenndiyankooɓe saasɓe e kala sahaa e kala nokku. Haade noon ngenndiyankaagal ko huunde tiiɗnde, nde weɓaani, etee wonaa mo woni kala rokketee ɗum, so en ndañii ngenndiyanke, tiiɗno-den e mum gila e nguurndam mum. Hoto ɗalen haa maayde jola, heddoo eɗen ngoya ɗum, eɗen cunoo e maayde mum, eɗen kolla wonde eɗen njiɗnoo ɗum walla eɗen njotondirnoo e mum jotondiral tiiɗngal.

Enen hannde, foti wonde woondu men e Umaar Bah ko daranaade ko o daraninoo koo. Woondu men e makko, ko haɗde miijo makko ngoo maayde. Woondu men e makko ko salaade anniyaaji ɗi o joginoo ɗii mbaasa joofde. Wuurde e woodde ko geɗe ɗiɗi ceertuɗe. Neɗɗo ena wuura tawa woodaani. Neɗɗo ena wooda kadi tawa wuuraani. Wuurde noon kadi wooda, weeɓaani. So tawii goodal ko ñaam-golluuje tiiɗɗe ɗe leñol sokli ngam suɗirde Daartol mum, mbiyen golle Aali Mayram ɗee ko pattamlame, ko dowrowe e nder cuɗaaje ɗe leñol foti suɗirde Taariik mum. Yo Geno waɗ toon fooftorde makko, kanko e denndaangal maayɓe juulɓe.

Gelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments