Ñiiɓirde internet wiyeteende Al Akhbar bayyinii ñalnde 13 feebariyee kabaruuji jowitiiɗi e warngo Eeleega 24 desammbar 2007. Ɓe ngadii ko siftinde wonde ñalnde heen Muritani lomtiima Irak e Afganistaan e Gasa, sibu jaaynirɗe aduna oo fof ko e men kucciti. Ngel gurel ngel hay gooto anndaano (Eeleega) wowlaama e rajooji winndere ndee kala. Ñalnde heen, sukaaɓe tato pellunoo wanngotooɓe Faraysenaaɓe nayo saraaji Eeleega, fooftonooɓe sara laawol. Ko ɗum saabinoo kaaytugol dannɗu Lisbon-Ndakaaru, hade Farayse wasiyaade yimɓe mum nde taarotoo Muritani. Ɗum ɗoon noon, yimɓe fof ina kawri heen, bonnanii leydi ndii ko heewi, haa arti noon to bannge faggudu.
Hol no ɗum ardi? Hol no hebliraa, hol no ɓe ndogri ekn
Biyeteeɗo Muhammed Shabarnoo, gooto e tuumaaɓe ɓe, won ko haali heen. Caggal nde ɓe pelli tan, kanko Shabamo e wondiiɓe makko, hono Siidi wul Siidinaa e Wul Heyba, ɓe ndog ɓe payi Senegaal, caggal ɗum Gine Bisaawo. Balɗe 18 caggal ɗum ɓe kirɓaa, ɓe njolnaa e ndiwoowa ɓe ngartiraa ɗo. Biyeteeɗo wul Heyba oo noon, ina wiyee ulliima e jeereende Mali. O idii ko hollitde hoore makko: «mbiyetee mi ko Muhammed wul Siidi wul Shabarnoo. Njibinaa-mi ko e hitaande 1981 e Nuwaasoot. Jiknaaɓe am ko Siidi wul Shabarnoo e Um keltum Kone. Mi alaa golle. Mi seerii jom suudu am ina wondi e cukalel muuynowel jahrowel e hitaande. Koɗdu-mi ko e neene am to Tunsuwoylim. »
“E nder lewru desammbar won jokkondirɗo e am, rokki mi aadi. Min mbati ɗo Tuusuniin ɗo. O wiyi mi wonde o ummii ko rewo Mali. Nuli mo ko biyeteeɗo Moktaar Bel Moktaar ganndiraaɗo Belawaar, yo o dah wanngotooɓe. Mbiymoo-mi wonde miɗo heɓbii waɗde kala ko Belawaar yamiri. O wiyi ma o toppito geɗe ɗee kala, gila e jolngo haa e kaɓirɗe e ngalu… Balɗe tati caggal ɗuum, o noddi mi e telefoŋ tawi miɗo woni opitaal, miɗo wondi e jom suudu am e ɓiyam, hade makko tawde mi toon omo wondi e neɗɗo goɗɗo. O joginoo ko mersedes bulo. Min pelliti ƴettude laawol Butilimiit, mbele min potta e wanngotooɓe, min tabitina feere amen. Hade amen yahde, min ƴeewndii fetel o (Kalashnikoof) saraaji Buhdiida, e boowal jaajngal. Min mbaali nder restoraa, saraaji Butilimiit, min kuudii, min kacitii Sem-Sem.
Hedde waktu jeetaɓo, otooji ɗiɗi mbirtii min, lagunaa gooto e Jeep, ina njolni wanngotooɓe. Min pelliti arditaade ɓe Eeleega, ɗo min njettii hedde waktu 9ɓo. Kono ɓe majjiri min. Min ndartii ɗoon e restoraa ngam fanndaade ɓe. Hojomaaji seeɗa ɓe mbirtii min. Min ngabbii ɓe, min ndaɗtii ɓе. Ɓooyaani ɓe ndartii. Min ngarti e maɓɓe, min mbiyi yo ɓe njol e oto amen. Ɓurɗo e maɓɓe duuɓi o ummii, feewi e jeep he, no ndaartoowo huunde nii. Pellu-mi koyɗe makko. Gooto е maɓɓe, ɓoorninooɗo daneeji, giddi, feewi e am. Pellumoo-mi.» Ina wayi no jangkatawol ngol ko ɗoo haaɗi. E nder dogdu maɓɓe, Shabarnoo wiyi wonde ɓe kucci ko nokku ina wiyee “Lehleywa”. Ɗoon, woodi balluɗo ɓe ha ɓe ndañi taksi, ɓe payi Ɓoggee. Ɓe tacci maayo ñalnde 24 desammbar, waktuuji seeɗa caggal warngo ngo, ɓe naati Senegaal. Ko ndeen ɓe ngoni e humpitaade ko woni caggal maɓɓe. Shabarnoo wiyi noddii jom suudu mum. O noddii kadi, cili keewdi, Abuu Amr to Mali, jettuɗo ɓe e golle ɓe mbadi ɗe. Kono oon wasiyii ɓe yo ɓe ngoɗɗo ko yaaccii nokku ɗo ɓe noddiri ɗum ɗo, sibu sarwisaaji kisal ina nganndi tonngoode telefoŋ makko Thuraya. Shabarnoo wiyi kadi Abuu Amar haalanii ɗum en no mbaɗata haa naata Mali.
O wasiyii yo ɓe ndutto Muritani, kono ɓe calii.
E ñalawma hannde o, (15 feebariyee 2008), yimɓe heewɓe nanngaama e balɗe jawtuɗe ɗe. Heewɓe e maɓɓe meeɗii yahdeede ñaawoore. Ina heen biyeteeɗo Aliyuun wul Mboy e Siidi wul Habot. Wul Habot noon jeyaa ko e tato sokanooɓe, ndogi kasoo e hitaande 2006. Ko ɓe njeeɗiɗo nanhganooɓe ndeen, e hitaande 2005, tawi ina tuumaa jeyeedee e GSPC. Ɓe ngonii sappo kamɓe nanngaaɓe e oo ɗoo enket. Kamɓe kala, e wiyde AMI (Nokku kumpital ngenndi), « ɓe tawaa ko e ngonka tuumnoowa : maa wonii aɓe njogii kaɓirɗe, walla e otooji laamu gujjaaɗi, ɓe jeyaa kamɓe fof ko e dillere jihaadiyankeere ».
Bookara Aamadu Bah


