JaɓɓordeWinndereWolde Iran – Dowlaaji Dentuɗi e Israayiil

Wolde Iran – Dowlaaji Dentuɗi e Israayiil

“Duppooɓe aduna e muuɗooɓe ndoondi”

Gila e maayirɗe seeɗto 2026, Fuɗnaange hakkunde woni ko e wolde mawnde hakkunde Iraan, bannge, e Dowlaaji Dentuɗi (DD) e Israayiil, bannge foɗɗo oo. Won wiyooɓe nii ine waawi DD joɗɗina njogitaari, hay so tawii noon ko huunde nde neworaaki noon tan. Sikkaaka maa hare ndee joofir poolgu njaawngu walla poolgu heen senngo, kono kam ande hollita won ɗo doole konu mbaawaa diwtude so hare juutii, walla so nde wonaa hare kuccondiral, tawi kadi ande yahdi e peeje toowɗe no feewi.

Wolde juutnde haa ɓurti, ɗaɓɓunde ngalu keewngu

Winndannde adannde, laaɓtunde, ƴoogeteende he ngal pelɓondiral ko :  yande e konu diiwaan ndoolnungu, cañiingu, mbaangu no konu Iraan nii, joofirtaa noon tan ɗoon e ɗoon. Bommbooji DD e Israayiil ɗee fof e doolnude e heewde, kaɗaani Iraan hollude ine hattani tigi daraade e yoɓtaade, haa arti noon yoɓtoraade berlagol misilaaji e jaajtingol hare ndee nder Sorfundu hee fof.

Ine jooɗtoraa wolde waande nii, ko juutoore. Sibu waawaa wonde tan “difto ndogen” walla “fella doga”, no Amerik e Israayiil njiɗirnoo nii, kono jogori ko wonde pelɓondiral ɗaɓɓungal muñal ɗo heen bannge kala ɓetata kattanɗe tiiɗnitaare goɗɗo oo. Ko ɗuum waɗi, haalde haala poolgu, yaawii, kadi, e oo sahaa, hay heen senngo wooto hollaani tawo maale hortaare.

Hare petroŋ e laabi laaɗe ndiyam

Gaa gaa pellondiral konuuji, yummum hare ndee tigi rigi, ko jiimgol ngaluuji kam e laabi yakawere. Ɗuum addani Feɗorde Ormuus (ɗo ko ɓuri heewde e petroŋ winndere ndee rewrata), wontude dingiral hare. Gijoragol Iraan haɗde taccirgol feɗorde ndee battinii ɗoon e ɗoon he jehreeji winndere ndee. Eɗen mbaawi nii wiyde, “kala misil walla kalitoore werlaande he nokku hee, wonaa e konu tan yanata, kono ine yettoo jiiba (poos) kala tagaaɗo e winndere ndee, sibu ine battina e jeyreeji leyɗe ɗee kala, haa teeŋti e jiggoore petroŋ e gaas. Ndeke hare ndee diwtii keeri diiwal fuɗnaange hakkunde ngal. Nde yettiima paggule winndere ndee kala, haa teeŋti noon to Orop, Afrik e Asi, jowitiiɗe no feewi e jiggoore yakawere. Ko ɗuum nii addani Pedro Sánchez (gardiiɗo jaagorɗe leydi Espaañ) wiyde “ Fotaani wonde, ɓee yo nduppu aduna, heddiiɓe yo muuɗ ndoondi. Wonaa laawol, nde españoolnaaɓe e oropanaaɓe njoɓirta poosuuji mum en faktiir ndee wolde fenaande”!

Winndannde woɗnde, mawnde,  ƴoogeteende he hare ndee, ko tanaaji jotondirɗi e bommbugol mahaaɗe parwuɗe, ko wayi no mahaaɗe gaaluwe (installations nucléaires) walla mahaaɗe yakawere. Huunde hollitoore tanaaji ɓurtuɗi coomiiɗi e wolde ndee. So gooto e maɓɓe woorii laawol gootol toɓɓannde mum, walla lottannde woorii toɓɓaande mum, ine waawi jibinde baɗte ɗe ngalaa safaara he nder taariindi walla to bannge politik nokku. Ko ɗuum addani leyɗe doolnuɗe keewɗe ñaagaade ustugol fitana, sibu mum en yenaneede hare ndee ine waawi rufde haa yalta keeri fuɗnaange hakkunde.

Baɗte mawɗe jiyotooɗe

Aduna kaa fof fuɗɗiima tinde baɗte wolde ndee. To bannge faggudu ko nattugol cogguuli yakawere ñiiɓde ɗo gootel nder leyɗe keewɗe. Paggule tokoose, haa teeŋti ɗe Afrik, maa tinoy ɓeydagol codguuli no feewi, jerɓinoyoowol njulaagu leyɗe mum en.

To bannge kisal, wolde ndee udditii damal mbaadiiji kareeli ɗi ngonaa kuccondiral, ko wayi no njangu-geese (cyberattaques), njanguuji goomuuji jahdiiji, jangol e mahaaɗe. Hankadi nafooje amerik e leyɗe hirnaange nder winndere ndee nattat hisde ; nii woni wolde ndee huuɓtodinii…

E joofnirde, wolde ndee ɓeydii luure hakkunde leyɗe. Leyɗe doolnuɗe mbaɗtii luurtondirde gite, aduna ɓeydiima saraade.

Wolde ndee bonnanii haɓooɓe ɓee ko heewi

Hono no won heen cikkirta nii, hay gooto e haɓooɓe ɓee hisataa e hare ndee, sibu maa nde bonnan ɓe kamɓe fof. Iraan wasii heen pittaali e ngalu haa heewi. Israayiil fof e heewde kattanɗe karallaagal, seerataa hankadi e fiyreede misilaaji ko joofataa. Amerik maa waas heen ngalu ɓurtungu, gila to bannge konu e politik e mbaylaandi. Gila e jooni boom eɗen mbaawi wiyde ko meeɗaa sikkeede, ko hay gooto jooɗtorinooka waɗii, so misilaaji Iraan yulde wawarde Israayiil, so Iraan dartaade DD e riddude laaɗe konu mum e aannude ɗum haa e oo sahaa ɗo njayraten. 

Ɗum ɗoo fof ine hollita mbaadi kareeli hannde : hay leyɗe ɓurɗe doolnude ine mbaawi lofaade nder golwe (golwole), mbaasa heen ko ɓuri ko njaakorinoo dañde heen koo.

Hare cappondiral

Gaa gaa pelɓondire hakkunde konuuji, hare woɗnde ine woodi : hare kumpital. Heen bannge kala ine etoo sinkude bannge mum, ine fiytoo becce, ine wasoroo poolgu, walla holla ngoraagu e tiiɗnitaare. Ko ɗuum waɗi, so gooto heen dartinii bommbugol walla berlagol misilaaji, ɗuum ine waawi yiyreede no “woni ko e fewjude feere mawnde” walla wiyree no “mbaaddaagu” nii, e fawaade e dalillaaji gardinaaɗi. Ko he ndee hare kumpital takkondiral “dogii” jibintee. 

Tonngol : wolde ndee sooynanaaka tawo poolgu laaɓtungu. Hare hakkunde Iraan e DD e Israayiil ine holla goonga laaɓtuɗo nder jokkondire hakkunde leyɗe hannde : leydi ine waawi ɓurde doole to bannge konu, kono waasaa dañde poolgu to bannge politik.

Binndanɗe ƴoogeteeɗe he ndee wolde ine keewi : Wolde luulndiinde leydi ƴellitiindi nder nokku woni oo, ine waawi ɗoon e ɗoon huuɓtodinde. Ngaluuji yakawere ko ngaluuji teeŋtuɗi. Ko ɓuri heen teeŋtude kadi, kareeli hannde ine mbaawi juutde, leela joofde, mbaasa laaɓtude no feewi.

E nder ɗuum, naamnal ɓurngal jojjude hannde wonaa anndude hol jogorɗo idaade wiyde “ceerndee min”, kono ko anndude no foti dumunna aduna oo waawi muñde baɗte ngal pelɓondiral.

Winndere men ruttiima e “waawi wara” gaadanteejo, ruttiima he yonta koloñaal ɓurɗo niɓɓiɗde, mo seeraani e yonta jiyɗingol ɓuraaɓe doole. Waɗde ɓesnguuji winndere ndee fof ine poti renndinde doole mum en, ngam dartaade fenaande DD e Israayiil, so njiɗaa wontude jiyaaɓe. Ndeen darnde toɗɗaaki tan leyɗe pamare doole, ande toɗɗii winndere ndee kala. Sibu hannde aduna fof tinii baɗde ndee wolde fenaande, nde TRUMP e NETANYAHU pini tan ummini, wolde duppoore aduna. 

Iraan : tiiɗnitaare e kesam-kesaagu

Ko goonga kuuge ɓittere mbattinii e faggudu Iraan, kono leydi ndii ine tiiɗnitii sabu ine alɗiri ngaluuji yakawere keewɗi (petroŋ e gaas). Kadi ndi waawii sañde jotondire goɗɗe faggudu, kadi nde lelnii peeje dartagol moolanaaɗe, ñeeñɗuɗe, tuugiiɗe e ganndal ceeɓngal, luggal. Wonde ndi he taariindi keewndi añɓe, addaniindi miijaade e lelnude peeje no ndu hisiri (Israayiil gaño ɓooyɗo, yoga e leyɗe aarabeeɓe taariiɗe ko ballidiije Amerik, hay so tawii ngardina ko luural ɓiyngu baabaagu to bannge diine. Ndi dañii fartaŋŋe kadi jiimde e feɗorde Ormuus (détroit d’Ormuz), laawol njulaagu yakawere winndere ndee teeŋtungol.

To bannge konu, Iraan memaama no feewi : kalitooje keewɗe ɗe DD e Israayiil mberlii e tuddule konu, e tippule paddorɗe, e dow gardorɗe mum haa wari mawɗo dowrowo e hoohooɓe toowɓe leydi ndii. Ɗum fof e wayde noon, endi jogii kattanɗe dartoraade no moƴƴi, rewrude e misilaaji e doronaaji e wallidiiɓe wonɓe he diiwal hee. Ndi waawii fiyde Israayiil e tuddule konu Amerik nder leyɗe keewɗe. Ndi ɓuri dartoraade ko feere nde wonaa kuccondiral.

To bannge karallaagal, Iraan ine jogii kattanɗe moƴƴe. Andi heddorii mbaawka tafde misilaaji e doronaaji e hare-geese. Iraan ine heewi jannguɓe e haralleeɓe rowrowɓe, ine heen rewɓe haa heewi. Pinal mayri ko ɓooyngal. Kala meeɗnooɓe etaade jiimde ndi, ndonkii. Hannde ne ndi hollitii kattaɗe mayri to bannge karalle ɗe hay gooto miijanooki andi waawi jogaade ɗum, haa yanɓe e mayri hannde miiji ine mbaawi diccinde ndi e nder balɗe daɓɓe. Huunde nde ɓe nimsiti hannde…

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments