mercredi, décembre 31, 2025
Google search engine
JaɓɓordePinalTInndiYeendu, wageejo mawɗo

Yeendu, wageejo mawɗo

Yeendu, wageejo mawɗo, mo ñoolaaɓe nganndi ɗuhaade e golle cegeneeji mum, ina e maɓɓe gooto e arɗooji ɓaleeɓe diiwanooɗi, nde wuldaa, sorkii ko e ngaska yeendu, hono no Soomaa Jah habriri, heɓɓitii yeewtere nde wiyi :  » Ceerno Sangalde a jaraama no feewi, sabu a udditii laawol feewde e galɗingol yeewtere ndee. A joofiima ɗoo geɗe, potɗe yuurniteede e wiɗɗiteede, e sakkaneede pewje mawɗe, ngam kisal men. A haalii, a wiyii : » puɗi nattii bewde, ɗii heen nattii ñewtinde ɓesnooji : ɗuum ko gaa gaa nattuɗi woodde ; puɗi goɗɗi ɗii ngoni ko e ustaade, no yaari nii e no ɓuri hulɓinaade. Ko naamnal mawngal woni ɗo : hol ko addi ɗum ?

E teskuya am, e hakke ganndal am, rafi toɓooji ina jeyaa e sababuuji ɗi. Kono kadi, golle goɗɗe ina heen njanti, ngati minen yonta amen o, hay gooto e amen jibinaaka e oo ɗo nokku mo ngon-ɗen jooni o. Jinnaaɓe men njibinaa ko e nokkuuji ɓurɗi woɗɗude en, to bannge rewo. Eɗen teskii, duuɓi ɗiɗi fof, maa duuɓi tati fof, eɗen ngegga feewde worgo, ngam abbaade nguura men. Takata ɗuum ko gustagol makka e falnde nde ngonno-ɗen nde, tawa ko rafi toɓo woni sabaabu mum. Rafi toɓo noon, addata ɗum ko rafi leɗɗe, mi wiya puɗi e kuuɓal. Seernaaɓe adiiɓe haalde ɓe kay kaalii haa laabi cer : ko puɗi ngoni toɓo, ko ɗi cuurkat ndiyam, so ɗam nattii wonde cuurki, ɗam toɓɓita, ɗam yana e leydi, ko ɗuum wiyetee toɓo, ko toɓɓi tam. Usti toɓɓitam ɗam noon, ko gustagol cuurkeeje ɗe woni leɗɗe ɗe, e ko jokkii e mum en kala. Maayde leɗɗe ɗe, ina jeyaa e sababuuji mum coppugol, ngati minen ko min sunnotoоɓе, asnooɓe : miɗen teskii, min mbayrata nokku ina sukkiɗi, ina wiyi giɓ, leɗɗe e cuɗaari mum en, so min ngartii ɗoon, caggal hitaande, heen sahaaji ɓaawo balɗe seeɗa, min tawa wontii boowal karal, walla min tawa ɗoon tunte maa yulɓe.

Ndeke noon ceenal ngal kenuuli ndoondotoo, iwɗe rewo feewde worgo, ngal ubba beeli e caalli, e koɗorɗe amen : gasɗe jeelli bonna nguura amen, hono cahe korndolli, e ñuuƴi e mooƴu ; nganngu gonoowo e baaɗe wubba kuɗooli ɗi nguurnoo, weddoyoo ɗi to woɗɗi. Ina jogii ko walliti ɗuum no feewi, hono jammbe yimɓe. Ko ɗuum wiyetee :  » henndu walliti besoowo « . Ɗo, ko neɗɗo walliti henndu wesooru ceene, haa ngubba beeli , e caali, e baaɗe, e cehe korndolli, e laabi e gure, e fulli, mbara puɗi toɓatnooɗi, ndiiwa en. E fawaade e ɗum, ladde ndee won ko teskaa e mayre, nde nattii wurde : ndiyam nattii heelɗude, e welde no ndeen nii. Taki ɗum ko won e footinaaji oogirɗi ndufetee e ladde, waameeji nawa ɗi e nder beeli ɗii : ko ɗum addi haa mbeleeki ndiyameeje ɗe waylii, ko cuurkeeje luuɓɗe, ɗe baylirɗe ngukkata e weeyo, e sato, ngaddani ladɗeeji ɗi nattude uurde no ndeen nii.

Ɗum ɗoo fof ina jeyaa e ko ɓeydii ustude bewgol puɗi ɗi, no ndeen nii. Jaangol ustiima, nguleeki ɓeydiima ! Mi wiya ɗum ɗoo ko e tanaaji ɓeydiiɗi bonnude puɗi. Sabu kala ko tunwini weeyo leydi e sato, ñawnat puɗi mum. Kala ko ñawni puɗi, ñawnat en : sabu ko kannji ngoni nguura men. Ɗum ɗoo ina hulɓinii no feewi : miin dey, nganndu-mi ko hoore am, miɗo faay no feewi wonande ngonka men njowitiika e ngonka puɗi. Sabu alaa ko njogi-ɗen goɗɗum ko eɗen lomtinira puɗi ɗii, wonaa rewru, wonaa mbaylaandi. Alaa ko mbaaw ɗen wiyde, so wonaa kamɓe joom kattanɗe en ɓe, yo ɓe nganndu, benjenanee, kala ko moƴƴaani e men, moyyataa e mаɓɓе, ko moƴƴi e men fof ina moƴƴi e mabɓе. E dow ɗuum, eɗen mbiya beyo ɓe yeew ko ɓе mbaɗata ko, ɓe yeewtindoo ɗum no moƴƴi, « sabu yiɗde wata haɗ yiyde ».

Ine jokki

—————————-

Coñce : Njoobaari sukaaaɓe : Etongoode aroore maen njolku bindandemawɗo menSileymaani Kan e Fooyre Ɓamtaare, hono Njoobaari sukaaɓe. Hade ɗum min nduttano on e ndee ɗoo yeewtere : ceerno Sammba sanngalde

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Beldital ngenndi

ilam nder Nuwaasoot jommbaani

James Watson sankiima

Recent Comments