lundi, décembre 1, 2025
Google search engine
JaɓɓordePinalYontere pinal e ñeeñal e coftal ɓalli sukaaɓe Barakna

Yontere pinal e ñeeñal e coftal ɓalli sukaaɓe Barakna

Kalifu Pinal e Cukaagu e Coftal Ɓalli e ballondiral fedde Dental Meeruuji Barakna kam e UNICEF e FNUAP yuɓɓinii yontere pinal e ñeeñal e naalankaagal kam e coftal ɓalli wonande diiwaan Barakna tuggi 21 haa 27 ut 2006 to Baabaaɓe.

250 suka, ummoriiɓe e tunɗi joy (5) Diiwaan Barakna, hono Makta Lajaar, Eeleega, Ɓoggee, Mbaañ, Baabaaaɓe tawtoraama o kewu baɗaaɗo hikka e dow tiitooɗe VIH/SIDA e Ndeenka suka. Ko ɓeeɗoo hoohooɓe udditi mo : waali Barakna, Koolaaɗo kuuɓal Kalifu Pinal e Cukaagu e Coftal Ɓalli, nulaaɗo UNICEF hono ƴaakuba Taannjaa, Haakem Tunndu Baabaaɓe e Meeruuji gure Baabaaɓe, Mbaañ, Ɓoggee, Makta Lahjaar, e Delegee sukaaaɓe Barakna, e Hooreejo Ardorde Cukaagu, e yimɓe heewɓe gollatooɓe to Kalifu Pinal, to UNICEF…

Yimɓe  fof ngarii tawtoreede udditgol yontere ndee, sukaaɓe rewɓe e worɓe, kam e mawɓe heewɓe nootitiima e jaɓɓungal ngal, sibu ko ngol woni laawol gadanol ko e ɗum waɗee e wuro ngo.

No ɓe ngardunoo nii, gooto e tunndu heen fof rokkaa hojomaaji yo o wood ko jirwini. Nii woni heen mbaɗi jime jahduɗi e gaaci, won heen jime jahduɗi e duƴƴe jooɗɗe. Hade Eelega e Baabaaɓe ngaddude goɗɗum, Meer Baabaaɓe ƴetti konngol salmini sukaaɓe ɓee fof, e innde mum, o siftini yiɗde dental Meeruuji Barakna ko dental sukaaɓe, e musidaagal, o duwii yo kawral ngal won belngal, paayodinngal, jamyamal, ngal yejjittaake sabu moƴƴude e yuɓɓude… Musiɗɗo ƴaakuba Tannjaa, jooɗanii- ɗo ɗo Mawɗo UNICEF, siftinii wonde sabaabu juɓɓingol kawral ngal ko ngam hisnude suka, e haɓde e VIH/SIDA, ekn…

Caggal ɗum ko bismaango sukaaɓe Baabaaɓe feewde e hoɓɓe ɓee fof. Nde ɗum gasi, ko cukalon jahrowon hedde duuɓi joy maa jeegom njimii ɗoon ko feewti e nafoore jaŋde. Caggal ɗum ko Cukko waali Barakna haali ko feewti e nafoore dental ngal, Koolaaɗo Kuuɓal Kalifu Pinal e Cukaagu e Coftal Ɓalli holli faayiida e sabaabu ngalɗoo dental, e ko ɗaaminaa heen ko, o yamiri udditgol yontere nde. Jamma ñalawma gadano o, kiirɗeeli pinal njuɓɓinaama, wuro fof waɗi ngamri (balee) e jimɗi jahdinaaɗi (chœurs), walla yimre. Jammaaji keddiiɗi ɗi, ñalnde 23 haa 25/08/2006, tunndu heen fof addii jime, walla jimɗi jahduɗi e duƴƴe, kam e mogo tokooso. Hollitaa heen ko ngesa jaayiyaaji e rafi SIDA, maa baɗe kiisɗe lorlooje sukaaɓe. Ɗum ko haa sukaaɓe ɓee fof ngaannda no haanirta nii rafi SIDA e no o waawata reentireede. Hollitaama heen kadi hafeere dental sukaaɓe Muritani, e haala gollal. E nder yontere nde, kawgel Eskaraabal waɗaama. Ñande 24/08/06, yeewtere faayodinnde feewtunde 7IH/SIDA waɗaama to galle Meer Baabaaɓe. ƴeewti nde ko terɗe fedde P.C.I-Baabaaɓe.

Tawtoraaɓe nde ene keewi : sukaaɓe rewɓe e worɓe, Jooɗaniiɗo Unicef, hono ƴaakuba Tannjaa, e Delegee Cukaagu Barakna, e Abdullaay Joob golloowo to ANAPEJ, e Musiɗɗo Sow gollotooɗo to Kalifu Pinal, e woɗɓe gollooɓe ko feewti e Cukaagu, e Jaayndeyankooɓe heewɓe. Naamde keewɗe paayodinɗi naamndaama, etee ɓeyde keewɗe ngaddaama e yeewtere nde. ƴaakuba Tannjaa kam ne yuɓɓinii yeewtere  » ndaɗnden sukaaɓe, hoto leepten ɓe  » . O hollitii sukaaɓe tawtoraaɓe ɓe lepte caɗtuɗe ɗe sukaaɓe leeptetee, ko wayi no gollinde ɓe e dow ko ɓurti haɗtan maɓɓe, e piile bonɗe, ekon. O siftinii darnde Unicef ko feewti heen, e kuule kese ɗe laamu ngu ƴeftani ɗuum. To bannge Coftal ɓalli : e kawgel fuku bal,

  • Ɓoggee hawii Eeleega (2-0),
  • Mbaañ hawii Maktal Hajaar (2-0),
  • Baabaɓe hawii Ɓoggee (4-3).

Ñalnde 25 Mbaañ e Baabaaɓe njaggondiri e ko wiyatee joofnirde ko (finaal). Ko Baabaaɓe hoonii dow Mbaañ (1-0).

Jamma 26 ut 2006, njeñtudi ñalɗi ɗi hol- litaa e ooɗoo sifaa : to bannge Pinal : Mbaañ heeɓi njeenaari jime jahdinaaɗi (keer), Maktal Hajaar heɓi njeenaari jime, Ɓoggee e Eeleega keɓi njeenaari mogooji, Baabaaɓe heɓi njeenaari ngamri.

To bannge eskaraabal (denndingol alkule pamare tafa kelmeendi) heɓi njeenaari ndi ko Sal Usumaan Siree (Baabaaɓe). To coftal ɓalli : daɗndu 100m, Baabooy Jah (Baabaaɓe) ardii, rewi e makko ko wul Meysine (Eeleega). Daɗndu 200m hawi

ko wul Meysaar (eeleega). Hawi e daɗndu: 400m ko Aawdi Jallo, Rewi e makko ko Aali Faama (Mbaañ). To Fuku Bal ko kippu Baabaaɓe heɓi raay o. Teskuyaaji Foti teskeede e nder ndee Yontere Pinal e ñeeñal kam e coftal ɓalli, ko adii fof, ko hakkille muñondiral, jotondiral, musiɗɗaagal hakkunde sukaaɓe tunɗi ɗii fof. Kadi, e nder yontere nde caɗeeele renndo ngo peeñninaama e jime kam e jimɗi e mogooji ɗi e wasiyaaji jaggondiral, gollondiral hakkunde leƴƴi ɗii feeñii heen hay so tawii wonaa ɗum woni ngesa ba kono ina jeyaa e paandaale dental meeruuji Barakna ɗi. Goɗɗum ɗum ko tunɗi garɗi ɗii fof alaa heen gardinɗo yiɗde hawde; kamɓe fof ɓe ngardini tan ko yiɗde jooɗanaade tunɗi maɓɓe e hollitde sukaaɓe heddiiɓe ɓe miijooji maɓɓe.

Sukaaɓe arɓe ɓee ina mbeltii sanne e no golle ɗe njahri nii, ɓe kolliitii ɗum e joofnirde yontere nde. Goɗɗum ɗum ko teskuya wonnde denndaangal njuɓɓudi golle ɗe, ko sukaaɓe ngardii ɗum, njuɓɓini ɗum no haaniri nii, sibu ko hoolaare mawnde meer wuro ngo hokki ɓe, etee ɓe timminii hoolaare nde to jipporɗe ɗee fof, gure ɗee kadi mbeltiima sibu golle yontere nde kamɓe fof ɓe teddiniraamaa , ɓe mbaɗii heen fotdeeji maɓɓe.

Mammadu Maamuudu Baal

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments