Ko ɗo ngon-ɗaadiine
diine
Koorka e nder diine Lislaam
Koorka ko salndu nayaɓiiru e calɗi lislaam joy tammbiiɗi diine ɗii. Woni koorko, to ñaawooje lislaam, ko ɗaccude dakamme paytuɗo e reedu (ñaamde) e dakamme paytuɗo e farji (jotindiral debbo e gorko) gila fajiri feeri haa naange muta, tawa ene wondi e anniya hoorde. Alla tooɗo o wiyi: « ñaamee njaree haa laaɓtana on gaarawol danewol e gaarawol ɓalawol, to fajiri to,
Lislaam e renndo

Lislaam ko diine gooŋɗinɗo Allaahu toowɗo o ko gooto, ko Quraana woni haala makko etee Muhammadu Rasuul allaahi ko Nulaaɗo makko. Allaahu subhaana huu wa Taalaa tagi neɗɗo e nder tagooje kala, o halfini neɗɗo o nulal maa gollal to aduna hono nokku nguurndam makko ngam o wona ɗoon gaynaako ngurndam makko. Ko hono noon o hokkiri nulal ngal fayndaare laaɓtunde e nder daawal nguurndam
Duwaawu
Duwaaw ko noddude Alla ñaagoo ɗum moƴƴere, nde wonnoo Alla ko moƴƴo, jogiiɗo, dokkoowo, jiɗɗo ñaageede, kala mo ñaagotaako Alla rewaani Alla, sabu ma o ñaago ko wonaa Alla. Nelaaɗo ( j.k.w) wiyi: « Duwaaw woni dewal Alla, joomi mon wiyi : «Noddee kam mi jaaboo on », o wiyi kadi: « joomi mon toowɗo tedduɗo o, ko keewɗo kerse, kaaraysira, omo hersana jiyaaɗo mum so ɓamtii juuɗe mum fayde e makko nde o ruttata ɗe ko ɗe cooyɗe.»
Ceerno Saydu Nuuru Taal
(1862 – 25 Sawiyee 1980 – Ndakaaru - 7 Rabiyu Lawol – Aljumaa waktu 9ɓo)
Asko Saydu Nuuru Taal to bannge duhol
Ceerno Saydu Nuuru Taal yiyi aduna ko e hitaande 1862 to Ñooro to Mali. Jibnaaɗo makko gorko wiyetenoo ko Nuuru Sayko Umar, ɓiy Usmaan, ɓiy Alfaa Sammba to wuro men Halwaar sara Podoor nder Senegal.
Ceerno Saydu Nuuru Taal ko ɓiy Nuuru, ɓiy Raamatullaay, ɓiy Muhamadu Bello, ɓiy Usmaan Dan Foodiya (Fojoo : laamɗo Kano to Ndenndanndi Nijeriya hannde), ɓiy Njobbo Usmaan, ɓiy Saalih, ɓiy Haaruuna, ɓiy Muhamadu Guurɗo, ɓiy Muhamadu Sammba, ɓiy Ayuub, ɓiy Masiraan, ɓiy Buubu Baaba, ɓiy Muusaa Jokkolo (ummoriiɗo Fuuta Tooro), ɓiy Baaba, Ɓiy Hayaas, ɓiy Yugu, ɓiy Jam, ɓiy Jamliige, ɓiy Jooke, ɓiy Jaalige, ɓiy Diinga, ɓiy Daate, ɓiy Maxaama, ɓiy Uŋbata bun Nafi (gooto e hoohooɓe taarinooɓe Muhammadu Nullaɗo Alla, garnooɗo jaaynude Lislaam nder Afrik.
Jumaa Al Hajji Umar Taal mo Ndakaaru : Gollal maantinngal

Udditgol waɗi ko duuɓi 20 caggal diidngo
Njeenaari wonande UMMAH
Jumaa «Alhajji Umar Taal» mo Ndakaaru udditaa ko ñalnde Aljumaa 24 Sawiyee hitaande 2008. Waliyaaɓe e seernaaɓe, hooreeɓe lesɗe, jagge laamu… heewɓe tawtoraama uddigol ngol. Ɓee heen ummii ko e diiwaan he, woɗɓe ummii ko lesɗe Aarabeeɓe, e ɗe Orop e Amerik. Ko ndeen Kalifu Ceerno Madaane Taal wiyi «oo jumaa ko njeenaari wonande Ummaah fof no woorunoo»,
Ñokkaam Jibi Selli wirniima

Ñokkaan Jibi Amar lollirɗo Ñokkaan Jibi Selli mo Siñtu Bummaka ɗaldii. en yeeleende e yeeweende. Ñokkaan Jibi Selli jibinaa ko hirnaange Kayhayaɗi, to Gorgol. Nde o yonti naatde jaŋde ko jinnaaɗo makko Amar Demmba winndani mo ‘ba’. Caggal ɗuum o fayti e junngo Ceerno Saydu Tafsiiru to wuro Goŋŋan. O ummii ɗoon o fayi wuro Daabiya Hoyre Foonde e junngo Ceerno Maamaadu Omar Kan.
Alhajji Saydu Nuuru Taal, Ɓoggee haa Luga e Ndar e Niijeriyaa
Alhajji Saydu Nuuru Taal, ceernaajo ganndo ganndaaɗo nder duunde Afrik, ko taani mum (taanum) Alhajji Umar Taal. Cuddiiɗo makko wonnoo ko gooto e ɓiɓɓe Alhajji Maalik Sih to Tiwaawoon. O yiyi aduna ko e hitaande 1862, o yalti mo ko e 1980. O wuurii duuɓi teemedere e duuɓi sappo-e-jeetati (118).
Asakal ko soccude ɓerɗe e laɓɓinde jawdi
Asakal woni salndu tataɓiiru e calɗi lislaam joyi ɗi, cagal gooŋɗinde Alla e nelaaɗo mum, e darnude juulde. Alla toowɗo o wiyi nelaaɗo Muhamad (JKW) : "ƴettu e jawɗeele maɓɓe ɗe sadak (asakal) laaɓniraaɓe, ɓeydiraa ɓe ɗum" . Ko ɗum addani Nelaaɗo (J.KW) wiyde : "jawdi ustortaako sabu sadak (walla asakal)".
O wiyi kadi "sadak ene ñifa tikkere Alla, ene duñta maayde soofnde", Sadak ko ko njarliti-ɗaa, njaltin-ɗaa e jawdi maaɗa, asakal noon ko ko foti itteede e jawɗeele alduɓe, faytinee e waasɓe, e roofolɓe, e jom caɗeele en, e kala ko ene walla nguurndam renndo no yuɓɓiri.
Faabu Pulaagu : Asakal
Ɗumɗoo ko miijo Musiɗɗo men Maymuuna Caam, muritaninaajo, Hooreejo Fedde Pulaagu Hakkunde Leyɗeele ("Association Peule Internationale"), gonɗo hannde to Paris, laamorgo leydi Farayse. Ko toon o sakkani NGOOƊOO miijo ngo denndaangal winndere Pulaagu e ko wonaa ɗum tan, e nder winndannde makko e ɗemngal farayse, hono "Le secours Peul". "Miijo ngo arani mi tan ko nde teskii mi wonde e nder Fulɓe teemedere fof, ko ɓuri capanɗe njeenayo heen (90 %) ko juulɓe, te asakal, hono salndu tataɓuru Lislaam,
Asakal muddo hoore (deftel 2)

1) Ñaawoore mum
Asakal muddo hoore ko farilla baɗɗiiɗo e kalaa juulɗo, debbo e gorko, suka e mawɗo, dimo e diimaajo, jogiiɗo ko ɓurti nguura mum, hono “deppas” mum, ñande juulde koorka.
2) Faayiida mum (“hikma” mum)
Faayiida gonɗo e yaltinde muddo hoore, hono nafoore mum, ko ɗumɗoo : laɓɓinde koorɗo o e pergitte, heɓɓaana ɗum gebbi gonɗi e koorka, tawi saabii ɗum ko kuddi e ƴettooje e ko nanndi heen, paggitaaɗi e nder lewru koorka ; haɗande miskineeɓe njelaari ñande juulde nde, mbele eɓe ndennda e juulɓe weltaare, ngati juulde ko ñalngu weltaare e weytaare. Ibnu Abbaas (yo Alla wele ɗum) wiyi : “Nelaaɗo Alla (S.A.S.) farlii asakal muddo hoore, ngam laaɓɓinde koorɗo e pergitte, e ñaaminde miskineeɓe.” Habri ɗum ko Abuu Daawuuda e Ibnu Maajataa e Alhakiim : “Nelaaɗo Alla (S.A.S.) wiyi : “ kaɗee ɓe yelaade ñalnde heen.” Habri ɗum ko Bayhaŋii.
3) Hol ko yaltintee ?
Yaltintee ko ko ɓuri heewde ñaameede, hono ko ɓuri wonde nguura e nokku ɗo jaltinoowo o hoɗi ɗo, ko wayi no maaro, e gawri, e gemhe, e “sayiira”, ko wayi no tamarooje e “reseŋ” (“raisins”) joorɗo, e kosam njoorɗaam, ekon.
4) No foti ko hoore yaltinta ?
Hoore fof yaltinta ko hamdaat, fotde kilooji ɗiɗi e capanɗe nay garaam (2,04 kg maa 2 kg e 40 g). E ɓetu men hannde, ko ɗum ɓuri lollude (jiccude). Abdallaahi Ibn Umaar, yo Alla wele mo (Y.A.W.) wiyi : “Nelaaɗo farlii asakal muddu hoore e dow kala gorko e debbo, dimo e diimaajo, suka e mawɗo, fotde hamdaat “sayiira”. Habri ɗum ko Buƴaari e Muslim.
Abuu Sayiid Alƴudaarii (Y.A.W.) wiyi : “Amin ndokkatnoo e yonta Nelaaɗo Alla (S.A.S.) hamdaat ñaamde, walla taamarooje, maa “sayiira” walla kosam njoorɗam, maaɗum “resee” joorɗo. No tottirtenoo ndeen e yonta Nelaaɗo nii, ko noon tan de tottirtu mi, mi woppataa.”
5) Hol nde muddo hoore yaltintee ?
Ina sella yaltinde muddo hoore ko adii juulde balɗe ɗiɗi, walla ñalawma gooto. Ngati Ibnu Umar ina waɗatnoo noon, yoga e annduɓe njiyaani heen baasi. Kono, ko ɓuri timmude, ko tuggude e fajiri subaka juulde haa faayi ko adii pummirgal seeɗa. Ngati, Nelaaɗo Alla (S.A.S.) wiyi : “kala tottuɗo muddo ko adii juulde (pummirgal) woni muddo jaɓaaɗo. Kala tottuɗo muddo caggal pummirgal, ɗum ko sadak tan, no sadakeeji ɗii ni.” (Abuu Daawuuda e Ibnu Maajataa e Alhaakim)
6) Holi totteteeɗo muddo hoore ?
Tottateeɓe asakal muddo hoore ko njeetato ɓe Alla yamiri e nder deftere mum yo totte. Ɓeen ngoni : 1.Waasɓe. 2.Miskineeɓe. 3.Gollotooɓe e asakal : renndinooɓe e reenooɓe ɗum. 4.Woownateeɓe : yimɓe hesɓe e diine. 5. Ñamliiɓe : eɓe tottee fotde ko ɓe ñamlii ko, haade ɓe ngala. 6.Waɗooɓe jihaadi : hono daraniiɓe ɓamtude diine. 7.Soottotooɓe : yiɗɓe yaltude e kalfaandi. 8.Toobɓe e ɗanngal : toobɗo ena heɓa fotde ko ina yettina mo e nokku makko. Ɓeeɗo njeetato, kaala heen tottaaɗo ina yona. Kono noon, ko waasɓe ɓe, e miskineeɓe ɓe ɓuri haandude heen. So a tottii ko ɓuri gooto e njeetato ɓe, alaa fof ko bonnata.
7) Hol fotɓe yaltineede ?
Gorko, ina waɗɗii ɗum yaltinanande : .1.Joom suudu mum (hay sinno debbo o ina jogii).2.Jiknaaɗo makko (so tawii oon jogaaki).3. Maccuɗo makko. E raɓɓiɗinaade kala mo sariya waɗɗini e makko ñaamninde (nafkude). 4.Ɓiyiiko (so jogaaki).
8) Teskuyaaji (wasiyaaji)
Jooni noon, tesko no moƴƴi :
- Kala mo alaa ko ɓuri nguura mum ñalawma gooto, waɗɗaaki ɗum yaltinde muddo, ngati Alla wiyi : “Alla de fawaani hay gooto ko waawaa.” SIMOORE 2, AAYE 254.
- So a yaltinii muddo hoore, a feccii ɗum heewɓe, alaa ko bonnata. So heewɓe ne njaltinii, tottii gooto, alaa ko bonnata.
- Asakal muddo hoore eggetaaake : ɗum ittetaake e nokku, fayree nokku goɗɗo, so wonaa tawi ko alaa e sago.
- So tawii alanaama lor, waasde yaltinde geɗel gootel tan (maaro tan, walla gawri tan) ina moƴƴi, wonande jaltinoowo ko heewi. Yeru: jaltinoowo fotde koye joy (5), yaltinta ko 10,2 kg (kilooji sappo e teemedde ɗiɗi garaam) fotde 2,04 kg * 5. Omo waawi waɗirde nii :
a.) O itta heen kilooji nay (4 kg), o waɗta ɗum kaalis ;
b.) O heddoree kilooji jeegom e teemedde ɗiɗi garaam (6,2 kg) maaro, walla gawri : kala mo o rokki muddo hoore (maaro, walla gawri), o waɗdana ɗum heen kaalis ko soodiri mbaarudi.
- Reende maslahaa tottateeɓe ɓe ina moƴƴi, nde tawnoo yonta men hannde huunde fof ko kaalis : anndude potɗo totteede gawri tan, maa maaro tan, walla gawri e kaalis, maa maaro e kaalis, e ko nanndi heen.
Bun Umar LIH





