Ko ɗo ngon-ɗaapinal

pinal


Jamma ɓuucam fowru e Woolum

Njuulaawi modduki ƴiiƴam
Njuulaawi modduki ƴiiƴam

Ñalnde 1 lewru wiyeteendu Mee Woolum waali e jamma niɓɓo no ɓuucam fowru. Ko ñalawma mo liggotooɓe mawnintunoo, ngam ɓeydugol njoɓdeele walla ustugol coodguuji nguura walla newnande ɗum en no golle mum en njeñtiniri.  Kono oon ñalawma, hedde beetawe baggo, Woolum ñalli ko e duko e hare haa ɗum jibini warhoore. Ko waawnoo heen wonnde fof, warhoore waɗii wiyaa renndini ɓe ko matalaaji, ko cuuɗi ɗiɗi sukaaɓe waɗtondirɓe gite no feewi,

Leydi laawiima kadi, to Sili

Natal kuɓeeje kelɗe (RFI)
Natal kuɓeeje kelɗe (RFI)

Yerɓannde leydi doolnunde waɗii to Silii ñalnde aset 27 feebariyee 2010. Nde tolniima e toɓɓe 8,8 e daawrugal Richter. Ɗum waɗi ko weetndoongo. Nehaande yerɓannde nde woni ko e nder geec Pasifik, fotde 35 km luggeendi, 325 km ina seerndi ɗum e laamorgo leydi ndi, hono Sañcaago. Biyeteeɗo Antoine Schupp, tuubaako Farayse ganndo ko fayti e ɗuum wiyi wonde ndeeɗoo yerɓannde leydi ina sowoo

Firtaare to Gine Bisaaw

Raimundo Pereira hooreejo Gine Bisaaw e mudda
Raimundo Pereira hooreejo Gine Bisaaw e mudda


E nder lebbi tati, gardinooɗo taamasoor, meeɗnooɗo wonde jaagorgal konu, e kanndidaa e woote gardagol leydi, mbaraama. Neɗɗo goɗɗo, meeɗnooɗo wonde gardiiɗo jaagorɗe, ko majjuɗo, anndaaka ɗo heedi. Goɗɗo kadi ina wiyee waraama. Gine Bisaaw naattii e nder neergre e warngooji, lebbi tati caggal warngo persidaa Nino Wieraa. Ɗum fof sabu bone laamu. Hare laamu hakkunde goomuuji PAIGC, parti gardiiɗo laamu o, e pelle leƴƴi.

"Amerik haɓaaki, tee haɓotaako abada diine Lislaam"

Obama e Hosni Mubaarak (foto : afp)
Obama e Hosni Mubaarak (foto : afp)

Ñalnde 4 suwee 2009, Obama waɗii, to Keer, leydi Ejipt, diskuur mawɗo, mo juulɓe e aarabeeɓe mbeltii e mum, e ko ɓuri heewde.

Tonngooɗe Fooyre Ɓamtaare

Horsinɓe Fedde Ɓamtaare

Horsinɓe F.Ɓ.P.M. on Facebook

Dannga waandu : "neɗɗo e sahaa e weeyo"

tuwiitgol

Random image

natal127

Hol wonɓe e sit he

There are currently 0 users and 2 guests online.