Ko ɗo ngon-ɗaapinal
pinal
Ñalɗi Pinal Fedde Ngatamaare Sorimalee
Leyyannde to bannge ganndal nokku. I Sorimalee, Jammal e duunde walla Sori-malee, jammal e ndenndoori woni ko e taƴre Pete e nder diiwaan Yirlaaɓe. Ciftinen wonde diiwaan Yirlaaɓe oo waɗi ko cuuɗi tati : Yirlaaɓe Jeeri, Yirlaaɓe Alla-yiɗi e Pete. Pene Njuru ena ɗoon kono ko dewol Petenaaɓe. Koɗdi e maggo ko Toorodɓe Pete e subalɓe Sahre Buubu. Heedti ngo to bannge funnaange ko Cengelel.
Njillu Dental Sifaa to Oolo Oolooga

Tuggi 23 haa24 suliyee 2010 sifaa Hannki pinal Hannde yilliima e wuro Oolo Oologa e bismaango ADSCO.
Sete o jaɓɓaama jaɓɓungal jooɗngal tuggi guduroŋ fayde wuro. Ummaade guduroŋ to ko otooji ɓe njaɓɓoraa, fayde nder wuro to ko pucci, naatirde wuro ngo ko yimɓe dariiɓe e mbedda, ɓe na bannge nano, ɓeya ina ngoni bannge ñaamo.
Pulaar e nder filde internet (www.peeral.com)
Ɓamtaare Afrik hino tawni kadi ƴellitugol e nder palleeji (toile) internet; nonnonteendi (diversity) pine men, e done men, ɓure men; e ɗemɗe e taariika men. Ko ɓuri heewude e men janngii, haawike haa mugaama wallifaaku (conye) winndaangu e ɗemɗe janane, wano e aarabeere, sinuwaare, riisiire, indiyankoore, faarisiire, faransiire, e enngeleere…
Daartol kawgel fuku winndere (1)

Kawgel fuku winndere ɓuri kewuuji winndere ɗii fof lollude e horsineede: wonaa kewu dawrugol, wonaa kewu pinal, alaa fof mo o fotndetee. Seede mum tan ko so o yontii, jaayɗe ɗee fof, gila e rajooji haa e teleeji haa e jaayɗe binndaaɗe, internet, kam en fof alaa dille ndillinta so wonaa dille fuku bal, njimata ko jimɗi fuku bal, miliyoŋaaji limtilimtinɗi kay ne haajuuji mum en fof bonii, sibu poofaani so wonaa poofaali fuku bal.
Ɗemngal fulfulde : Ɓaawo mbatu Ndakaaru ngun !

Konferansuuji yowitiiɗi e ɗemɗe Afirik hino nanndi ɗi fuu majji. Hino wa’i wa si yuɓɓinooɓe ɓen ko fiyaakuuji yewtaaɗi e mbatuuji feƴƴuɗi ɗin tun woni e nyemmbude. Ɗum non sabu mum hino waawa wonude waasude ndaartude ko haaldaa kon e waasude siinude fewjooje e waajuuji. Hara non mbatu Fulcom yowitiingu e fulfulde laatiingu Ndakaaru ngun kadi ko e ngol laawol rewi ? Munnyo-ɗen taho haa annden njaltudi ndin. E ngol laawol ɗoo kadi doo, haala wootinɗingol yaajungol mbinndiin hino tawanoo e ginol golle yewtereeji ɗin.
Jokkondiral e jibiruuru Jaw to 'Galle Sinemaa'

Banndiraaɓe, musiɗɓe tedduɓe ngal ɗoo jokkondiral waɗaa ko e ñalɗi film e nder leydi men Muritani. Ko sabu film jaltinaaɗo ina haala e wod e kewkewe 1989 ‘Evenement 1989’ baɗɗo to Ceenel e Foonde mum. Film o mahii ko e ciimti, tawa siimtata ɗum ko waɗdanooɓe ɗeen golwole. Miɗo sikki daartude bonaani, sibu ko siftinnde yimɓe ko ɓennunoo mbele ɓe tawanooka ina paama ko wonnoo e ɗiin sahaaji, kadi ko ustude fitinaaji goodnooɗi.
Guwarnama Muritani e ƴellitaare ɗemngal Arab

Doktoor Mullaay wul Muhammed Lagdaaf, gardiiɗo hilifaaɓe Muritani, noddii e daranagol ƴellitgol ɗemngal Arab. O waɗi ngoon noddaango ko e udditgol kewuuji mawningol ñalawma ɗemngal Arab, udditɗi to galle mooɓondire Nuwaasoot, ñalnde altine 1 mars 2010. Hikka, konngol mawninirgol nguun ñalngu ko «Ɗemngal Arab, ɗemngal diine men e neɗɗaagu men».
21 feebariyee, ñalngu ɗemngal muuynangal

Ñalawma ɗemngal neeniwal mawninaama 21 feebariyee. Toɗɗii mawningol nguu ñalngu ko batu kuftodinngu UNESCO gila 1999. Kono ngu fuɗɗii mawnineede ko e hitaande 2000, ngam semmbinde keewal ɗemɗe e heewɗemɗiyaagal e keewal pine. Hikka, ñalngu ngu mawniniraa ko e semmbinde ɓallondiral pine. Hono no heewnoo waɗireede, Sokna Irina Bokova, Kuuɓal kuftondinngal Fedde UNESCO nde, waɗii diskuur mo o huccitini e ɓesngu winndere nde. O idii ko siftinde wonde ko hikka woni hitaande 10ɓere mawningol nguu ñalngu.
Hiirde pinal duɗal Lewlewal Badru
Catal F.Ɓ.P.M. Daar Nayiim ina tintina banndiraaɓe kala wonde ina yuɓɓina hiirde Pinal. Ina wayi no jogii njuɓɓudi ndeen hiirde ko Duɗal Lewlewal Badru. Hiirnde nde waɗata ko ñalnde aljumaa 29/01/2010 to Daar-Nayiim, to nokku biyeteeɗo Soon 2 (Zoon 2), waktu 10ɓo e feccere jamma. Ina teddiniraa hiirde nde : Yiilirde Ngenndi Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e denndaangal cate Fedde nde gonɗe e Nuwaasoot
KJPF: Ñalawma teddungal e horma Ceerno Murtuɗo Joop
“So ɓee anyii men haa ɓe waririi men gooto-gooto ngam yo men ɗalu men acca janngugol pulaar, ɓe gaynataa, ɓayri so ɓe warii men ɗoo men yiitidoyay laakara toon men waɗa duɗe amen men jannga, men janngina pulaar.” Ko aan Mammadu Samba Joop “Murtuɗo” haalunoo ɗum. Ka won-ɗaa fuu Moodibbo, nyalnde 26 bowte (dujambar), si a jalaano weltaare woo a moosuno ko neeɓi. Nyaalande nde teddiniraɗaa, innitiraɗaa, tawa kadi fof feƴƴirii no yiɗirɗaa noon.
