- E nduu ɗoo lewru settammbar 2009 nokkuuji Muritani keewɗi ilaama sabu toɓooli diwtuɗi aada. Laaɓi mbonii, kuɓeeje njanii, jawdi hayii, hay yimɓe maayii heen. E nder Nuwaasoot galleeji keewɗi njanii, goɗɗi kayii haa joom mum en eggi, mooloyii e nokkuuji caaɗɗi. Lopitaal Sheek Saayed hujjitii haa eggaa. Won e lehde, ko nanndi e Joyaɓal e Jeegoɓal e Liksaar e Kapitaal, ndiyam riiwii heewɓe e galleeji mum en, haa hannde won eggooɓe…
Kono noon wonande Rooso e Tintaan e Sheggaar, jooni ko ñawbuuli ndooki. E nder wuro Nuwaasoot ɗum hawri ko e niɓɓere, sibu ko ina wona jooni lewru e ko fawi, ñalnde fof ko kuppiir kuuraa : kaɓirɗe keewɗe mbonii : teleeji, firigooji ko jiidaa e nguura ñolka haa weddaa jinnde. Hannde hay gooto mooftataa hay dara e filsiɗeer. Heddii ko alaa ballal maantinngal ummingal e laamu yiyaa, alaa haala ndeeƴnoowa ɓerɗe haalaa. Ko ɗum waɗi yoga e yimɓe puɗɗiima nimsude suɓngo mum en. Haala ina weeɓi, saɗi ko golle ! Toɓooli kuftodinɗi Nuwaasoot walla Muritani keeroraaki ɗii toɓooli ɓurtuɗi. Afrik hirnaange no diidorinoo daɗaani heen. Biro Fedde Ngenndiije toppitiingo ko fayti e geɗe aadee, gonɗo to Ndakaaru limii 187 maayɗo e fotde 635 273 boniraaɓe. Leyɗe ɓurde maayreede (ina heen ɓe manaango yani) ko Siyeraа Leyon (103), Ganaa (24), Mali(20), Koddiwaar 19, Burkinaa (8), Niijeer(7), Senegaal(6), ɓeyden heen Muritani, ko famɗi fof ɗiɗo. Leyɗe ɓurde heewde boniraaɓe ko Senegaal (264 000), Burkinaa (150 000), Niijeer (79 129), Ganaa (55 000), Gine (27 464), Benin (20 000), Mali (12 506), Gammbi (12 183), Muritani (9 000), Koddiwaar(2.000)e Siyeraa Leyoon (1 455). Gaa gaa ɗum, mahaaɗe e kaɓirɗe keewɗe mbonii, ko wayi no koɗorɗe, ndema, laabi e poŋuuji e ekkolaaji e cafrirɗe ekn.
Toɓooli ina mbiyee “ɓurtii”, Muritani ine yiyloo toɓnude
Ko ñalnde talaata 22 settaambar wonnoo : laamu Muritani fuɗɗii golle peŋgol duule ngam toɓnude. Ɗumɗoo noon, hono no paamraten, hay dara jokkondiraani e toɓooli Alla addani en hikka ɗii : toɓooji nde o haaji e ɗo o welaa. Muritaninaaɓe njiɗi ko yo toɓ nokku ɗo toɗɗii e nde njiɗi nde : ɗum joopii ko nokkuuji to tule ceene keewi e nder diiwaan Nuwaasoot o, to Tararsa, to Insiiri, to Adraar e to Nuwaadibu. Fayndaare nde ko dartinde deɓgol moraande, woni waɗde feere mbele huɗo e leɗɗe ina puɗa e diin nokkuuji, mbele ina ndartina deɓgol tule ceene ɗe.
Gooto fof e moƴƴo mum.
Moƴƴo men, moƴƴo Muritani hikka, caggal nde ɗii toɓooli mbonni ko heewi e nder Muritani, Mammadu Tañjaa, hooreejo leydi Niiseer, hokkii en 38 000 oroo (fotde 15 miliyoŋ ugiyya). Won tooñooɓe mbiyi wonde “ tele Muritani jaɓaani haalde kaalis o e ugiyya, haali ɗum ko e seefaa, haa sikkee ina heewi”. Ɓe ɓeydi heen “ ngal ɗoo ballal ɓuri famɗude e balle Muritani meeɗi heɓde, ummoraade caggal leydi ”. Ɓe mbiyi ina haani o waɗa ɗuum sibu omo jogii koyɗe ɗiɗi e Muritani : koyngal gadanal ngal, baaba makko, jibinɗo mo, ko Jowol men ɗa jeyaa ; koyngal diɗmal ngal, o yaɓɓii doosɗe leydi makko. Mammadu Tañjaa ko hooreejo Niijeer duuɓi 10 jooni. O waylii e lebbi ɓennuɗi ɗi Doosɗe leydi makko (karminnooɗe ko ɓuri manndaaji ɗiɗi), o ɓeydani hoore makko duuɓi tati e manndaa makko jooni o, tee ko o jogorɗo birgude manndaa tataɓo. Niijeer fof e wonde leydi ɗiɗmiri to bannge heewde njamndi mbiyeteendi Uranium (caggal Kanadaa), haɗaani ɗum jeyeede e leyɗe ɓurde waasde e winndere nde. Naftortoo hannde ndiin njamndi ko Sosiyatee Farayse biyeteeɗo Areva.
Bookara Aamadu Bah


