Ko tagi FƁPM wonnoo ko e goonga… haa hannde kadi woni ko e goonga !
Caggal kareeli jeytaare e jooltugol hujjaaji nder leyɗe Afrik e nder winndere ndee, rewi heen, tuggi kitaale 1960, e nder Muritani, ko dille almudɓe, sanɗaaji, gollotooɓe e jannguɓe ngam rokkude leydi jeytaare timmunde e banngeeji ɗii kala. Dillere ubriyeeji Suwoyraat e baɗte miijooji jahral yeeso oon sahaa, teeŋtinii ngal ɗoo naamnal : hol ko jeytaare to bannge politik nafata so tawii ɓesnguuji ɗii ine keddii e yowitaade to bannge pinal e jangde ?
Ko ngam jaabaade ngal ɗoo naamnal gorworal addani Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani soseede. Darnde mayre tuugii ko e goongɗingol ngoo ɗoo miijo newiingo faamde : ƴellitaare duumotoonde, demokaraasi e ngootaagu ngenndi mbaawaa heɓeede ɗoon ɗo ko ɓuri heewde e yimɓe keɓaani ganndal, he nder ɗemngal ngal paamata.
1. Jangde mawɓe ngam ɓamtaare renndo e ɓiyleydaagu, ine heñoraa ! « Jannginde mawɗo, ko rimɗinde ɗum ! »
Jangde mawɓe ine jeyaa e geɗe ɗe FƁPM ardini nde sosaa ndee, haa teeŋti noon nder dowri. Faandaare ndee wonaa tan waawde winndude e tarde, kono ko addande yimɓe ɓee, waawde faamde tinndinooje (mesasuuji) cellal, tinndinooje ndema, tinndinooje laamu, kono kadi ko heɓde kattaanɗe jeytoreede no moƴƴi e nguurndam leydi ndii e banngeeji kala.
Sibu to oon bannge, Unesco seeraani e siftinde wonde : “jangde ko hakke aadee gorwore, ko ngooroondi kala ko neɗɗo ine jannga e nguurndam mum”. Teeŋtini kadi wonade “jangde mawɓe ine ɓeyda cellal galle, tiiɗtina nehdi e jangde sukaaɓe, ɓeyda jeytoregol e nguurndam demokaraasi, walla mbiyen jannginde mawɗo, gollanaade ƴellitaare duumiinde neɗɗaagu, e mahondiral renndo e deeƴre leydi.
2. Jannginirde cukalel ɗemngal faamata, ko geɗal ngal adaa jeddi to bannge karallaagal jangde.
- « Jannginirde ɗemngal faamata ɓuri heewde ngartam !», « Janngirde ɗemngal ngal waawaa, ko bonannde jawdi !»
Jannginirde sukaaɓe ɗemngal ngal faamata (ine hasii wona ɗemngal mum nehniwal), haa teeŋti noon he duuɓi gadani jangde, jeyaa ko hare FƁPM gila nde sosaa faade hannde. Sabaabu mum ine newii faamde : jangirde ɗemngal ngal faamataa, jangde joomum waawaa moƴƴude.
Unseco kadi wiyi « jangde sukaaɓe ɓurata yuumtude ko nde cukalel njanngiri ɗemngal ngal paamata. Janngirde ɗemngal mum nehniwal ine moƴƴina jangde, usta goppugol jangde »
Wiɗtooji baɗaaɗi ɗii fof, peeñninii wonde kuutoragol ɗemngal nehniwal, ine :
- ɓeyda faamamuya e coftangol jangde ;usta duttingol ;
- newna baawoygol ɗemɗe goɗɗe, gila e ɗemɗe goɗɗe kam e ɗemɗe hakkunde leyɗe.
Ɗum noon, janngnirde pulaar, sooninke e wolof gila e fuɗɗoode jangde, ko huunde yuumtinoore jangde sukaaɓe mum en, wonaa huunde teppoore ndeen jangde.
3. Ɗemngal janngirgal e ittingol ngalu kuutorteengu he jangde
« Jannginirde ɗemngal ngal waawaaka, ko bonannde jawdi !»
Booñ winndere (Banke moñnjaal), caggal nde ɓeti tippule jangde keewɗe nder Afrik e banngeeji goɗɗi, wasiyii ko dewgol peeje koraaɗe, juumtuɗe nder ciynugol. Booñ oo teskiima wonde : “So janngoowo faamataa ɗemngal janngirta ngal, ko seeɗa janngata, kadi jawdi mbaɗaandi e jangde mum ndee yeñtinaani”.
E wiyde banke moñnjaal, janngirde ɗemngal nehniwal, ine :
- moƴƴina njeñtudi jangde e fere kakindiiɗe ;
- usta ɓurondiral hakkunde dowri e teeru ;
- yuumtina politikaaji jangde, ɓeyda nuunɗal mum en.
E tonngol newingol, jannginirde ɗemngal ngal faamaaka, ɓuri tiiɗde njaru, tee ine famɗi ko yeñtinta, tawi noon so nguun ngalu waɗanooma e janngirgol ɗemngal ngal almudɓe paamata, ndeen jangde mum en ɓurata moƴƴude njeñtudi.
- « Ɗemɗe men ngenndiije ndenndintu en, ɗe ceerndataa en !»
- « Potal ɓiyleydaagu rewrata ko e potal ɗemɗe !»


