E tonngoode 60, en puɗɗinooma sifaade geɗe ɗe njiɗaaka e denɗiraagal. Yeru «denɗiraagal taƴowal enɗam»walla «denɗiraagal ngal wondaaka ko yooɗi e ko soofi» kam e sifaaji yanooji : «yano goonga», «yano ñagaro», «yano neekngo», «yano haantirngo» ekn. Eɗen njokkita ɗo winndannde nde e ndeeɗoo tonngoode :
Denɗiraagal ngal wondaaka njuɓɓudi e nehdi haal pulaar en
Alaa e sago, denɗiraagal ƴeewtoo njuɓɓudi e nehdi ngonnoondi adan. Ko foti yahondir, yo o yahondir; ko foti jaggondir salii, yo o jaggondir; e ko foti semmbondir, yo o semmbondir. Yo yano waɗane keerol ngol janotooɗo wolla jaggoowo saali maa ñemmboowo waawaa ɗennude. Denɗiraagal ngal wondaaka ɗuum, ɓooyi juuti fof, wontoyta ko ɓoyre jullaande. E nder ko teski-ɗen, yimɓe wiyooɓe ko ɓe coolooji ina njeyaa e naattinɓe e pinal Pulaar ko jeyenooka e ngal.
Dendiraagal ngam huurde maslahaa mum tan : Denɗiraagal maslahaa geɗe ɗiɗi nani ndooki ngal: – so haaju neɗɗo humtiima denɗiraagal gasi; – so haaju neɗɗo humtaaki denɗiraagal kuutoranongal ina waawi wontu ngañngu e kuɗdi e jebooje ɗe ngaldaa e gasde. Ndeke noon, eɗen poti reentaade denɗiraagal maslahaa, ɓuri heewde ko maslitaade lutti, ko ɗum bonni ɓuri heewde eko ɗum moƴƴini.
Hol no pot-ɗen waɗde haa denɗiraagal moƴƴa, ɓeyda nawrude yeeso njuɓɓundi e nehdi haal pulaar-en kañum e pinal maɓɓe ? E miijo am, ko seɗtoo, siiwtoo denɗiraagal, seernda ngal e wutte nisɗo ngal oo. Wutte mbo ngal dawdi wolla hirndidi gila dawaa-dawi; wutte mbo seeraani e ɗakkeede e ndaareede e daareede. Kala ko waawi bonnude, fuuynude denɗiraagal ina waawi innireede oon wutte. Ko ruttinde denɗiraagal e ko wonoo fayndaare maggal ko wayi no :
- jokkere enɗam,
- moƴƴinde koɗdigal
- moƴƴinde ngondiigu
- moƴƴinde njuɓɓudi haal pulaar en
- ɗooftaade nehdi njuɓɓudi ndi
- huutoraade njuɓɓudi e nehdi ngam hoonaade,
- wuurtinde pinal haal pulaar en (Fulɓe); ngal waawaa ƴellitaade tawa ko wuurnata leñol fof ( aadaaji mum) ko ko welsindaa.
Ɓayri binndol ɗemngal men arii, en kawritii heen, mbinnden, mbiɗten, mballifo-ɗen, paamnen ɓiɓɓe Fulɓe e ɓe ngonaa, aadaaji men ɓurɗi nawrude teddungal men e yeeso; ɓuri wallude en e heddaade e leydi ɓurndi naywude e heddoraade aadaaji ɓurɗi ɓooyde e duunde baaba aadama (Afrik). Aadaaji kolluɗi en ko en asliyankooɓe. Huutoraade jeewte pine bayɗe no yeewtere nde ngon-ɗen e dow mum.
Alaa e sago, mbaawen reentaade:
- janooje lookniiɗe, nefniiɗe, ñagare;
- waasde faaydude cooloyaagal, ko huunde e haal pulaar en mbaɗti meccal, e denɗiraagal;
- haɓde e kala ɓurtinoowo yano, nawroowo tan to pinal hakkilleyaagal e neɗɗankaagal haalpulaar en njaaraani.
Eɗen mbaawi joofnirde yeewtere men e nder ndeeɗo deftere, e wiyde e wasiyaade kañum e reentinde ɓiɓɓe fulɓe hawrit ɓe e yonta ɓamtugol pine, nde mbaasata welsindaade aadaaji, aadaaji kañum e neesuuji maɓɓe; “Mo daranaani galle baaba mum, darna galle baaba mum janano”.
Mo wuurnaani, wuurtinaani pinal mum, maa wuurtin pinal jananal. Ko ɗum woni ko haalpulaar en keewi wiyde: “wonde reddel”. Maanaa ɗuum, ko jahoowo ko toɗɗaaki ɗum. Ko ɗuum ne kadi woni ko pulareeje mbiyata: “dewel laɓa deerel, maayataa reedaani!” Pinal Pulaar na heewi tinndinooje bayɗe hono nii. Ɗiiɗoo yeruuji dokkaaɗi ɗi kollii en, leñol ne, so toppitii tan ko pine janane, ko ɗeen faarnorii, ñalnde woondu leƴƴi moɗateeɗi nanaa fof, maa woondu maggol nanore heen. Yo Alla daɗndu en, daɗnda leñol men e bone ɗum.
Aamiin. Joofii


