lundi, mars 2, 2026
Google search engine
JaɓɓordeRenndoHikka Asammbele yeewta !

Hikka Asammbele yeewta !

Fotde 27 naamnal, ɗe depiteeji men nganniyii huccinde e terɗe guwarnama leydi ndii. Ko goonga, batuuji bennuɗi ɗii kadi mbaɗii naamne, keewɗe, baɗɗe faayiida, kono ɗe meeɗaa heewrude nii. Nguu ɗoo batu noon foti wonde mbattanu hade depiteeji goɗɗi toɗɗeede.

Naamne ɗee toɗɗii ko hilifaaɓе njeenayo laamu nguu, tee ko hilifaaɓe nokkuuji teeŋtuɗi.

Nii woni, gaa gaa mawɗo “buduru” oo e hoore mum, hono gardiiɗo hilifaaɓe, Mullaay Muhammed wul Muhammed Lagdaaf, ɓee ɗoo arooɓe kala, maa kujjikino yeeso depiteeji men tedduɗi ɗii : Ahmed wul Baahiya, jaagorɗo dowla kalfinaaɗo tippudi nehdi e jaŋde ngenndi kam e jaŋde toownde e wiɗto, Abidiin wul Khayri, jaagorɗo ñaawoore ; Muhammed wul Boyliil, jaagorɗo geɗe nder leydi kam e bellitgol ; Ahmed wul Neyni, jaagorɗo geɗe lislaam kam e jaŋde lasliyeere ; Maati Mintu Hammadi, jaagorɗo golle laamu e kesɗingol e njuɓɓudi; Taaleb wul Abdi Faal, jaagorɗo semmbe e petroŋ e oogirɗe; Bah Huseynu Hammadi, jaagorɗo cellal; e Muhammed wul Khuuna, jaagorɗo cawndiiɗo jaagorɗo dowla tippudi nehdi e jaŋde , kalfinaado ko fayti e golle e heblo kam e karallaagal kesal.

Ɓee ɗoo kala ko fotɓe heblaade jaabtaade naamne teeŋtude ɗe depiteeji men njogori huccitinde e maɓɓe, jowitiiɗe e nguurndam leydi ndii. Hoto mo luutaa ɗum noon, sibu huunde ndee ina jogori safde, nde tawnoo depiteeji keewɗi luulndo ngoo ina njooɓtorii gardiiɗo hilifaaɓe oo, Mullaay wul Muhammed Lagdaaf “waasde hormaade depiteeji sabu mum salaade jaabaade naamnal naamnanoo e joɗnde wattindiinde ndee ».

Abdarahmaan wul Mini, depitee RFD, ko pellitɗo naamnitaade mo kadi ko fayti e bonannde kaalis teskaande e golle laamu nguu. Jaagorɗo ñaawoore, hono Abidiin wul Khayri, maa jaabto naamnal depitee RFD goɗɗo, hono Yaakuub wul Moyne, jowittoongal e binnditagol kasooji e dummbaaɓe heen e nder leydi ndii. Eɗen ciftora e hitaande yawtunde ndee, sokaaɓе heewɓe cankiima e dummbirɗe leydi ndii, ko jiidaa e caltagol woppitde e sarɗi, kam e jaltingol e mudda, e caɗeele nguurndam e nder kasooji hee : tuundi, ɓittondiral yimɓe, e joowondiral, nangle ɗe ñaawaaka ɗe ngalaa haddu, caɗeele nguura, ndiyam ekn.

Muhammed wul Boyliil ne jogori hujjikinaade ko yeeso Kajjata Maalik Jallo (depite UFP) ngam jaabtaade hol ko saabii laamu Muritani ina haayta artirde Muritaninaaɓe mooliiɓe to Mali, e hol sabaabu ina saloo artirde ko ɓuri 5 000 taccinanooɓe to Senegaal winnditiiɓe ina njiɗi artude ? Ko noon kadi Kajjata Maalik, gardiiɗo goomu asammbele toppitiingu jokkondiral, naamnortoo mo ko jeyi sabaabu “leeltugol ɓurtugol ñawndugol caɗeele foksineeruuji e gollotooɓe dowla loraпооɓе е ewnemaaji 89 caggal nde mbinnditaa ko ina ɓura hitaande jooni”.

Naamne tati goɗɗe kuccitinaama e wul Boyliil : cosgol mukaataa keso biyeteeɗo Nebeïket Lahwash, kaljingol biɗɓe leydi jogiiɓe haaju е njuɓɓudi laamu, kam e binnditagol puɗɗangol jooni ngol…

Depitee biyeteeɗo Naanna mint Seekna huccinii naamnal e Taaleb Abdi Faal, jaagorɗo ko fayti e semmbe e petroŋ e oogirɗe, paytungal e ko ɓuri teeŋtude, e rewindo gaggitagol oogirɗe kaŋŋe Tasiyaset (diiwaan Nuwaadibu) kam e sababuuji ƴettugol dekere jamiroowo sosiyetee Inndo biyeteeɗo “Indo Mining Company S.A” gollodtooɗo e Muritaninaajo biyeteeɗo Ahmed Saalek wul Buuh ganndiraado EsSahraoui, yo gollo fosfaat gonɗo e nokku Bofal Lubeyra (diiwaan Barakna e Gorgol). Ko noon kadi Sokna Maati Mintu Hammadi jaagorɗo golle laamu kam e Bah Huseynu jaagorɗo cellal, ina poti jaabaade naamne jowitiiɗe e geddooji golle baɗɗi e nokkuuji njiimaandi mum en ɗii e dumunna jawtuɗo oo.

Kono kommbaa mawɗo, mawɗo oo, ko naamnal ngal depitee Tawaasul hono Seek Jamiil Mansuur naamnii Ahmed wul Nenni, jaagorɗo geɗe lislaam e jaŋde asliyeere, jowitiingal e won oon fatwa oo neɗɗo diine waɗnoo hade mum wonde jaagorɗo. Ko nii naamnal ngal lelorii : “caggal waklitere waɗnde to Tuunus e to Misra, mbele seppooji jamyami ɗi worɓe e rewɓe mbaɗata ngam hollitde mette mum en e ardiiɓe ɗum en ɓee, ko huunde nde Lislaam yamiri ?», ɗum ko caggal nde jaagorɗo oo wiyi, ko ɓooyaani koo “alaa nafoore woni e seppo, so wonaa bujitaare e jiibru». Ɗum noon, suudu sarɗi ina jogori yeewtude. Sibu hay parti laamu (UPR), hay oon parti, yamirii depiteeji mum yo naamno terɗe guwarnama ɗee nde wiyata : “(…) Ko mbaaw-den wiyde tan, ɗee ɗoo naamne ngari ko nde foti sibu, so on teskiima lebbi jawtuɗi ɗii ina keewi dille, haa teeŋti noon seppooji e geddooji gollotooɓe. Ma a taw ŋakki tan ko naamnal jowitiingal e caɗeele nguurndam sabu ɓeydagol coodguuli ngol alaa happu.

Bookara Aamadu Bah
(ƴoogirde mauritanie24)

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments