En njahiino to nokku binnditordɗo Liksaar. Teskuya men gadano, ko golle ɗee ina leeli, tee ina keewi tampere. Kabaruuji keɓ-mi e halfinaaɓe binnditagol ngol, ko ɗiiɗoo. Ko idii fof, e oo ɗoo sahaa, winndittoo tawo ko dañɓe duuɓi capanɗe nay e joy fayi dow. So jinnaaɓe maa ina nguuri, alaa e sago ɓe mbinnditoo tawo, nde mbaawaa winnditaade. So ɓe nguuraani, tawi duuɓi maa ɓurii 45, ngaddataa tan ko kaayit maa juddi e koppi mum, e kartal maa dantitee e koppi mum. So a dañaani сapande 45 alaa e sago ngaddaa seedantaagal maayde mаɓɓе (certificat de decès walla kala kaayit ceedtotoodo maayde maɓɓе). Kaayitaaji kadi ina takkaa ɗoon ɗi ngalaa ñalngu, ɗiɗi ciifaaka, ɗi ngalaa tampon, ɓoli, bellelli. Winndaa e majji ko ɗum ɗoo: Tintinaango ɓiɗɓe leydi kala ina tintinee wonde golle binnditagol ina udditanii yimɓe fof, kono ɗe mbaɗetee ko e daawe keewɗe. – Jooni, winndittoo tan ko ɓiɗɓe leydi jogitiiɓe kayitaaji mum en juddi kam e karte mum en dantitee; -Lajal e sardiiji daawal ɗiɗmal ngal maa mbayyіnoye. Jinnaaɓe ngadotoo ɓiɗɓe mum en winnditaade, so ina nguuri garɗo winnditaade ina foti addorde : – Kaayit juddi (jibinegol) – Koppi kartal dentitee – Kaayitaaji ceedtiiɗi binnditagol jiknaaɓe mum kesi ɗii. So tawii jiknaaɓe ɓee nguuraani, ina waɗɗii ɓe ndañaani duuɓi 45 addorde seedantaagal cankagol maɓɓe, walla kala ñaawoore seedtotoonde cankagol ngol.”
Nde naat-mi, njiy-mi terɗe goomu nguu, ari e hakkille am, ko «ñaawirde». Ndeen mi jooɗiima, mbeeɗ-mi perfee kaayitaaji coklanooɗi ɗii, o tiimi heen, o wiyi mi, « to njibine-ɗaa ?» Mbiy-moo-mi “Ɓoggee… Sahrendoogu”, . (…) Perfee : “hol mo nganndu-ɗaa Ɓogge ?” Mbiy-mi «Miɗo anndi Boggenaaɓe fof». Perfee wiyi mi «Haalan min ɓe nganndu-ɗaa toon». Mbiy-mi “Miɗo anndi ko wonaa ɓoggeenaaɓe tan, miɗo anndi moongelnaaɓе, attaarnaaɓe, ayyuunaаɓе….» Ɓааwo deƴƴere, woodi mo mbiy-mi ɓe miɗo anndi ɗum , tawi ko keƴɗo e laamu hannde nguu, tawi ko minen njanngidi. Walla, mbiy-mi ɓe “so on njiɗii miɗo anndi Maasina gonnooɗo Meer Ɓoggee oya»… Polis o wiyi : «Maasina ? » Mbiy-mi : «ko mawɗo oo, mi haalaani gonɗo to Ministeer Linteriyeer oo». Polisiyee oo wiyi « Eyyoo !». Perfee: «To Sahre Ndoogu heedi mbiy-daa?» Gootal e terɗe goomu ngu (nde tawnoo e min nganndondiri) wiyi ɓe : « oo ɗoo ko jannginoowo !” Kono heddiiɓe ɓee mbayi no nanaani nii. Nde yahi haa ɓooyi mbiy-moo-mi, kanko perfee : «Sahre Ndoogu ko bannge rewo Ɓoggee, ina jiimti e kolongal Ɓoggee».
Mbiy-moo-mi «naamne mon ɗee dey, ina kaawi mi, mi faamaani ko ngol binnditagol woni». O wiyi “waɗi ɗum ko won jogiiɓe kaayitaaji ɗi ndewaani laawol, wonaa aɗa anndi ɗuum»? Njaabii-mi : «mi meeɗaa tinde ɗuum. So ɗum woodii ne, bone ɗee ngoni ko e Njuɓɓudi laamu». O wiyi “eey ɗum ɗoo ko “ngam reftinde geɗe ɗee laawol»! Mbiy-mi « iih, mate wonaa ina woodi laabi ɗi neɗɗo rewata haa heɓa kaayitaaji jeyegol e leydi (code de nationalité) ? » Perfee : «Hol tonngoode maa golle?» (matricule solde). Ndokku-mi tonngoode nde, caggal nde gonɗo e masiŋ oo hoolkisii, tawi ko no mbiyru-mi nii. O arti kadi e teskuya makko oya “wonaa aɗa anndi won jogiiɓe kaayitaaji ɓe potaani jogaade»? Njaabii-mi “mi meeɗaa yiyde ɓeen».
Perfee: “a jogaaki ɗoon kaayit juddi ɓooyɗo, ko adii ɗii ɗoo»? Njaabii-mi “miɗo jogii, kono mi addaani, sibu jeyaaka e kaayitaaji limtaaɗi e ɗerewol ɗakku-ɗon e dame ɗee ngol. Njogii-mi ɗoo ko kaayit jeyegol e leydi (nasiyonalitee ɓоoyɗo)». Uddit-mi kartaabal am, njaltin-mi kaayit oo, mbeeɗ-moo-mi, mbiy-mi «Alla e makko ɓooyde o oolɗii». O tiimi heen ko juuti, o weeɗti mi. O wiyi: “eywa tiiran mo kaayit makko». Oon wiyi “gasii ?” Perfee wiyi “aahaa gasii”. Oon naamnii kam! «ko a pulaar?» Naamnii-mi: «ɗemngal muuynu-mi, njiɗ-ɗaa wiyde ?» (seeɗa mi saloo jaabaade …). «Eyyoo ko Pulaar muuynu-mi». Perfee weeɗi mi kaayit ina winndaa geɗe am kam e geɗe jinnaaɓe am (innde e yettoode, ɗo jibinaa-mi, e nokku ɗo jibinaa). Ɓe mbiyi mbele ɓe mbadat Ɓoggee walla Sahre Ndoogu. Sanndarma oo heɓɓitii wiyi mbaɗee Sahre Ndoogu. Mbiy-mi «eey, no o wiyri nii». O jokki, wondude e nehdi e hurum, o jaabtii ko kaalnoo-mi e laabi kebir-ɗi kaayitaaji, o wiyi “so neɗɗo walla jinnaaɗo mum jibinaaka e leydi hee, wonaa jooni foti winnditaade, ko daawal paangal, kono firtaani wonaa Muritaninaajo». Mbiy-moo-mi «kono maа yimɓе ɓеe paamninee, so wonaa ɗum cikkata ko salaaɓe winndeede». O wiyi «ko noon tigi, alaa e sago ɓe paamninee». Ƴeewtii-mi kaayit o, taw-mi binndol ngol ina yuɓɓi to Farayse too, e to Arab too fof. Ɓe mbiyi mi, «yah suudu nduya, ɓe portil maa.»
O ƴetti diidi peɗeeli am sappo ɗii kala, o ƴetti siñaatiir am, o portili-mi, fof noon naati ko e ordinateer hee. O yaltinani mi kaayit am ina waɗi tonngoode am, o wasiyii kam nde mbaɗtat-mi heen hakkille, so sukaaɓe am ngarii e winnditaade ngaddora heen tumbitte. Ko nii geɗe ɗee njahri. Miɗo jogii heen teskuyaaji ɗiiɗoo: – Huunde ndee ina heewi tampere tee, ina famdi njuɓɓudi; – Kaayit kaaloowo no binnditagol ngol yahrata oo, e kaayitaaji potɗi yooɓeede ɗii, oon kaayit, ɓe ndewaani ɗum. So en njiɗi mbiyen, aɓe naamndoo geɗe ɗe peeñninaaka : ɗum ina waawi firtude won anniya jogaaɗo, cuuɗaaɗo, mo yiɗaaka feeñnineede. Sibu so tawii neɗɗo ina waawi naamneede kaayiytaaji gadiiɗi binnditagol ngola, hol ko hadi ɗum winndeede e kaayitaaji coklaaɗi ɗii ? Wasiya: so oɗon mbinnditoyoo, naworee kaayitaaji njogino-ɗon kala, moofton, on nganndaa ko ɓe njogori naamnaade on.
Goomu kala gollortoo ko no faamri e no weliraa. Ko ɗum firti? Ɗum firti ko joomum en so mbelaaka ma, ina mbaawi hiñde geɗe maa e salaade nii winnditaade ma so mbelaama. Golle ɗee njuɓɓaani, sibu ngalaa ɗowdi ngootiri. En naamndii ma nii gootal e terɗe Goomu nguu, mbele binnditagol ngol alaa doosɗe. Ojaabii ko huunde nde ministeer linteriyeer woni e heblude, kono suwaa tawo gaynude. – So geɗe ɗee mbayii nii e teeru, ɗo gite ndaarata, nder laddeeji too, hay gooto anndaa no jogori wayde.
Bookara Aamadu Bah


