lundi, mars 2, 2026
Google search engine
JaɓɓordeRenndoYuɓɓinde golle mbinndanaagal

Yuɓɓinde golle mbinndanaagal

Ñalnde alkamiisa 5 mee 2011, batu hilifaaɓe dowla Muritani yuurnitaama ngonka yimɓe ligginteeɓe e galleeji, hono mbinndaneeɓe e booyuuji. Himme batu nguu ko etaade waɗande ɓee ɗoo laabi, ngam hisnude ɓe e “golle njiyaagu” walla “caɗeele” keɓtotooɗe ɓe e ɗeen golle.

Ko ñalnde heen sokna Maati Mintu Hamadi, Jaagorɗo golle laamu e gollingol e kesɗingol njuɓɓudi laamu, noddi jaayɗe leydi ngam faccirande ɗum en yamiroore laamu nguu ƴetti e batu cakkitiingu, yamiroore yuɓɓinoore sarɗiiji keeriiɗi golle e nder galleeji. O hollitii wonde laamu nguu sosiino goomu ngam yuurnitaade ko fayti e ɗuum, ɓe tawi, yamiroore ciynugol Doosde Golle (Code du travail) ina lelnanoo gila 1953, nde yuurnitanooma e hitaande 1965. Ɗeen doosɗe ina njuɓɓini jotondiral hakkunde gollotooɓe e galleeji e gallinooɓe ɗum en ɓee.

O holliti wonde maa ɗeen doosɗe kalfine Goomu haralleeɓe ko fayti e sariya jowitiiɗo e hakkeeji to bannge golle, mbele ina naatna heen geɗe joopiiɗe mbinnaneeɓe e defooɓe (cusunneeji) e ƴettooɓe (reenooɓe) muuynooɓe е aynaaɓe ladde e denndaangal golle baawɗe siforeede golle e nder galle.

O holiitii wonde ndeen yamiroore ina teeŋtini jojjugol goodaangal piɓondiral golle (Contrat ɗe travail) e mudda walla ngal alaa ɗo haaɗi, hakkunde banngeeji ɗiɗi ɗii. Ko noon wonande ɗereeji njoɓdi (bulletin de salaire) ina foti woodde, peeñninooji tolno njoɓdi ndaɗɗo (salaire de base), ñaldi poofte yontere kala, walla hitaande kala. O holliti kadi wonde ndee ɗoo yamiroore maa fuɗɗo golloreede ɗoon e lewru (ɗum noon ko adii 5 suwee 2011). Ina gasa noon tawa laawi laamu nguu, ko hafeere sukaaɓe wiyanooɓe njaggaama ina mbaɗaa jiyaaɓe, caggal ñiŋooje teeŋtude fayde e laamu nguu, ummoriiɗe e pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee.

So oɗon ciftora, e oon sahaa, wiyeteeɓe Biraan wul Dah, gardiiɗo fedde wiyeteende IRA e Aminetu Mint el Moktaar gardiiɗo Fedde wiyeteende AFCF e Buubakara wul Masawuud hooreejo fedde SOS-Esclaves ngeddiino ñaamde tuggi alarba 23 mars, mbiyi ummotaako e biro komiseer toppitiiɗo geɗe sukaaɓe ɓe kellifaaka tawo, ɗoon ɗo “sariya karminɗo njiyaagu tabitinaaka” wonande ɓee ɗoo sukaaɓe tato rewɓe yiytanooɓe ina ligginiree no jiyaaɓe nii e nder galleeji to leegal Arafaat, e nder Nuwaasoot. Balɗe tati aɓe calii ñaamde haa ñalnde 25 mars, caggal nde nanondiral dañaa, sukaaɓe ɓee ndesndaa ɓe, polis yamiraa yo sunno geɗe sukaaɓe ɓee, galleeji ɗo ɓe tawanoo ɗoo noddaa to polis.

Sariya karminɗo njiyaagu jeyaa ko e kuule ɗe laamu Siidi wul Sheek Abdallaahi ƴettunoo. Sariya oo laawɗinaa ko ñalnde alarba 8 ut 2007, caggal nde o wootaa e nder Suudu sardiiji (Asammbele) leydi ndii. Ko ngaal kuulal kimmungal wonnoo feere ɗiɗmere maantinnde nde Siidi ƴettunoo, caggal nde o felliti artirde taccinanooɓe. E hitaande 1981 laamu Haydalla ittiino njiyaagu, kono ƴettanaano ɗum kuule to bannge sariya.

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments