lundi, mars 2, 2026
Google search engine
JaɓɓordeCellalÑAWU Fafiiri ngaanndi (Menenjiit)

ÑAWU Fafiiri ngaanndi (Menenjiit)

Anndinoore : ina jeyaa e terɗe ngaandi,ɗee geɗe tati teeŋtuɗe:

  • fafiiri tiiɗndi; (dure-mère)
  • fafiiri mimri; (pie-mère)
  • fafiiri njambala (arachnoïde)

fafiiri tiiɗndi :annduɓe Geres en mbiyi ndi nanndi, so ndi ƴeewaama e lonngorɗe, ko e lekki e cate mum (dendron, dendrite, arbres, arborisations).

fafiiri mimri ina jogii anndinoore kono mi yejjitii.

fafiiri njambala : annduɓe Geres en mbiyi ndi nanndi, so ƴeewaama e lonngorɗe, ko e geeseeji njambala (archnoides, archnée ressemblant à des toiles d’araignées).

Ganndo gooto biyeteeɗo Weischelbaum wiyi addata ñawu nguuko mboros biyeteeɗo « méningocoque ». O wiyi mboros oo hoɗata ko e fuurna foofaango neɗɗo (habitat au niveau rhino-pharynx).Koɗoon o ummortoo, o yaha e ƴiiƴam, e limfatik ñawnoyde fafiiji ɗii. Ñawu nguu heewi heɓtaade ko sukaaɓe yahrooɓe e duuɓi ɗiɗi. E nder nokkuuji kecciɗɗi, raaɓo raaɓo ngoo ina hakindii etee ñiiɓo ngoo ina tabiti. Raaɓo ngoo fawii ko e tuute wonduɓe e mboros oo, taw cellii e ñawu nguu, walla ɓe ñawaano, selluɓe. E nokkuuji gulɗi, raaɓo raaɓo ngo ina yaawi etee ina yaaji sanne.

Sifaaji ñawu nguu to cukalel e to mawɗo

Fuɗɗoode ndee ina yaawi caggal muumɗugol ñawu nguu, e nder balɗe ɗiɗi haa balɗe nay, nguleeki ɓalndu ko 39°C haa 40°C, sinñere jaangol, hoore muusannde, tuure. Feeñgo ñawu nguuina waawi bonde sabu yuumtata ko e ɓiyum maayde (coma). Sifaaji ɗiiina mbaawi kadi feeñirde seeɗa-seeɗa. E waktuuji gadani ɗii, geenol ngol jaɗɗa etee muusa. So gulle nadorde pinngaama (ponction lombaire) hono ndiyam keelelam faafiri ngaanndi so ko tawii ko ñawɗam,ɗam jirgitto, ɗam wona coojam, ɗam jikoo walla ɗam heelɗa. Eɗam waɗa biige daneeje tajɗe jiyaaɗe e lonngorɗe. E saatu ñawu nguu, sifaaji ɗii ko peeñɗi. So ko tawii tuute ɗee e yooro reedu nduu nduumaaki, hono koye muusanɗe ɗee ko tiisɗe e luggiɗɗe. Tinam nguru nguuina fanti haa haɗa juurnitagol ñawɗo oo. Eɗen njiya jaɗɗungu geenol.

Sifaaji Kernig kañum e Brudɗinski.

  • Ñiklam ƴiye ko no mbaynoo nii tan;
  • Ñiklam njaaɓordi koyngal so waɗaama, koyngal ngal wuuroto;
  • Ina waawi cifo-ɗen maaytereeji kette yitere;
  • Cifagol ñawanɗe ina feeñira paawngal toowngal
  • Ɓiɗtam ɗaɗi junngo njaawɗam (pouls rapide)
  • Yeeso hulɓiniingo (faciès vultueux)
  • E nder ƴiiƴam ina yiyee keewal biige daneeje ;
  • Coɓe e toni putta (herpes labial);
  • Ina ɓeydoo e mum ñawbuuli nguru ɓalndu; (purpura fulminan);
  • Ñawu jokkorɗe (arthrites).

Ɗaamol ngol ɓuuta e les memmbagol. Ɗoo ina hollira caragol ñawu nguu e terɗe ɗee fof. Ngam waawde feeñninde ɗum, ko maa hemokiltiir waɗee. Ndiyam keelelam gulle nadorde jirgitto, maa jikoo walla waɗa mbordi. Ndiyam ɗam so yuurnitaama e lonngorɗe ina holla biige daneeje maaytuɗe kañum e « méningocoques ». Ina moƴƴi wooda ko ittaa e fuurna foofaango ngam yiylaade heen mboros oo.

Eddaaji bonɗi ñawu nguu.

Neɗɗo celluɗo aree ñawu nguuɗoon e ɗoon ; no hojom walla e waktuuji majja e nder miñum maayde (coma) wonndungo e paawngal. Ñawu nguru ɓanndu nguu ina reɓa etee fanta haa fuɗɗorde, arda e doole tawa woni sifaa mum ko nguleeki ɓanndu kii.

Ina feeña ɓitaam dardari ƴiiƴam ɓernde « collapsus cardio vasculaire ».Ñawu nguru ɓalndu sariingu « purpura diffus ».Yuumto ngoo ina boni.Waarngo e nder balɗe. So won e terɗe njuurnitaama ina yiyee e terceɓe ɓooƴe banngeeji mum ɗiɗi ɗii, edam ƴiiƴam e wiyde Watrehouse e Friderichsen.Eddaaji muusaali hoore ina feeñira no boni. Miñum maayde inaɓeydoo heen. Ñawu cohirɗe ngaanndi jokkondirooje e aduna (atteinte grave neuro végétative).Ina yahdi e ŋakko yuɓɓo kette (déficit moteur).Ñawu fafiiri ngaanndi muuynoowo ina fanti e fuɗɗorde mum, kono ko ɓuri heen heewde, sifaaji ɗii ina mbaawi yawtude tawa tinaaka. Fuɗɗortoo ko paawngal ceɓorngal, kañum e aayo golle reedu. Cukalel ngel ina ɗaasɗi tee omo laawoo.

Ɗiiɗoo aayooji tagoodi ina peeña e cukalel tawa anndaaka fotde balɗe :

  • Sinñere kañum e ŋakko yuɓɓo kette ina peeña. So ɗiiɗoo sifaaji peeñii, ina moƴƴi pinngu gulle nadorde waɗee ngam ƴeewde ndiyam keelelam ɗam haa mbaawen sifaade ñawu nguu.
  • Dille ɗuure, gulaali, ndarɗi mbilndi, boɗewol e cooyɗugol yeeso. Ina waɗa heen e sahaaji ɗi mbaasa feeñde.

Biyaate ñawu nguu, jilmooje mum (complications) :

  • Aayo ƴiiƴamol e nder ngaanndi;
  • Ɓulam e nder fafiiri tiindi;
  • Aayo jikku e yuɓɓo kette ina peeña so ko tawii safaara oo leelii waɗeede ;
  • Paawngal ñabbu nguru bonɗo kañum e ñabbu jokkorɗe so peeñdii e ñawu fafiiri, moƴƴi miijee ko ñawu fafiiri ngaanndi mo « méningocoques », safaara mum ummanee law.

Ndeenka :

Ñawu fafiiri ngaanndi ko ñawu potngu haɓreede e tintineede nokku cellal leydi baɗɗingol habrude ñawu nguu ko kuulal ngal tonngoode 13.

Hono jaltingol walla kuddugol ñawɗo oo balɗe sappo e joy nde selli haa sifaaji fof natta, ko huunde waɗɗiinde.

Ina foti ɓeydeede e kaa ndeenka rokkude hoɗdiiɓe makko garamuuji 3 sulfaamid, tuggi nde ñawu nguu feeñi haa sifaaji ɗii natta.

To sagataaɓe worɓe e rewɓe, ndokketee ko fotde balɗe 4 haa balɗe 6. Antibiyotikaaji keewɗi ina mbaawi rokkeede : “penicilline, ampicilline, chloramphénicol ekn …

Sammba Gata Bah, hooreejo Catal Kayhaydi

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments