Ñalnde 7 duujal 2026, en keɓii ommbitde lowre internet hesere inneteende StochArena, nder wuro men Nuwaasoot. Lowre ndee ina jogii ɗii ɗoo sifaaji teeŋtuɗi :
- - ko nde heewɗemɗiwere : e oo sahaa ende janngina hiisiwal nder ɗemɗe tati : Farayseere, Engeleere, Pulaar.
- – ko nde jarribeweere : nde jannginirta ko jarribooje e baɗkine. Woni jooɗtorde mayre ko aadee ɓurata waawde faamde ko ko memata, tawa ina waawa ɓiiƴde. Tawa kala gollal ngal o waɗi, geɗal ngal ina nootiroo mo toon. Ko ɗum jaŋde wuurnde.
- – nde heertorii ko fiyakuuyi hasre. Ko ɗiin njogor-ɗen naatande seeɗa e ndee winndannde.
Heewii ɗo wiyaa sababuuji gooti njaltinta ko baɗte goote. Ngoon miijo doolniino, ceŋɗe gannde mahaama heen. Newton e Laplaas ina njeyanoo e ɓurɓe ƴellitde ngo : ngam nganndaa baɗte garooje no laaɓtiri, pot-ɗaa tan ko anndude sabaabu oo (hono ngonka ngonaaka, e kuule dewindirteeɗe ɗee). Ngaal miijanteewal wiyetee HOLLINAARE : sababuuji kollat ko aldaa e sikke baɗte njogori saabaade ɗee kala. Kono, juutaani ngoon miijo duƴƴii e kannde moolanteeɗe, ɗe mbeeɓaani yawtude.
1. Hollinaare e Sikkuru
Ƴettu mbuuɗu kaalis. Engu waɗi baŋŋeeji ɗiɗi; inniren heen gooto KIPPO, goɗɗo oo wiyee GAJJO. Mberlo-ɗen ngu, heen baŋŋe fawoo dow (caggal nde ngu deeƴti); mbiyen ko baŋŋe KIPPO. Eɗen mbaawi waɗtude laabi keewɗi, eto-ɗen e kala laawol weddoraade ngu no mbaɗirno-ɗen gadanol ngol nii, woodantaa en heɓtude KIPPO oo e kala laawol. Maa en taw heen fiddere mawnde : sahaa KIPPO, sahaa GAJJO, ekn. Oon fiyaaku beeɓɗo ina holla en wonnde Hollinaare ina loha no feewi, teeŋti noon e gollal. Sabu ko mbaɗ-ɗen ɗoon koo ko etaade hawridinde sababuuji (weddoraade mbuuɗu nguu e kala laawol no laawol gadanol ngol nii), kono njeñtudi ndii ronkee tan yo waaw tommbeede anndee gila araani. Ellee ɗoon, sababuuji ina ngona gooti, walla kam ɓadondira haa fakita, etee baɗte mumen ceerta haa fakita (no KIPPO e GAJJO nii). Ɗum ina soomi ko wiyatee SIKKURU : ŋakkere wonde tombatooɗum.
SIKKURU ina heewi fannuji :
1) ina woodi sikkuru iwndu e majjere men geɗe ɗee; waasde en waawde anndude sabaabu oo no diidorinoo, waɗde waasde en waawde fillitaade mo no o fotiri nii; ndeen noon kala nde jarriboore waɗtaa, woofat sabaabu oo seeɗa, waɗde ina hasii fiddere heƴa e baɗte ɗee : waɗa ceerundal. So tawii fiyaaku nguu ko deeƴ-deeƴu (stable), ceerundal pamaral nder sababuuji ɗii, ina yeñtina ceerundal mawngal nder baɗte ɗee. Sikkuru tawateengu nder fiyaaku weddere mbuuɗu nguu ko e oo fannu limtetee. E satooji yimɓe, ko nduu sikkuru ɓuri heewde.
2) Sikkuru woɗndu ko diiñorndu nder goodal geɗe ɗee e koye mumen; nduun fawaaki e majjere men geɗe ɗee, maa nii sababuuji ɗii. Nduun ko e geɗe ɗee e koye mumen woni. So neɗɗo yiɗii anndude heedo, maa yakawere mittere walla pecorel, ina waɗa ɗoon hono nduun sikkuru.
2. Ko en hanndaaɓe
Aadee en ko goodateewon kanndakon. Cohirɗe men joyi ganndaaɗe ɗee (Gite/Jiyle, Hinere/Balngol, Ɗemngal/Meeɗki, Noppi/Nanɗe, Nguru/Memki) ko kanndaaɗe. Ngam njiyen ko maa fooynere ñikla gite men. Fooynere jogii ko garte mum. Kala artere heen ina reeni kuule mum jotondiral keeriiɗe. Jiyle men ina njogii heen perɓitinel pamaral ngel ɗe mbaawi jotondirde haa ayaawe njalta heen. Ko noon ne ko nanatee koo, maa ko balnatee koo, ko ɗaatata koo, ekn. Yeru: ulluundu ina yiya ko en njiyata; won garte les-ngojju (ɗe geɗe keewi fooynude sabu nguleeki mumen) eɗi njiya, en ceedotaako. Waɗde so ɗeen geɗe ina ɗo fooynere alaa (niɓɓere e men), haɗataa ndu yiya ɗe sabu eɗe pooyna ko aldaa e joomnagol. Doomburu kam ne ina nana won keɗte hito ɗe en nanataa, rawaandu balnoo ko ukkataa en. Ko en hanndaaɓe. Ko udditta e sato men, hono cohirɗe men, haa mbaawen heɓɓaade yeɓeeri, piɗen, piren, ngitten heen maanaa; ko ɗeen terɗe e koye mumen ngartata kadi kanndoo en.
Eɗen koɗi e jiriile keewɗe : keneeli, diƴƴe, amo, nguli, yooro, toɓo, pooyne. Faggudu men, deeƴre men, Kisal men, haaranduru men, fergooji men; fof pawii ko e ɗee geɗe. Etee, sabu wonde en hanndaaɓe, sikkuru fakitndu ina soomii e kala e ɗee geɗe diiñorɗe nguurndam men. Ganndal sikkuru, maa mbiyen ganndal NJIILGU SIKKURU ina fawii e dow men so en njiɗii marde hay so ko seeɗa, huunde e nguurndam; njuumtinen ɗum haa ɗo waawi yettaade.
3. Tafde peeje juumtuɗe les sikkuru
Hiisiwal ina ƴelliti senngooji gannde nelaaɗe e silde sikkuru. Sabu, ko goonga sikkuru ina riiwti hollinaare, ina salii tommbe dottaaɗe, kono ina tawee wonnde sikkuru ina jogii yuɓɓo mum, kuule mum e doosɗe mum. Gaaɓe, silo hasriwo ko senngooji hiisiweeji toɗɗiiɗi ganndal hasre e sikkuru. Ko kañje hannde ngoni ndaɗɗudi mahaaɗe keewɗe juɓɓinooje nguurndam men gila e faggudu, haa kopperiwal, njeeygu memtinaari diiñordi, tommbagol fiyakuuji mbeeyu e sato, ɓeynagol fiyakuuji renndo, ekn.
Woni faandaare ndee ko darnude peeje juumtuɗe ngam aawtude gannde e humpitooji caggal nde hasre ndee hormaa. Haawnaaki newanoo neɗɗo faamde wonde ɗeen gannde ko lutndam hakkilleeje ngonata : weeɓanaani neɗɗo jogaade waayo laaɓtungo nder geɗe hasre. Ko ɗum addi jaŋde mumen saɗtude e hittude.
4. StochArena
StochArena ari ko weeɓtinde jaŋde ɗee gannde. Ndaɗɗudi golle ɗee ko huutoraade baɗkini ngam gollinde janngoowo oo; haa o waawa ƴellitde waayo makko ɗoon ɗo jaŋde aadoraande ndee heewaani wallude mo e oon faanu. Waɗde so o seŋiima heen, ma o waaw gollude, o ɓiiƴa taatowon, no jiimɗo e masiŋ nii, mbele omo waawa jarribaade ko o janngata koo nder denrente keewɗe. Omo waawi ɓeynaade heen renndooji keewɗi baɗkinaaɗi, o weddodoo heen ujunnaaje buuɗi laawol gootol, o jarriboo dirte hasreweeje, o yiyra gite makko mare maa dallinaaɗe tawateeɗe e defte. Hannde oo, lowre ndee ina loowi 80 jarriboore, peƴtaaɗe e tolnooji tati : Puɗɗatooɗo (60), Hakkundeejo (12), Keɓindiiɗo (8). Ciyni keewɗi ina tawee e yoga e jarribooje hee.
Miɗo eewnii haalooɓe ɗemɗe goɗɗe nde ngarata mbele min ngollodoo e heƴnude ɗemɗe mumen e lowre ndee.
18 Duujal 2026
Muhammadu Faalil Sih
Hiisiweejo/Wiɗtiyanke
Gardiiɗo Joɗnde Wiɗto “Hiisiwal e Ciyni mum” nde Almaañ
AIMS Rwanda

