He duuɓi cakkitiiɗi ɗii, ndunngu kala he Muritani ine adda ko hesɗi. Ndunngu juumel heewnoo ko jaɓɓeede, sabu ko he mum nguurndam fawii. Rawane (2024), gure daande maayo keewɗe njooliima, rewo e worgo. Hikka, toɓo fuɗɗiima waɗde maayɓe. No fuɗɗorii nii, yimɓe puɗɗiima faayde.
He duuɓi cakkitiiɗi ɗii, ndunngu kala he Muritani ine adda ko hesɗi. Ndunngu juumel heewnoo ko jaɓɓeede, sabu ko he mum nguurndam fawii. Rawane (2024), gure daande maayo keewɗe njooliima, rewo e worgo. Hikka, toɓo fuɗɗiima waɗde maayɓe. No fuɗɗorii nii, yimɓe puɗɗiima faayde.
Pom Ɓoggee ine hulanaa fusde
To Ɓoggee, hakkillaaji fof kucciti ko he pom jokkondirɗo leeɗe mum ɗiɗi gaadanteejo ɗee. Pom ɓooyɗo, mo meeɗaa hulaneede, ɗii duuɓi kala ndiyam waɗtii ɓulirde les. Omo hulanaa ɗaɓitaade, o fusa so ndiyam ƴerii. Ɗuum so waɗii, bonnat ko heewi, sibu, e duuɓi cakkitiiɗi ɗii, ko koɗorɗe e birooji (ine heen meeri wuro ngoo) mahaa e mbalndi ndiyam… E wiyde Mammadu Baaba Jallo, gooto e hoohooɓe wuro ngoo « so alaa ko ummanaa gila e law, musiiba ina dooki ». E ndunngu hitaande 2024 yawtunde ndee, gure departemaa oo kala, ngonti ko callalal ɗeɓi-nduukon : Wocci uddii, Oolo-Oolooga egaa, Dagweg hetaa waameeji ndiyam baŋ-yoo-baŋ. Hikka ine waawi ɓurde bonde.
Maayɓe sappo nder balɗe sappo
Hakkunde 7 ut e 16 ut, jaagordu nder leydi habrii maayde yimɓe 10, maayɓe e toɓooli doolunuɗi e waameeji. :
- Barakna : maayɓe 3 nder ƴiiƴoonde doolununde
- Hod fuɗnaange : yooliiɓe ɗiɗo
- Gidimaka : yooliiɓe ɗiɗo
- Gorgol : maayɓe tato (cukalel gootel)
- Hod hirnaange : maayɗo nder jangol hoɗorde
Maale jeertinooje
Lebbi keewɗi jooni ko sarisaaji Agrhymet toppitiiɗi diƴkaaƴweeyowal (hydrométéorologie) njeertini wonde leydi ndii ko kaarndi ndiyam sabu waameeji ɓurtuɗi hakkunde 1991-2020. Kono, no aadoraa nii, hay feere wootere maantinnde ɗum ƴettanaaka.
OMVS (Fedde Naftoragol Maayo Senegaal) to bannge mum, seeraani e wullaade e saaktude jeertinooje. Nde wasiyiima ƴeewtagol feere huufo uddooji ɗii, nde teeŋtini jeertinaango wonande Guray (Gidimaka) e Tufnde Siiwe (Gorgol), gila 17 ut 2025. OMVS wiyi « Maayo ngoo ine hulanaa fusde so toɓo woɗngo toɓii ».
Ɗum ɗoo fof ko caɗeele mawɗe wonande hoɗɓe daande maayo ɓee, hitaande kala yimɓe ko bettaaɓe. Nate e ɓosooje gure kujjitɗe hitaande 2024 yawtunde ndee, nana caroo kadi : kuɓeeje janɗe, gese jooliiɗe, jawdi kayndi. To Jaagili, Teekaan, Jogunturo, yimɓe keewɓe ngalaa koɗorɗe, cakkii ko he ɗohorɗe jooɗtinere. Mayram, yumma mum sukaaɓe njoyo entaaɓe, ɗo saraaji Kayhayɗi wiyi : « Min cuwaa tawo ummitaade, toɓo artii kadi ».
Nuwaasoot : so toɓii tan, ko ɗomka
Kaawsis bonɗo. He Nuwaasoot, ko goɗɗum : caɗeele ndiyam ceniɗam. Rokkata wuro ngoo ndiyam ko eɓɓaande Aftuut Esahili. Ɗum noon ngo yowitii ko he Maayo Mawngo. Hitaande kala ko mbookam ustata kattanɗe ciiwtugol ndiyam ɗam. Faatu Kinne, koɗɗo to Sebka ine faccira : « A min njooɗoo balɗe keewɗe min keɓaani ndiyam robine, tee coggu bidoŋaaji ndiyam sowiima ko jaratnoo ».
Hol to laamu woni ?
E wiyde Jaagorɗo Ndema, hono Memma wul Beybatte « ɓetngo bonannde ndee yonaatni tawo, ko law ». Hono no 2024 nii, maa ndiyam ɗam bippita nde kippuuji SONADER e gardorɗe diiwan mbaawa waɗde ciimti mum en. Hooreejo leydi oo huniima hoɗnude jaayaaɓe e wallude remooɓe. Kono tan, to wuuraa too, faabuya yiyaaka tawo, yimɓe ɓee nana ɓeydoo sikkitaade.
Teddeendi baylagol ngonka weeyo
Keewgol ile ɗee, wonaa huunde haawniinde. Ngol ardi ko e mbayliigaaji luggi ngonka weeyo. Toɓooli ɓurtuɗi, doolnuɗi, garooji nde wonaa sahaa mum en, ine keewi jooni. E wiyde Ceerno Simmbara Kamara, katanɗe ko faati e ngonka weeyo « en nattii wuurde e sato tawru-ɗen jinnaaɓe men. Alaa e sago ƴeewto-ɗen nguurndam men e koɗorɗe men ».
Hol peeje wonande janngo ?
Ngam huccitande caɗeele ɗee, haralleɓe mbaggini ko peeje duumotooɗe : ñaastaade pomuuji, haɗde mahngo koɗorɗe he nokkuuji ilooji, moƴƴinde tippule tintino lawɗungo, heblude yimɓe ɓee, ƴellitde ndema tiiɗtinaaka.
Tonngol :
Ndunngu 2025 teeŋtinii ko heɓtotonoo Maayo mawngo duuɓi capanɗe ɓennuɗe ɗee : ndiyam, ko wonnoo sewnde nguurndam, wontanii yimɓe sokla e kulol e boomaare. Kono tan feere woɗnde ine woodi, so iditaade, faddaade, wallondirde e tiiɗnitaade. Hono no gooto e hellifaaɓe Ɓogge wiyri nii : « Ko maayo wuurni en. So en keɗiima ngo, en ɗoftiima ngo, ngo jokka e wuurnude en. So en paalkisiima ngo, ngo nawora en.»
Bookara aamadu Bah