samedi, octobre 18, 2025
Google search engine
AccueilDewalHol no njuulu sifortoo ?

Hol no njuulu sifortoo ?

Njuulu jeyaa ko he calɗi joy Lislaam

Ina waɗi humpito woɗngo ngo nulaaɗo Alla (JKM) waɗani en tawa ko yeru mawɗo wonande en timmuɗo, ina joopii tigi ne njuulu ko momtirgal mawngal tuundi e goofi e bakkaat. 

E nder ko arata, aan janngoyoowo oo siftor geɗe ɗiɗi iwde e humpitooji ɗi ina laɓɓina ɓural njuulu mawngu.

Hono Abii Hurayrata (MAM), o wiyi « mi nanii nulaaɗo Alla (JKM), ina wiya “mbele on njiyaani so tawii caaɗngol ina he damal galle gooto e mon omo lootoo heen ñalnde kala laabi joy, mbele ena heddoo e tuundi makko huunde ? Ɓe mbiyi alaa, hay huunde heddotaako e makko.  O wiyi ko hono noon kadi juulɗeele  joy ɗee mbayi, ɗe momtat kala bakkaat e pergitte tawnoo e nder mon”.  Naniraa ɗum ko Bukaariyu e Muslim e termiisii.

Hono Abii Usmaan wiyi “mi laatiima wondude e Salmaan, o itti catal joorngal e lekki, o fiɗɗi ngal haa beremrefi maggal kala caami, rewti o wiyi, “ee hey maa Usmaan, naamndo mi ko mbaɗan mi ɗum ɗoo”.

Hol no njuulu sifortoo ?

Eehey maa musiɗɗo juulɗo gorko e debbo, anndu yeebaare njuulu ko ɗum fergitere mawnde wonande kala juulɗo, tee ko ɗum bakkaat mawɗo.  Ndekete baɗoowo ɗuum oo, yo  yaawno ruttoo e Alla ko adii nde o maayata, ngam maayde so ina ara tintintaa hay gooto. Ɗum noon welsindaare e nduttogol he Alla, ngam Alla toowɗo oo  wiyi “so tawii lajal Alla ngal arii leeltatataa”. Alla ko kumpitiiɗo ko ngonɗon e ko ngollaton.

Neɗɗo yo feŋ e hakkille mum maayde ina ɓadii mo sanne, tee no tawri fittaandu fof ko noon yahrata caggal maayde, alaa ko feewnitto to bannge pergitte neɗɗo nde wuuri ndee. Tee o alaa tefanoowo mo. Alla tedduɗo Oo wiyi “kulee ñalngu nde fittaandu nafataa fittaandu hay huunde etee ndu jaɓantaake tefuya ummoraade e mayru tee ndu nanngantaake mbelnaare e wonaa kadi aɓe paabee”.  Simoore nagge, aaye 48

Tee ñalgu darnga ko ñalngu hoore am, ñalnde maccuɗo Alla darnetee ina ñaawee golle mum ɗe gollinoo e aduna ɗoon hankadi nimsa alaa ko nafata.  Ɗoon ko njuulu tan nafata, sibu ko ɗuum neɗɗo adatoo naamndeede : so ngu moƴƴii geɗe neɗɗo fof moƴƴii, so ngu bonii geɗe mum fof mbonii.

Hono Bun Qurɗi (yo Alla wele mo) wiyi nulaaɗo Alla (JKM), o wiyi “geɗal gadanal ngal neɗɗo adatoo naamndeede ko njuulu”. Naniraa ɗum ko (Aɗɗabaraaniyu).

Yeebaare njuulu noon ina feccoo e pecce tati, ɗeen ngoni garooje ɗoo ɗee, potɗe reenteede : woto waɗde heen ko sellaani tawa so o waɗii ɗuum yo o yaacco ruttaade e Alla ko leelaani o yaafnoo ɗum.

Hono gaa celluɗe ɗiɗi ɗee e gaa Abuu Hurayrata “gorko gooto naatii nder jamaa tawi nulaaɗo Alla (JKM) ina jooɗii e nder jamaa kaa, o juuli haa o haljiti o ummii o ari o salmini o rutti mo salminaandu rewti heen nulaaɗo wiyi mo “rutto aan a juulaani”. O ruttii o juuldi hono no o juuldunoo, nulaaɗo wiyi mo “rutto a juulaani”, haa ɗum timmi laabi tati, o arti e nulaaɗo, rutto aan a juulaani.  O heɓɓitii o wiyi nulaaɗo “janngin am no njuuldat-mi, mi waawaa waɗde ko ɓuri ɗoo.”

Nulaaɗo wiyi mo “so tawii a ummiima aɗa juula, habbir njanngaa ko newani maa e Ɓuraan, rewti heen so a turiima fad haa nganndaa a tukkiima ko moƴƴi, so a ƴuŋtiima kadi ko noon, ko noon ne kadi so a tukkiima.  Jokku juulirde noon haa njuulu maa fof timma”. Nulaaɗo Alla (JKM) ñiŋii kala juuldoowo no ngori sikortoo gawri nih, o wiyi kadi nguun ɗoon ko njuulu nguyka.

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments