Kawle (oktoobar) 2023 – kawle 2024, hitaande jooni ko Hamas (wootere e pelle palestinnaaɓe dartiiɗe tiimaandi Israyiil) ƴaaɓinoo keerol hakkunde mum e leydi Israyiil (ko hay gooto meeɗaano sikkude ina aaɓnoo) yani e rentunooɓe ina pija, ngama, sabu ko juulde mum en, yooɓi heen pittaali keewɗi, dahi won ɓeen, ko ina tolnoo e 260 pawɗe, wondude e won e soofaaji mawɗi e nder konu Israyiil. Israyiil naniraaniraani ɗum jam sabu tuggi oon ñalawma haa ɗo njaaraten hannde ɗoo, hettere leydi palestiin wiyeteende Gasaa (ɗo fedde Hamas nde hoonii gila e kitaale ɓennuɗe sabu mum foolde Mahmuud Abbaas) nde wuuri ko he kataa. Israyiil waɗi tan ko sawru gumɗo, ƴaarii bommbooji he nder hettere leydi ndii wari yimɓe, fusi kala mahateeri ndariindi, hay so tawii e nder haala mum, wiyi tan noon ko « fibi tan ko mumtude Hamas e nder fuɗnaange ɓadiiɗo »; kono teskaa ko siwil en e jaambureeɓe ɓuri heewde e maayɓe heen. Ko boomaare mawnde heɓtii ndii ɗoo leydi, alaa ko daɗi, wonaa njanngirdu wonaa safrirdu, hoɗorde haalaaka. Laabi e isinaaji, hay ɗuhorɗe pelle paabotooɗe e jooɗorɗe pelle Dowlaaji dentuɗi (ONU), kisaani.
Timmii hitaande ko cikku-ɗen ko sifetenoo he darnga koo, ko ko yettii Gasaa walla palestiinnaaɓe kala, kono so tawii wonnoo anniya Israyiil « ko mumtude Hamas », ɗum ruudii no feewi, etee aɓe njenana fedde ndee ina lutti woodde tawo, tawde wonii haa he ñallunge hannde ngee, ɓeen ɓe Hamas dahnoo ɓee, ko ɓuri teemedere aadee, ɓe ndonkii heɓtude e ɗum en he juuɗe mum.
Ko ina abboo jooni e lewru fawndu, wolde woɗnde feeñii hakkunde Israyiil e « Hisbullaah » (innirɓe koye mum en ko PARTI Joomiraaɗo », ɗuhiiɓe he nderleydi Liban. Anniya Ben Yamiin NETANAWU (mawɗo jaagorɗe Israyiil) ko waɗtude worgo LIBAA no Gasaa nii. Hisbullaah noon e Hamaas ko ɗeen pelle ɗiɗi ɓuri waɗdude e Israyiil ngar-mi ngaraa, Hamaas ko miijaanteeri aarabaagal jogii, Hisbuallah ko diine lislaam ngardini, ko he leñol perse en ɓe njeyaa, adiiɓe ɓee ko sunniyankooɓe, heddiiɓe ɓee ko shiyit en, laabi diine ceertuɗi, kono eɓe kawri kamɓe fof ko Israyiil woni gaño dowroowo diine lislam e aarabeeɓe to fuɗɗaange ɓadiiɗo. Hisbullaah noon ko fedde politigi heewnde doole e nder Libaa, haa ko ɓe annomiri kono dowla e nder dowla nii, ko ɗum waɗi, Israyiil ko kamɓe ɓuri ɗeŋƴaade nii e dowla laawɗuɗo e nder Libaa oo, ƴaañi ɓe ko dowla IRAN gila nde Ayotallah Khomeyni dergiti laamu kaananke SHAH, laaminooɗo IRAN (batula mawɗo leydi Amerik) sompi dowla tuugiiɗo he diine lislam, naftorii doole e karallaagal ngal Amerik ɗalnoo ɗoon. Worgo Libaan ina heerondiri e leydi Israyiil etee ko toon woni tuddunde Hisbullaah, doole konuyankooje ndeeɗoon fedde ummorii ɗum ko he pelbondire gadane hakkunde pelle politigi nder leydi ndii e ƴaañgol dowla Iran. Ɗee ɗoo pelle ɗiɗi, sabu mum en heerondirde e Israyiil e daranaade ɗum en Hamaas yo heɓtu ngenndi mum ndi Israyiil fefi, Hisbullaah yo wallit juulɓe ɓee no heeferɓe ummorii he leydi mum en. Kono maa wood naamniiɓe hol to ɓiɓɓe yummiraaɓe maɓɓe aarabeeɓe juulɓe ngoni ? Leyɗeele aarabeeɓe ko jebbiliiɓe sabu gila e hello ngo Israyiil samtinoo ɓe e hare hakkunde mum e Ejipt (ɗo ɓe ngarnoo jaaɓtinde) e hitaande 1967 e wolde lollirnde « wolde balɗe jeegom), ɓe kultii tiindaade e Israyiil nde wonde ɓe paamii doole Israyiil ko naattaaɗe (wambi ɗum ko leydi Amerik e yoga leyɗeele fuɗɗaange).
Hay so tawii noon ko pelle ɗiɗi cifaaɗe dow ɗee kedditii e sippiro konuyankaagal ngal, walla hutii en to leydi Yemen e won ɗeen pelle to IRAK walla Siiri, aarabeeɓe ko naattuɓe he cawɗi mum en. Pelle ɗee ko ɓuraaɗe doole nii, kono ndartiima no feewi, kamɓe fof e jogaade heen sahaaji darɗe ceɓɓitiiɗe. Yiɗde Ben Yamiin laataaki tawo tawde o momtaani pelle ɗee : ko ina tolno e 100 aadee dahanooɓe (koreeji mum en ina kaljinii mo e nder leydi makko), ñalnde fof Hisbullaah ina aaynoo ɓe misilaaji haa e nder laamorgo maɓɓe (heen misilaaji ɗiɗi nii ɗeɓiino yooɓaade fittaandu Ben Yamiin e nder hoɗorde mum). So tawii goonga haalaama, he nder ɗeeɗoo golwole ɗiɗi, Hamas e Hisbullaah tolsii heen no feewi, tawde hoohooɓe mawɓe e nder maɓɓe mbaasii pittaali mum en, Ismayiil Anniye e cukko mum Yahyaa Sinuwaar, jiidaani e Hasaan Nasrallah gardinooɗo Hisbullaah. Ɗum fof jeyanoo ko e paandaale garwaniije Israyiil e nder ɗeeɗoo golwole, jiidaani noon e pittaali ɓesngu jaambureewu teeŋti noon e nder Gasaa (ko ɓuri 4 000 fittaandu).
Ɗum fof e wayde noon roŋkaama yo hare darto, Israyiil ko ko sulmii mumtude Hamas e Hisbullaah e teettude dahaaɓe ɓee kono laataaki tawo, kono pelle ɗiɗi ɗee ko cahodinɗe, ɗe njooɗtorii ko hare jihaadi ɓe ndaranii, so ɓe maayii heen ne ko aljanna ɓe payi, etee ɗum ñifataa hare ndee so leydi Palestiin rimɗaani. Renndo adunaaru koko ronkani ɓurndoolaagu Israayiil, nde wonde ƴaañi ɓeen ko Amerik (piyoori mawndi ndii e yoga leyɗeele mawɗe hirnaange).
Ko jamma juuti fof noon maa weet !
Maamuudu Haaruuna Joob