samedi, octobre 18, 2025
Google search engine
AccueilWinndereHoli ko addani Mali e Nijeer e Burkina yaltude G5-Sahel ?

Holi ko addani Mali e Nijeer e Burkina yaltude G5-Sahel ?

He hitaande 2022, ardinoo fedde ndee ko Caad, fotnoo lomtaade ko Mali. Kono won he terɗe fedde ndee (Rock Marc Christian Kabore mo Burkina e Muhammad Bazum mo Niijeer) calii yo Mali ardo fedde ndee sibu leydi ndii deeƴaani to bannge dawrugol (loppito laamu Asimi Goytaa jolnoongu). Mali geddi wiyi tawii ko noon, yaltii fedde ndee. Nde Hooreejo leydi Muritani arditii fedde ndee he Juko (ut) 2023, o wiyi o “weltaaki he ko leydi Mali yalti koo” kono omo “ɗaminii maa ndi artu ko neeɓaani”. Kono ɗum laataaki.

Nde Nijeer e Burkina mbiyi njaltii fedde ndee fes, ɓe kolliti fedde ndee “ronkii yettaade payndoole mum” kadi ande jogii “teddeendi ganni tonngooji”, yanti he kaɗooje “paliiɗe yiɗde leyɗeele ɗee ɓamtaade nder kisal”.

Terɗe G5-Sahel ciifondiriino Nanondiral ñalnde 14 bowte (desambar) 2014, duuɓi jeenay hikka, kono holi ko fedde ndee gollii gila ndeen ? He wiyde maɓɓe ɓe mbaɗii ɗum :

1. Bowte 2014, G5-Sahel ɗaɓɓiri NU (Ngenndiiji Dentuɗi) nde jokkondirta e Ngootaagu Afirik ngam sompude konu winndereewu ngu fayndaare mum wonata «  dartin’de pelle jihaadiyaŋkooje seɓɓitiiɓe, wallita beldital yimɓe leyɗe ɗee, sompa demokarasi he leydi Libiya  ». Njaru konu nguu ko miliyoŋaaji 415 Euro (ina hawra hedde miliyaaruuji 170 MRO). Kono Alseri salii ngoo miijo.

2. Hakkunde 20 e 27 Bowte 2014, sete konunkooɓe inniraande Barkhane renndinii Niijeer e Caad nder nokku lommbiiɗo hakkunde Libiya e Niijeer e Caad. Tafaama kono golle mum njiyaaka.

3. Hooreeɓe G5 Sahel ndentii Njamenaa ñalnde 20 jolal (nowambar) 2015, ɓe mbayyini ɓe cosii sete denndaaɗo konunkooɓe ngam haɓde e seɓɓitiiɓe. Kono alaa ko sete oo gollii haa colte (febiriyee) 2017.

4. Ko he lewru korse (suwee) 2017, Farayse yettini Diiso Ndeenka Ngenndiiji Dentuɗi ngam ɗaɓɓude yamiroore gollodaade e konu G5 Sahel, ɓe ɗaɓɓiri heen ngalu. Riisi e Shiin njaɓɓii miijo ngoo kono Amerik e Engelteer calii. Ko he yonta Trump wonnoo.

Yiɗnooɓe tafde Konu leyɗe G5 Sahel fof kollitii ɓe kawrii e caɗeele ngalu haa adani ɗum waasde yuumtude. Ɗo wattan ɗoo won ko renndinaa he ngalu, hay leyɗe Saahal mbaɗii heen huunde : Leyɗe Saahal pawii mo woni kala miliyoŋaaji 10 Euro; Dental Orop fiyi miliyoŋaaji 50. USA fodii miliyoŋaaji 60 kono alaa heen ko waɗi.

He lewru bowte (desambar) 2017, Aarabi Saawudiya addii miliyoŋaaji 100 dollars kono ɓe ndeestii sabu tuumde Farayse ɓadtitaade Iraan. Ko 2 morso (suliyee) 2017 horeeɓe G5 Sahel ndenti Bamako, ɓe compi konu G5 Sahel, wiyaa yo leydi fof addu koninkooɓe 700. Faandaare konu nguu wonnoo ko haɓde e jihaadiyankooɓe e julotooɓe ɗaaynooje e kaɓirɗe e uujooji. Ardinoo konu nguu ko Seneraal Malinaajo, Didier Dakko. Ɓe potnoo adaade yaajnaade ko Liɓtaako hakkunde Mali e Burkina e Niijeer.

5. Jooɗorde konu waɗanoo ko Mooɓti. Nde jihaadiyankooɓe njani ɗoon e maɓɓe he silto (settambar) 2017, ɓe eggi ɓe payi Bamako, ɓe mbayli gardiiɗo, ɓe cuɓii Muritaninaajo, Seneraal Hanena wul Siidi (woni hannde Jaagorgal Ndeenka). Oon ne kadi lomtinaa Niijeernaajo Seneraal Umaru Naamataa Gazama.

6. He lewru nowambar 2017, konunkooɓe G5 Sahel puɗɗii golwole, ɗe ɓe inniri Hawbi, ina jeyaa he maggu 350 Burkinaajo, 200 Malinaajo, 200 Nijernaajo, 180 Faraysenaajo. Tesko-ɗen Muritaninaaɓe e Caadnaaɓe ngalaa heen tawo. Alaa ko ɗum jibini to bannge falaade seɓɓitiiɓe e jihaadiyaŋkooɓe. Nde ɗee golwole ngasi he 11 nowambar 2017 (ɗe mbaɗi ko balɗe 10 tan) Seneraal Malinaajo Didier Dakko wiyi ɓe “kawrii he caɗeele keewɗe haa teeŋti to bannge jokkondiral e kaaldigal”.

7. Ñalnde 14 suliyee 2018, Caad bayyini Seneraal Umar Bikimo waɗaama cukko Bees konu G5 Sahel.

8. Ngenndiiji Dentuɗi (NU) holliti weltaaki he golle konu ndenndaangu G5 Sahel he lewru saawiye 2019. He wiyde maɓɓe ko 75% doole podanooɗe ɗee tan tawtoraa. Yanti heen kadi ŋakkeende humpito e eeltugol yanti he waasde kaɓirɗe. To bannge njogitaaje ne ko noon, ina ŋakki sanne.

Golle Faggudu G5 Sahel

G5 Sahel noddii nde wallidiiɓe mum paabotoo ɓe ngam ƴellitaare duumiinde nde ɓe ummanii. Ɓe ɗaɓɓi balle ummoraade to Booñ winndereejo, leyɗe keeriiɗe e pelle ɓamtaare lislameeje, ngam diiwaan o waawa ɓamtaade.

To bannge ndeenka e demokarasi e mahngo laabi, G5 Sahel ɗaɓɓunoo ko miliyaruuji 14,8 Dolaar. Ko ndeen Booñ winndereejo joɗɗini to Ñamee kuuɓal golle mum nder G5 Sahel. Hooreejo Nijeer he 2018 wonnoo Muhamadu Isufu, o woytii balle ngaraani so wonaa hoohooɓe Booñ winndere ngarii inan njooɗii Ñamee kono alaa ko njaltini hay batte. O woytii kadi o wiyi «  G5 Sahel wonaa tan konuyaagal e kareeli, fayndaare mum ko ɓamtude faggude leyɗe ɗee, ɗe cokli ko naat-naattondiral leyɗeele e ɓesnguuji to bannge njulaagu kono maa ɗe mballee tigi…  ». Ko baasal e waas-ngollaagu addanta sukaaɓe uujde paya ladde. Ina jeyanoo kadi he paandoole G5 Sahel, ubbitde eɓɓo ɓooyngo : ƴellitde diiwal Weendu Caad he tawtoragol leyɗe cawndiiɗe ko jiidaa he Nijeer e Caad. Eɓɓo laaɓtungo wonnoo ko asde caaɗngol ngol gila maayo Ubanngi haa Weendu Caad. Kono ngoo eɓɓo ne maayii he reedu.

Ɗee geɗe fof ina kollita, so G5-Sahel maayii, wonaa huunde haawniinde. Heddii ko Mali e Burkina e Nijeer tafii fedde woɗnde, inniri ɗum Maalde Leyɗe Saahal. Mbele Caad e Muritani maa tawtu ɓe, walla kam en ne tafat fedde Saahal woɗnde ? En ngoppirii ɗee naamne « Ɓooyi » ngati ko woni he lahal fof maa juuɗe njiytu.

Aamadu Malal Gey

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments