samedi, octobre 18, 2025
Google search engine
AccueilKulleNguurndam Fowru e Ngonka mum

Nguurndam Fowru e Ngonka mum

Fowru hina heewi gaatureeje. Sabu hay so ina yana e nayi, heewi iwrude e caggal huña laaci, waɗa gaatureeje, mbele maa nayi ɗii laawo. So laawii nayi heewi ko dartaade, heɗoo. Nde tawnoo hina anndi kala mbo selaani yande e nayi pullo, jooni pullo  yana e mum. So timmii laabi tati heewi ko nanngude. Fowru hina yana e jawdi lakde, kadi hina biftoo e wuro, walla wiido walla ko nanndi heen. So pobbi conngii, padandirtaa, kala heen leelndu so reenaaki tawa gasii, so wonaa tawa kullel ngel ɗi conngi ngel ko mawngel no feewi.

Fowru ina ñaama jiiba e kala ko dañii. Fowru ina yana he ko kulle goɗɗe conngi, loppita. Ina jeyaa e jikkuuji deppuru, huuñɗude e wonde borjoŋo, e waasde hellifeede. Fowru ina loppita ko barooɗe conngi, haa teeŋti so tawii ko ngootiri. Ɗuum kam ɗi noddondirat tan ɗii keɓta. Nde wonnoo ko keewal ɗi kuutortoo, ine heewi so ɗi janii e ko kulle goɗɗe conngi, ɗi loppita.  Ko way ino ngam so ƴeŋŋinaani tan ɗi loppitat. Hay so ko wooturu. Fowru so feewnitiima e coppi (ɓoosaaji) mbaroodi e ngatam, tan warat.

Fowru ko kullel kulngel reedu no feewi. Kono ko ngel huli koo reedu fof, so ngel sonngii, weeɓaani loppitde, sibu angel huuñɗi. Kadi ko ɓuri heewde njuru hisnirta nguura mum ko waɗde e reedu. Kadi hina teskaa nde kulle tinata tawata ko gasi, sibu fowru ine yaawi hunduko. Mbaroodi hinaa loppita ko njuru sonngi kono heewaani. Sabu tawata ko pobbi ɗii keewaani, walla ko sonngaa koo hina mawni. Walla ko keewal barooɗe ɗee.

E nder nguurndam kulle lakde, keewal hina heewi heen nafoore. Sabu keewal hina rokka doole, adda kisal, hina hisna nguura. Kono kadi, ina naaɓndii nguura keewka, ka weeɓaani hisnude. Fowru wonaa e kulle ƴeeŋooje jeyaa. Cillel ko e kulle jammaaje jeyaa, kadi ɓuri yiɗde ko niɓɓere, yiɗaa lewlewal. Ko ɗum waɗi fulɓe mbiyi : «  fowru meeɗii yahde jamma lewlewal sappo e nayi. kadi lewru nduu hina wirnii e duule. Tan ndu  woni e mooytaade, ndu ruɓi haa ndu ɓadii ko ruɓata koo, tan leelewal ngal ɗelñatii. Ɗoon tan ndu hooynii, ndu wiyi «  duppu ngo  ». Ndu yiɗaa ko laaɓi. Kono kadii hinaa teskaa, so fowru juhii neɗɗo, so o naatii e ɗo sukki tan, ndu heewi ko fadoyde ɗum, haa o yalta ɗo niɓɓiɗi ɗoo, nde tawnoo ko kullel kulngel reedu no feewi, so jamma arii yiɗaa ɗo sukki no feewi. Ko ndu yetti teppere mayru, ɓuri heewde ko ndu yetti doole mayru e cuusal mayru.

E wiyde fulɓe, fowru ɓuri yiɗde e jawdi wuro fof ko mbabba. Heɗen mbaawi waɗtude ɗum e tooñanngeeji fulɓe e fowru, kono hoto njejjiten, mbabba ko kullel ngel fulɓe nehi. Hina teskaa so nayi oorii jamma, bamɗi hina keewi yahdude e nayi ɗii. So fowru yanii e nayi ɗii, laawii ɗi tan, hina heewi yande e mbabba oordunooba e majji baa. Sabu ba heewi ko serindaade, fowru noon hina yiɗi ko serindii. Ko ɗuum waɗi hina heewi yande e mbabba so oordii e nayi, nde wonnoo mbabba hina weeɓi foolde. Kadi hina teskaa fowru hina wiya, e jimol mum, maa walla jargoore mum e mbabba “tekka laral wela teewu ». Ko goonga mbabba hina jogii cowanɗe baawɗe warde so ɗe njanii ɗo warata. Ko goonga mbabba hina haɓtoo njuru, haa horanoo mba, haa teeŋti e ngorba mbaarmuba, ba gorbi e kulle keewɗe taarotoo. Ko noon kadi wonande mbabba ɓesba.

Ine anndaa boom, e nguurndam kulle kala, heen ko ɓesni fof ɓuri ñanngude, hay sinno ko gertogal. So fowru jartadinii hina waɗta naatde e nder  jofaano, haa nii he nder cuuɗi biftoo. So fowru biftiima hina heewi taaɓaade seeɗa, joɗɗina, heɓɓitoo. Ko ɓuri heewde he ko njuru biftii, loppitaa ko ɗo heɓɓittoo ɗoo.

Kaaliidu Soh

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments