Laamu Senegaal ine jiiɓa, jiiɓeteeɓe ine mballita !!!
Hol leñol ngon-ɗaa ?
Hol ɗemngal kaalataa ?
Mbele wiyde ko mi Sooninke yonaani anndude ɗemngal joomum haalata ?
Ndeento-ɗen, won ko yiɗaa ƴeleede, walla Tekkineede !!!
Banndam-en, ko keewal ɓesngu Senegaal yiɗaa anndeede, walla ko ɗemngal ɓurngal haaleede, walla ko leñol ɓurngol heewde yiilatee ? Jogori ɓurde boomaade fof ko leñol ngol sagataaɓe mum njooɓotoo bojji, tuma nde paayi…
Annduɓe leñol e tafngo leñol muumɗi, lemsuɓe lomi yolnde, so majjuɓe ndoondiima hare yooltude hakkeeji leñol, ko punndi mum en ruukata, loja, funndina, ɓurata heewde e ko tonngiti !
Ko mi : (Haal-pulaar, ko mi Pullo, Ko mi Tukuloor, ko mi Labbo, ko mi Pulaar), wonaa ɗuum fotnoo wonde duko haɓantooɓe leñol mum-en ! Kala mo ina fiɗɗoo ɗee inɗe ko gaño leñol ngol, kadi ustoowo ɗum ! So tawii gila ngummi-ɗen haa jooni eɗen njeddora e ko ngon-ɗen, wadde en ndokkat peccoowo sago mum !!! Leñol so wuurii ko juuti, taccii jolɗe keewɗe nder daartol, alaa e sago faggitoo inɗe keewɗe. Gaño ngol Leñol ko biyoowo, mi wonaa Tukuloor, ko mi Pullo ! Gaño ngol Leñol ko biyoowo ko mi Pullo mi wonaa Tukuloor ! Gaño ngol leñol ko biyoowo ko mi Haal-Pulaar mi wonaa Tukuloor ! Gaño ngol Leñol ko biyoowo ko mi Fula-kunndaa mi wonaa Tukuloor ! Gaño ngol Leñol ko biyoowo ina faccira, fammina yimɓe ɗee inɗe tawi alanaa ɗum humpito daartol ! Ngoƴa Ngenndiyaŋkooɓe ngol Leñol foti wonde, ko : kala leydi nguurɗen, ko waawnude ndiin leydi yo winndit en dow innde wootere, nde yiɗi fof yo won : (Pulaar, Tukuloor, Haal-Pulaar, Pullo, Fula, Lawɓe…)
Inɗe keewɗe, leñol gootol nder adunaaru nduu
En mbiyiino so nguurndam leñol juuti, ɓesnii, saakiima, alaa e sago faggitoo inɗe. Aɓe inna koye maɓɓe, hoɗdiiɓe maɓɓe ina inna ɓe ! Yeru ina ɓadii en woɗɗaani, tee yaltaani hay ɓe koɗdu-ɗen nder ɗee leyɗeele. Kono so bojji pooltiima udditaare hakkille, ko ɗum tan dookanta leñol !!! To Muritani : Safalɓe ine inniree “ Capaato, Naar, Biidaan, Hasaaniya, Moor, Berbeer…”. Sooninkooɓe ine mbiyee “Sarakulle, Ganngaari, Marka, Sakhallaawi…” Kono so binndatagol arii, ko wootere tan winndetee, duko alanaa ɓe.
Enen-ne hol ko teppi en ? Maa-taw, Maatawuuji ɗi ina keewi ! Paamen tan yontaaɓe men heedanɓe en to Laamuuji ɗii, ina mbaawi yeeyirde leñol ngol e ɗemngal ngal ngam soodde postooji walla daaɗe wootooɓe ngam welnaade yiɗɓe moɗde en, caayen nder mum-en ɓee, ngonten soldateeɓe ɓamtaare ɗemngal mumen ! Ɓur-mi hulande Leñol ngol fof, ko nde kuulal ñoƴƴowal ɗemngal, walla teetowal lesdi men jeeri e waalo, so ina wootee, heewi yawtinde ɗum ko ɓiɗɗo leñol ngol ! Won ko Laamɗo goɗɗo walla jaagorgal goɗngal ina hula yawtinde dow men, kono Ɓiɗɗo men ɗeŋƴotaako ɗuum… Laamɓe men e jaagorɗe men ko laɓɓe ŋalɗe ɓe kirsirta en so yontii… Won ko woni haa timmi, won ko jogori yawtinoyeede, ko kamɓe njogori yawtinde ngam welnaade jananɓe… ndeento-ɗen, pinen, usten haala e bojji, teeɗano-ɗen huunde wootere, woodtiɗineede he innde wootere e binndatagol.
Abuu Sih
Winndiyanke ɗemngal Pulaar
Yo wuur ɓesngu Senegaal
Yo wuur ɗemɗe Afrik, ɗe njahra yeeso
Ñande 6/5/202