Wooteeji 2023 potɗi hesɗitinde meeriiji e Suudu sarɗi e Diisooji diwanuuji ngoni ko e heblo tawo hakkunde Jaagordu geɗe nderndere e wellitaare juɓɓule, gollotooɓe politigi e CENI (Goomu wooteeji ngenndi jaambureewu).
Caggal nde geɗe keewɗe nanondirae e nder Diiso hakkunde partiiji politigi e Jaagordu laamu nguu, teeŋti noon ko wayi no ko lolliri “proportionnelle”, woni gooto fof maa rokke hakke ɗo doole mum tolnii fawaade e pelɓondiral gadanal e nder wooteeji ɗii, kono to bannge dipiteyaagal ko fannuji ɗiɗi (50% e nokkuuji leydi ndii ko jerondiral (proportionnelle), 50% keddiiɗo oo ko ɓurɗo doole fof nawata fof). Kono to bannge hol nde woote ɗe fuɗɗotoo alaa ko nanondiraa tawo.
Parti laamu nguu e wallidiiɓe mum miijii ko yo lajal wooteeji ɗii yo yaawne, fiɓee ngam reentaade won ɗiin dumunnaaji caɗtuɗi wonande woote : ndunngu e ceeɗu pulum, kono mbar ko ɗuum tan woni hujja oo ? Heddiiɓe ɓee, won ngoon luulndo e won ɓeen mbiyi ko “hay so tawii ko goonga dumunnaaji ɗi ɓe cifi ɗii ina caɗtiri woote, waɗde pot-ɗen hormaade tan ko ko doosgal leydi sifii koo “balɗe 60 caggal nde suudu sarɗiiji joofni mannda mum” etee, nduun foti joofnude manndaa mum ko e lewru suliyee 2023. Ɗum noon firti ko e maayirɗe settammburu (silto) wooteeji ɗii poti fiɓeede, ina yaakoraa ndeen tawata ko ndunngu siltii, ceeɗu araani tawo, etee lajal ngal doosgal leydi fiɓi hormaama. Ɓe mbiyi tan ko geɗe ko ɗiɗi tan, maa wonii en kormiima lajal doosgal leydi ndii, ammaa ɗum ko ina waɗe fof yo won e dow nanondiral hakkunde gollotooɓe politigi.
Ko teskaa hannde e nder luulndo ngoo ko saraade sabu maa mbiyaa heen parti fof ko tufɗo tiinde mum. Ɗumɗoon fuɗɗii ko gila e wooteeji hoore leydaagu hitaande 2019, sabu roŋkude nii nanondirde e kanndidaa gooto. Ɗum ɗoon noon ina newnani laamu nguu yiilirde leydi ndii no yiɗiri, kono maa mbiyaa caru nguu adii tawo ko he nguurndam partiiji ɗii tawo, sabu e ñallunge hannde ngee, ina saɗi parti mo jogaaki caɗeele he nder mum, woni noon luure to bannge dawrugol walla jikkuuji seertude, walla nii haaɓondirde. Ɓuri heen teskinde ko saabii ɗum, ko yonta wooteeji addi ɗum, sabu aɗi njibina daraja e dañal (yoga e fiileteeɓe ɓee, meeɗɗo heen fof wiyata ko woppataa tawde yontaama). Won ɗeen lure teeŋtuɗe teskanoo e won e sahaaji ko e partiiji laamu he (UPR hanki, INSAAV hannde), kono nguun ñawu yettiima hannde luulndo ngoo, ko ɗuum saabii gaa gaa kaɓɓondire partiiji goodnooɗi ɗii, kaɓɓondire goɗɗe peeñii ngam huccande fiilngooji paaɗi. Won ɗeen kaɓɓondire nii ina naññi heewɓe, ko wayi no heɓɓere «engagés pour une Mauritanie unifiée» woni « Ummaniiɓe Muritani Dentuɗo » hakkunde huunde e fedde FLAM e RIBAAT (lannda moolɗo laamɗo leydi ɓennuɗo oo), jiidaani e lanndaaji goɗɗi innitirtunooɗi luulndo.
Ko ɗum waɗi en wiyde « naatirde wooteeji ɗii hebbinii sato politigi ngoo “buklet baklet”, yo ɗum joofir en peewal tawa Moritani ina ƴellitoo, yaara yeeso».
Maamuudu Haaruuna Joop