mercredi, octobre 22, 2025
Google search engine
AccueilLeyɗe e yimɓeDeeƴngo (Pasifik) : Siin nana ñiɓa takke

Deeƴngo (Pasifik) : Siin nana ñiɓa takke

Jaaynde ine wiyee « Heraut subaka mo Sidney » winndii, ñalnde 25 abriil wonde : « Ciifgol nanondiral kisal hakkunde Siin e Duuɗe Salomon foti yiyreede tigi ko no poolgu mawngu Pekin he nder ciynugol faandaare mum tiiɗtingol cehilaagal mum nder Deeƴngo ». Kaa haala noon ko haala Jooɗaniiɗo leydi Ostarali to fedde Commonwealth.


E wiyde ooɗoo koohoowo, konuuji Siin nana ɓalloo no feewi Ostarali sibu alaa ko heedi ɗi e Ostarali so wonaa 2 000 km, ɗumɗoon noon, e wiyde makko, ine foti dartineede ko ɓuri yaawde. Paamen tan, Ostarali jaggiri ɗeen duuɗe ko no keeriindi mum nii gila ko ɓooyi. Yiyde ɓe Siin ine naata toon, ine faayni ɓe, sibu he ɗii duuɓi cakkitiiɗi, jotondire Ostarali e Siin ɓeydiima bonde.

Nanondiral kisal hakkunde Siin e Duuɗe Salomon ɗee, laaɓtaani, kono kam angal eɓɓi won ɗeen geɗe jamirooje gargol toon he duuɗe hee koninkooɓe Siin. Kadi, eɗen nganndi Duuɗe Salomon taƴii jokkondiral njogodinoo e Taywaan e hitaande 2019, cuɓii jokkondirde e Beejin (Pekin). Ɗum noon, wonande Duuɗe Salomon, ngalɗoo nanondiral kesal timmitta tan ko nanondiral jogadangal e Ostarali ngal, tee faandaare mum adannde ko « hisnude nafooje (maɓɓe) ». Ɓe ñaagii gollodiiɓe ɓee fof nde « ɗooftoo nafooje e ndimaagu Duuɗe ɗee ». Wonande Siin, ɗumɗoo ko « nanondiral gollondiral to bannge kisal hakkunde leyɗe ɗiɗi dimɗuɗe, nanondiral ballitoowal deeƴre » nder Duuɗe Salomon.


Ko waawi heen wonde fof, ngalɗoo nanondiral ine soklini hirnaange : « Dowlaaji Deeƴngo (Pasifik) ine njogii nanondire kisal diiwaniije katojinaaɗe ; etagol konu Siin naatde he nokkuuji guurwuuri ine mbaawi bonnude kisal Pasifik no diidorinoo ». Duuɗe Salomon ɗee ngoni ko he laawol laaɗe ndiyam teeŋtungol hakkunde Asii e Dental Dowlaaji Amerik, ɗo miliyoŋaaji miliyoŋaaji ton marsandiis ndewrata hitaande kala. « So Siin sompii tuddule konu he duuɗe hee, fof wayloto, alaa e sago Ostarali wayla peeje mum kisal ».


Leyɗe hirnaange fof ko paayɗe, gila he leydi Farayse (Farayse ine jogii toon nafooje to Nuwal Kaledoni e to Tahiti) haa e DDA.

Duuɗe Salomon
Duuɗe Salomon, walla mbiyen duuɗe Sileymaani, ko dowla jeyaaɗo e Melanesi. Ko laamaandi njeyaandi he dental Commonwealth. Ko e hitaande 1568 banngotooɗo biyeteeɗo yiyte ɗe, inniri ɗe Salomon (Annabi Sileymaani). Adii jiimde ɗe Almaañ (1884-1922). Kañje kala ɗe ittaa he njiimaandi mum caggal nde foolaa e wolde adannde.

Duuɗe Deeƴngo (Pasifik)


So a nanii « duuɗe Pasifik » ko dental 20 000 haa 30 000 duunde gonɗe e nder geec pasifik. Yoga e duuɗe pasifik gonɗe worgo Ŋorol Kaaseer lolliri ko Oseyani (Océanie), hay so tawii noon Oseyani ina heewi naworde Ostarali e duuɗe malesi (ɗe Malaisie). Dente tati duuɗe ɓurɗe teskinde ɗee ko ɗeeɗoo : Malanesi e Mikronesi e Polinesi.


•Melanesi firti ko « duuɗe ɓaleeje ». Ɗee duuɗe keedi ko worgo Ŋorol Peccol. Ina limtee e majje : Nuwel Gine (duunde pasifik ɓurnde mawnude, duunde ɗimmere e nder winndere ndee caggal Groenland), Nuwel Kaledoni, Wanuatu, Fidji, duuɗe Salomon (Sileymaani)…
•Mikronesi firti ko « nduukon ». Ina jeyaa heen duuɗe Mariyaan Rewo, Guyam, Wake, Palaos, duuɗe Marshall, duuɗe Gilbert e Banaba (Kiribati), Nauru kam e Federaasiyoŋ Dowlaaji Mikronesi. Ko ɓuri heewde e majje keedi ko rewo ŋorol peccol.


•Polinesi firti ko « duɗe keewɗe ». Ko ɓuri heewde e majje keedi ko worgo Ŋorol peccol. Ine e majje : Nuwel Selannde, duuɗe Haway, Rotuma, duuɗe Midway, duuɗe Phonix (Kiribati), duuɗe Liiñ (ile de la Ligne) (pecciiɗe hakkunde Kiribati e Dowlaaji Dentuɗi Amerik), duuɗe Samoa (pecciiɗe hakkunde dowla Samao dimo e Samoa amerikeeje), Tonga, Tuwalu, duuɗe Kuuk (Cook), Wallis-e-Futuna, Tokelo, Niue, Polinesi farayseejo, e duuɗe Pâcques.

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments