Ñalnde alarba 24 feebariyee 2021, laamu Muritani laawɗinii cosgol Diiso Jaŋde Ngenndiiwo (Conseil National de l’Education : CNE). Feere ndee fewjanoo ko gila e darorɗe 2020 walla nii e maayirɗe 2019. Pelle pinal ngenndiije ɗee, keɓiino ɗaɓɓude e kalfinaaɗo jaŋde lesre e mbayliigu Tippudi nehdi e jaŋde, nde toɗɗotoo he njuɓɓudi hee jooɗaniiɓe heen pelle pinal ɗee, sabu mum roondaade feere nde yaakorii waawnde yaltinde jaŋde leydi ndii e caɗeele, kam e huuɓnande dente ɗe ɗemɗe mum en njanngetenooka e ekkol hakke mum en to bannge pinal : ndeen feere woni naatingol ɗemɗe ngenndiije ɗee kala e tippudi nehdi e jaŋde leydi ndii, kam e laawɗingol ɗeen ɗemɗe, sabu mum yenaneede nafoore jannginde ɗemngal muuynangal, gaa-gaa wonde ɗum sodorde ganndal, ko mbele janngirɓe ɗum ɓee mbaawa kadi wuurdude ɗum. Kisa, he nder terɗe 23 toɗɗaaɗe ɗee, hay heen gooto ummoraaki e pelle pinal ɗee. Ko ɗuum addani pelle pinal ɗee yaltinde bayyinaango aroowo les ngoo.
Jokkorde pelle pinal ngenndiije, hono FƁPM, AMPLCS, e APROLAWO, suniima nde nani terɗe Diiso Ngenndiiwo Jaŋde (DNJ) toɗɗaama, tawi hay heen gooto jooɗanaaki ɗum heen.
Caggal mbayliigaaji jaŋde keewɗi, baaɗi noon heewde ko ngalli, min cikkunoo ko yontanii Muritani hankadi suɓaade jaŋde tuugiinde he ɗemɗe ngenndiije, haa teeŋti noon e tolno lesleso, tawi kadi ine semmbini ɗum heen :
- humpito dañaango he nder leydi men e kitaale 80 rewrude e Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije ;
- haralleeɓe jaŋde fof ine kawri, he nder winndere ndee, he konngol gootol, wonde ko ɗemngal neeniwal woni « coktirgal ekkagol juumtungol » ;
Kono kadi gila he feccere 2018, maale coftinooje ummoriima he to ɓuri toowde he laamu nguu, paatuɗe e naattingol ɗemɗe ngenndiije ɗee kala he nder Tippudi Nehdi e Jaŋde men. He ɗeen maale, eɗen mbaawi limtude :
- Ko hooreejo leydi jooni oo huninoo he kampaañ suɓngo hooreejo leydi e hitaande 2018 ;
- Pellitgol Suudu sarɗi huuɓnude nantingol he denndaangal ɗemɗe leydi ndii, e suɓaade yo pelle pinal ngenndiije ɗee yo ngon gollodiiɓe mum suɓaaɓe he nder ciynugol ndee feere ;
- Pottital baɗdanoongal e jaagorgal Jaŋde, e Heblo Karallaagal kam e Mbayliigu Jaŋde leydi ndii ñalnde 12 feebariyee 2020, nde pelle pinal ɗee totti mo Dallinannde mum en, ñaagii mo jeyeede e DNJ ngoo ;
- Cosgol Goomu parlemaa daraniingu Ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije ;
- Konngol jaagorgal Jaŋde leydi ndii e kewu juutagol golle nguun Goomu sarɗooɓe, ñalnde 10 settaambar 2020, nde o wiyata wonde « jaŋde ɗemɗe ngenndiije jeyaa ko calɗi kimmuɗi mbayliigu jaŋde paangu nguu » ;
- Naatnugol jaŋde ɗemɗe ngenndiije ɗee kala to Duɗal Ngenndi ngal Njuɓɓudi laamu e Jaaynugol e Ñaawoore (ENAJM), kam e gollodogol mum juumtungol e pelle pinal ɗee e nder ɗuum ;
Ɗii sababuuji fof ine kollita wonde ine jojjunoo Pelle pinal ɗee toɗɗanee jooɗaniiɓe ɗum en he nder ndii njuɓɓudi cuɓanoytoondi leydi ndii laabi mum jaŋde, tee emin ɗaɓɓi nde ɗum feewnittee e ngoon yeeso. Sibu kadi ko ɗee pelle puɗɗi jaŋde he nder ɗemɗe ngenndiije he leydi hee, kono kadi ko kañje moofti denndaangal kattanɗe donanooɗe e Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije ɓooyngal ngal.
Nuwaasoot ñalnde 28 feebariyee 2021
Jokkorde pelle pinal ngenndiije
Doggol terɗe toɗɗaaɗe he Diiso Jaŋde Ngenndiiwo
1 Nebghuuha Mint Muhammed Vall
2 Baro Abdullaay
3 Bekkaay wul Abdel Maalik
4 Muusaa Tumaani Sidibe
5 Lih Buusiree
6 Muhammed Saalem wul Mawluud
7 Sheekh Konaate
8 Abdellaahi wul Elkeriim
9 El Baan wul Saalem
10 Ahmed wul Siidi Baabe
11 Abdel Weduud wul Abdallaahi dit Dedduud
12 Umar wul Maatalla
13 Naaji wul Sayid
14 Um Selemeta Mint Sheex
15 Iisaa wul Buraya
16 Aliyuun Haydara Ishaag
17 Bubakar Joop
18 Muusaa Baccili Bah
19 Muhammed Sidiya wul Xabbaaz
20 Shaamex wul Mbaarek
21 Muhammed Siisee
22 Ahmed wul Sagiir
23 El Kowri wul Abdel El Mowla