jeudi, octobre 23, 2025
Google search engine
AccueilƊemɗeLaawɗingol ɗemɗe ngenndiije e naattingol majje he nder TNJ, of heɓotoo ko he...

Laawɗingol ɗemɗe ngenndiije e naattingol majje he nder TNJ, of heɓotoo ko he darnde !

Jokkorde pelle pinal tati (Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani (FƁPM) e Fedde Muritaninaare ngam Ɓamtaare Ɗemngal e Pinal Sooninke (AMPLCS) e Fedde Ɓamtaare Ɗemngal Wolof he Muritani (APROLAWO)) yuɓɓinii yeewtere jaaynde ñalnde altine 21/9/21 ɗo joɗnde Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani (Socogim PS, Nuwasoot). Jaaynirɗe keewɗe tawtoraama joɗnde ndee. Muujibu yeewtere ndee ko teeŋtinde won ɗeen geɗe gonɗe he dallinannde pelle pinal ɗee, haa arti noon e miijo men laaɓtungo ko faati e laawɗingol ɗemɗe ɗee, kam e naattingol majje he nder tippudi nehdi e jaŋde.

Jokkorde pelle pinal tati (Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani (FƁPM) e Fedde Muritaninaare ngam Ɓamtaare Ɗemngal e Pinal Sooninke (AMPLCS) e Fedde Ɓamtaare Ɗemngal Wolof he Muritani (APROLAWO)) yuɓɓinii yeewtere jaaynde ñalnde altine 21/9/21 ɗo joɗnde Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani (Socogim PS, Nuwasoot). Jaaynirɗe keewɗe tawtoraama joɗnde ndee. Muujibu yeewtere ndee ko teeŋtinde won ɗeen geɗe gonɗe he dallinannde pelle pinal ɗee, haa arti noon e miijo men laaɓtungo ko faati e laawɗingol ɗemɗe ɗee, kam e naattingol majje he nder tippudi nehdi e jaŋde.

Ndee yeewtere jeyaa ko e jeeyngal ngal pelle pinal ɗee ummanii ngam hirjinde ɓesngu nguu yo daro ɗaɓɓa laawɗingol ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof kam e naattingol mum en nder Tippudi Nehdi e Jaŋde (TNJ). Ɗee paandaale ɗiɗi ngoni paandaale ɗe Batu Mooɓondiral 7ɓu Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani (FƁPM) dottani fedde ndee he daawal duuɓi nay paaɗi. He nder ɗuum, nde Yiilirde hesere ndee ƴetti golle ñalnde 20 saawiyee 2021 tan, nde hirjini pelle keddiiɗe ɗee he ndeen darnde. Nii woni, he lewru feebariyee 2020 pelle ɗee mbinndi jaagordu kalfinaandu mbayliigu TNJ ngam jooɗodaade e mum (ɓe njooɗodiima ñalnde 12/2/20). Ɓe jooɗodii kadi e hooreejo Suudu sarɗi e cili tati, caggal nde nde yaltini bayyinaango (8/2 e 17/02/20). Caggal nde wemmpeƴere adannde Covid-19 fuɗɗii ustaade seeɗa, pelle ɗee njooɗodiima ha jaagorgal pinal (20/10/20) ngam dallinannde ndee, e tottude ɗum ɓataake faade he mawɗo leydi ngam ɗaɓɓude jooɗodaade e mum. Pelle ɗee gollodiima kadi e Goomu parlemaan ngam ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije.

E darorde 2021, jokkornde ndee lelnii tuugnorgal hirjino, nde sompi goomuuji tati ngam waɗde jokkondire (Goomu jagge laamu e depiteeji ; goomu pelle politik e senndikaaji e pelle renndo ; goomu pelle winndereeje e jooɗaniiɓe leyɗe mum en he Muritani, e jaayndiyankooɓe). Ko he nder ɗuum pelle ɗee njooɗodii e jaagordu nder leydi, jaagordu pinal e cili tati, e jaagordu jaŋde… Denndaangal pelle politik njokkondiraama, dallinannde ndee joɗɗinaama to ambasaduuji gonɗi he leydi ndii kala wondude e ɗaɓɓaande jooɗodaade.

Kirjingol ɓesngu nguu

Jokkorde ndee wasiyiima pelle ɗee yo kirjin, wootere heen fof, yimɓe mum mbele ndaranoo dallinannde ndee, e teskaade ko ɗuum woni golle ɓurɗe teeŋtude potɗe sakkaade. Ko e nder ɗuum FƁPM lelni tuugnorgal golle ngal calɗi tati.

1. Fedde ndee tawo : wuurtinde cate fedde : fuɗɗoraade hesɗitinde njuɓɓudi mum e siynude tuugnorgal mum golle lelnangal gila he mee 2020 ; ɗiɗi, wuurtinde jokkondiral e pelle gure e hirjinde ɗum en he ko daranaa koo.

2. Waɗde jokkondire e ɓesngu nguu kala : pelle gure, hoohooɓe, pelle sukaaɓe, pelle rewɓe, jaaynooɓe, naalankooɓe ekn. gila he tolno Yiilirde ngenndi (Nuwaasoot) haa e nder cate ɗee, e peŋɗe ɗee.

He nder ɗuum, ko ɓurnoo heewde e cate fedde ndee kesɗitinii juɓɓule mum en, won cate kese kadi puɗɗii soseede. Pelle gure puɗɗiima jokkondireede e gollodeede. Ko noon, he tolno Yiilirde Ngenndi, wonande hoohooɓe laamu e renndo e ardiiɓe pelle politik, kadi golle ine njokki.

Ko goonga haɗde ñawu Cowid ndee (bempeƴƴe tati) leeltinii, heen sahaaji telɓinii golle men, kono eɗen mbaawi wiyde laana kaa duñii gila he darorɗe 2020, hoto awƴooɓe ŋakku mbele eɗen keɓa sago men he ko ndarani-ɗen koo.

Bookara Aamadu Bah

Tonngol miijooji kollitaaɗi he yeewtere jaaynde hee

1. Hol ko firti « laawɗingol ɗemɗe pulaar, sooninke e wolof ? »

Doosgal leydi ndii ine holliti, he taƴre 4 naatirde mum : « ɓesngu Muritani ine heɓtini, tee ine hollita keewal pine mum, ngooroondi ngootaagu ngenndi e mahondiral renndo kam e ko jokkii e mum, hono hakke jogaade ko heerorii. Ɗemngal Arab, ɗemngal laawɗungal leydi ndii, kam e ɗemɗe ngenndiije goɗɗe ɗee, hono Pulaar, Sooninke e Wolof, gootal heen kala ko ngalu ngenndi ngu muritaninaaɓe kala ndenndi, e nder ɗuum, ina waɗɗii Dowla oo hisnude ɗe e ɓamtude ɗe, e innde yimɓe fof. »

Ndeen noon, naamnal ngal ko : « hol no ɗum wonirte so ɗe laawɗinaaka ? »

Wonande pelle pinal ɗee, laawɗingol ɗemɗe pulaar, sooninke e wolof firti tawo ko :
1. Kuutoral majje he denndaangal geɗe nguurndam leydi ndii ;
2. Mbayliigu doosgal leydi ndii, mbaɗtoowu denndaangal ɗemɗe ngenndiije ɗee, ɗemɗe laawɗinaaɗe, ɗemɗe jaŋde e njuɓɓudi laamu ; he nder ɗuum, kuulal 6 Doosgal leydi ndii ko nii foti leloraade : « ɗemɗe ngenndiije ko arab, pulaar, sooninke e wolof ; e ɗemɗe laawɗinaaɗe ko arab, pulaar, sooninke e wolof ».
3. Ƴettugol kuule laaɓtuɗe gaaɓnooje ciynugol timmungol lelnannde doosgal kesere ndee, haa ɗum laatoo goonga he nder njuɓɓudi laamu e nder jaayɗe ;
4. Pirgol denndaangal binndaaɗe laamu kam e kaayitaaji etaa siwil he nder ɗemɗe ngenndiije ɗee fof, tawa yimɓe ine mbaawa totteede ɗum en ;
5. binndugol ɗemɗe ngenndiije ɗee kala he alluuje jamminooje nokkuuji laamu ;
6. Juɓɓingol oorle duumiiɗe mumtugol humambinnaagal he nder ɓesngu hee, he nder ɗemɗe mum en neeniije e/walla nawdugol ɗemɗe keewɗe.

2. Hol ko firti « naattingol ɗemɗe pulaar, sooninke e wolof he nder tippudi nehdi e jaŋde leydi ndii ? »

Wonande pelle pinal ɗee, laawɗingol ɗemɗe pulaar, sooninke e wolof firti tawo ko :
– ɓamtugol janngingol ɗemɗe ngenndiije naatnanooɗe he jaŋde he hitaande 1979, dartinaa he hitaande 1999, fawaade he hujja luulndiiɗo njeñtudi denndaangal ɓetooji baɗanooɗi ;
– janngingol, he nder duɗe gaggaaji, ɗemɗe ngenndiije ɓole ;
– naatnugol jarriborde he ɗemɗe pulaar, sooninke e wolof he nder denndaangal ɓetooji (eksameeji) e kawgelaaji (concours) jaŋde huuɓtodinnde e jaŋde mecce ;
– Udditgol doge jaŋde pulaar, sooninke e wolof nder janngirɗe heblo (ENI, ENS, ENAJM) ekn.) kam e doge firooɓe he ɗemɗe ngenndiije to ENAJM e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde ;
– Cosgol sarwisaaji firo he nder ɗemɗe ngenndiije, he denndaangal tolnooji njuɓɓudi laamu ;
– Gartirgol e cemmbinngol denndaangal kuule e peeje ƴettanooɗe ko idii ngam ƴaañde jaŋde ɗemngal arab, ngam wallitde jaŋde ɗemɗe ngenndiije keddiiɗe ɗee.
– ciynugol jaŋde he ɗemɗe ɗee, tuggi duɗe gaggaaji haa he jaŋde laamu huuɓtodinnde, ine tonngoo he alluwal gonngal les ngal :
(ƊNG= Ɗemngal NGenndiwal ; JL = Jaŋde lesre; JH = Jaŋde Hakkundeere)
– Hade Jaŋde (Duɗe gaggaaji e deenirɗe , he nder doge 3 sections : famarɓe : duuɓi 2 hee 3 ; Hakkundeeɓe : duuɓi 3-4 ; Mawnasɓe : duuɓi 4 – 5.).
– Jaŋde lesre : duuɓi 5
– Jaŋde hakkundeere : duuɓi 6 :
• Kolees : duuɓi 3
• Liisee : duuɓi 3
– Jojjugol naatnude he jaŋde hee fannu ganndondiral pine.
–  Denndaangal fannuuji ɗii njanngetee ko he ɗemɗe ngenndiije ɗee, he tolnooji ɗii kala.

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments