TAƳERE III. ANNDINOORE MARUK
Kaasabalanka ! Adii haawde mi ko nde cooynorii-mi henorde piirowal (ndiwoowa) guuringal ina telloroo seese, ngal gural laamorgo faggudu laamaandi Sirifaaɓe Maruk. Wayi-mi ko no ndaarat-mi ko mutde nder fiiltiingo haaɗngo, heborngo moɗde mi haa mi majja menndeŋ.
Nde min njaɓɓi he dingiral tufnde piirooje Kaasabalanka, ko bempeƴƴe kaawis : yah-ngartaa e dille piirooje mawɗe, mutal naange jaawngal – wonaani hay jamɗe (waktuuji) tati, min ŋabbitii rewo fotde degereeji sappo-e-joy ŋorol leydi ! – njuɓɓudi taariindi, nehaare yimɓe, timmere alkateeɓe baŋ-yoo-baŋ, ellee fof ko ko hesɗi, yimɓe fof ko heñiiɓe, deggondiral « taksiiji » e peewal, noddondire dognooɓe « taksiiji », anndinoore ɗemngal nokkuwal – belngal heɗaade kadi to kaawis no ngal ɗemngal nanndiri e hasaniya am loowɗo aarabeere- gooto e sanɗaaji ɓooyɓe ɓe tiindini min « taksiiji » payɗi Rabaa. Oto oo ina doga dogdu yaawndu. Hey ! ɗum dey ko « poŋ » ! ɗum kadi ko laana-njoorndi ina wulla nder jemma – poŋ am gadano, laana-njoordi am ngadana !- kadi « poŋ », laabi nder luurooji kaaƴe, leeruuji wuro puɗɗii majjude, oto oo ina doga dow « gudoroŋ » ŋarɗuɗo, lekɗe ina catii ɗum, alaa ko nanndi he ndii dowri yooɗde… Hee Geno, miin dey mi woɗɗii koreeji am !
Leeruuji wuro ngartii kadi. Rabaa ina leeri maa-mbiyaa ko dingire jamma duumiiɗe, mi meeɗii yiyde he tele gila mbeɗe Nuwaasoot, aɗum haawi-mi nde min naati nder wuro, fitirlaaji baŋ-yoo-baŋ nder jamma, kadi « min ngoɗɗi seeɗa tan, « taksi » o darii sara huɓeere nde taakawuuji ɗiɗi : min njettiima hankadi ! Huɓeere ina wiyi dak sanɗaaji muritaninaaɓe, aɓe njoowondiri nder cuuɗi e boleeji. Woodi heen werliiɓe min bismaango yaawngo, ngon-mi ɗoon e yiylaade ɗo lelii-mi. Dañde ɗo ɗaanii, alaa ɗum ɓurtii, mi roŋkii ɗaanaade sabu kewe keewɗe ɗe kawru-mi nder ɗii waktuuji seeɗa.
Balɗe seeɗa pawtii heen, mbinndu-mi ɓatakeeji, feewde e Ngarta, e neene am – mi yejjitaani sornude heen natal feewde to Maymuuna – e baaba am, Hammadu miñi am (mo njiydu-mi baaba), mo njanngidnoo-mi Ɓoggee. Ɓurnoo teeŋtude to am ko mahaade haa woowta caɗe kese nguurndam am. Etee ina heewi ko pot-mi waɗde ! Nguurndam sanɗaaji, surgaaji ɓoli nder oo galle mo alaa hay debbo gooto, adortoo ko feccude golle deweteeɗe, golle geɗe galle, ko fedde am hersirta- hee! Tawa noon giƴiraaɓe am rewɓe tinataa ! – fittude nokku oo, lawƴude kaake ñaamirɗe, defde. Fof maa janngee.
Alaa ko ɓuri ɓooyɓe ɓee waawde defde. Goodaangal mbaarudi wallitii ɓe: “ legumaaji” (sewo-sewo) e ɓiyɓe-leɗɗe (ko heewi heen mi anndaa), nebam e geɗe keewɗe ummiiɗe he kocce ina keewi, cafirɗe ɗe mbeleeki e uureeki kuurotoo he defirde amen, caroo e ñaamirɗe amen. Ñamri cafndi sanne. To galle amen Amal-4, hay maaro amen bottaari ndi min ndefirta, no min ngoowri, ina jogoo mbeleeki kesiri, sabi ko waɗaa heen koo no wayi heewde e welde. Boowal ko noon wayi jirwude. Miin ngel Saheliyel, ngel anndaa so wonaa gawri e kosam –yara haa ɗomɗita – e teewu – hay sinno ko sahaaji kono so arii ina heewi – so mi yahniima hakkunde taabe jehre, haa waya-mi ko mi ɓeydiiɗo ɓutiɗde e jiyle.
Ko njettii-mi Rabaa wonii yontere. Yaawii no majere. Ñalɗi ndeggondirii, jahnduuli hakkunde Duɗal Jokkondiral e galle sanɗaaji muritaninaaɓe. Galle amen woɗɗaani Fiiltiingo Atalantik. Pad-mi haa mi winnditoo. Ko adii ɗuum, miin e yahdiiɓe am ɓe mi jiidaani haydara, hay leñol, kono minen ndenndi welemma, njaatigaagal e jokkere-enɗam afiriyankaagal. Min njiidi tan ko ɓiyleydiyaagal, kono aɗum doolni, ko muritaninaagal denndangal.
So mi jolii he « biis » feewde Duɗal Jokkondiral, wayata-mi ko no min njettotaako. Kono mi wiyaama ko ɗum dara so yerondiraama e njaajeendi wuro ngoo ! Gaagaa teskuyaaji am nde min mbeeyi dow Kasabalanka – “ wuro ɓurtungo to mawnugol so yerondiraama e Rabaa ” no adiiɓe mi ɓee mbiyri, hay sinno ina jeyaa e anniyaaji maɓɓe hollude ɓe aɓe nganndi – ndeke laamorgo men Nuwaasoot ko gurel tokosel. Kuɓeeje Rabaa ina mahaa sanne, toowɗe, jooɗɗe, teeŋti to nehaande wuro too. Laabi ina mberkaa “gudoroŋ” haa ŋarɗi, heewi otooji “biisuuji”, “taksiiji” keewɗi ciiri. To nehaande wuro too, ko jeeyirɗe mawɗe ndeggondiri, jeeyirɗe jaayɗe memlinɗe jaaynirɗe e defte, kam e defterɗi. Ñaamirɗe ɗe mi meeɗaa yiyde hono mum en, heewde e saraade.
E oon tuma, Muritaninaaɓe njahataano to jeeyirɗe “kafirɗe” Nuwaasoot. Nde wonnoo aɓe kedditii he nguurndam hanki, aɓe njogii nokkuuji pottirɗi goɗɗi. Hay “guroyel” wontata ko boleeru yeewtordi ɗo ataaye e naanaa nawdatee e gerte e “mbiskiit”. Jokkondiral renndo woni dow fof, gila he faru e sahaa haa yahda e geɗe keñoraaɗe. Yimɓe fof ina nganndondiri, so tawii kay ko ummidiiɓe he nokku gooto, firiiga gooto, leñol gootol, legal wuro gootal, tiiɗtina galleeji e firigaaji e leƴƴi goodɗi hannde ɗi.
To Rabaa, ko jeeyirɗe e jipporɗe e booñuuji, kesi jooɗɗi, taarii laawol Mohammed 5ɓo, laawol teeŋtungol nehaande wuro. So a rewii e maggol, maa a sooyno sooreeji jumaa. Kuɓeeje ɓooyɗe mawɗe boɗeeje, goɗɗe ɓurɗe kadi hesɗude, kollirooje naat-naattondiral ko ɓooyi e ko hesɗi. Maruknaaɓe ina njogii aada tammbaade donaaɗi mum en jaajɗi e daartol kimmungol. Galleeji won e leeɗe uddirtee ko baafe mawɗe, “baa-el had”, mbele otooji e yahooɓe ina ndaña ɗo ndewi. Won e dame ina ŋeñaa haa njooɗi haa kaawaa-mi ɗee keɓeeje pattamlame, ɗe kuutortoo-mi haa mi daña teskuyaaji, njaggu-mi inɗe mum en. Mi meeɗaa yiyde otooji ina potta e dame. Mi teskiima ko woodi.
Ko seerndi Rabaa e Nuwaasoot, ngoo wuro ngo alaa daartol ! Hedde ujune tati neɗɗo he 1960, fof maa mahee ! Ko ɓuri heewde he hoɗɓe Nuwaasoot ummii ko dowri luggiri, woowtuɓe nguurndam ladde, nder tillisaaji e tibaaji, kam e uujooji pawiiɗi he dummunnaaji maa ɓuuɓol cuuɗi ɓakke, nguurndam ñalawmawal cañangal haa tiiɗi. Nuwaasoot e worɓe mum en ɓoorniiɓe wutteeji bakaaji e daneeji, maa cooyi maa boɗeeji, ɓee rewɓe ɓe melfeeji maa wutteeji e gude, ɓoornugnal aadanteewal ceeɗtinngal.
To Rabaa, rewɓe e worɓe keewi ɓoornaade ko comci oropnaaɓe: pantaloŋ, sippuuji e cakke mum en caɗtuɗi njaru. Won ɓornotooɓe jallabuuji gaadanteeji maa kesɗitinaaɗi, woɗɓe cuura koye mum haa koyɗe, kono ɓe keewaani. Laabi ɗi ina mbiyi dak yimɓe. Kiɓɓundire ina keewi, hay pelɓondire e sikke am. Yeeyooɓe wakkiiɓe ina pooɗondira e bitikaaji, aɓe ngulla daaɗe dow aɓe ciŋka njeeygu maɓɓe ; yelotooɓe seeɗa ina ɓaggoo e ɓale e jaale, porta juuɗe tawa ina njuurnoo sahaa fof alkateeɓe dariiɓe sara ɗoon. Won heen suusooɓe haa nodda jahoowo, teeŋti so ɓe teskiima ko koɗo, teeŋti kadi e koɗo keso.
Ñalɗi am gadani ɗii muusii. Mbeɗe ɗeɓnoo ɗeŋaade seeɗa sibu mi anndaa hay gooto. Ɗum tagi miijooji am fof nawtata-mi ko Eeleega, to musiɗɓe am sorboyooɓe nder gure, tawa miin, mbeɗe woɗɗi, mbeɗe fadi ko gasataa. To Barakna, oo tuma jooni ndunngu woni ko e silltude, to Maruk noon, dumunna toɓooli ndaarata ko fuɗɗaade. Jammaaji ina njaawa, ngulɓuundi telloo ñalnde kala.
Miijooji am fof laatii ko sippiro hakkunde yiɗde anndude e yeeweende muusnde. So mi yahii nder wuro, tan mi mutat nder diɗɗe yimɓe ɓe njeeɓatnoo-mi. He oon tuma, gite am puttinoo, miijooji am ndoga he ndii leydi ndi njeeɓat-mi, hoore am udda ujune ayaawo nguurndam Maruk. Sahaaji, sanɗaaji ɓaleeɓe woowtuɓe ɗii laabi jirwuɗi, mbirtoo-mi ina ngulla daaɗe dow haa cikkaa ɓe ngoni ko cuuɗi maɓɓe, tawa noon mbeɗe jaggiri hoore am ko mi koɗo haa mi sikka ko miin yimɓe fof ƴeewata.
Maa en njokkoy e tonngoode faynde
Binnduɗo : Aamadu Bah
Firo : Aamadu Malal Gey, Bookara Aamadu Bah, Maamuudu Haaruuna Joop