samedi, octobre 25, 2025
Google search engine
JaɓɓordePolitikƁataake fayde e mawɗo leydi

Ɓataake fayde e mawɗo leydi

Muritani: duuɓi 60, waylude waktu heedii !

Ko mbaaw-ɗen reende tan ko, e ɗii duuɓi 30, ina waɗi Muritani gooto mawninoowo jeytaare les piyanɗe et coorumbe, ina waɗi kadi Muritani goɗɗo jilmittooɗo, e nder sunaare mawnde, ɓeen waraaɓe. Ɗum noon fotii dokkaade. Ɓataake am wonaa pooɗaniiɗo hay teelandere wootere, o hollitta ko ndee daande ooloore e lobbuli laabi Nuwaaksoot, ɗi Attaar, ɗi Kayhayɗi walla ɗi ɗee gure e nder aduna hee jaɓɓiiɗe ɗanniiɓe men.

Njahratee-mi ko e ɗiɗaɓal duuɓi leydi men, ko miin e warngooji Inaal ngiƴɗi, ko mi suka muritaninaajo kuutortooɗo hakke mum, so tawii kay wonaa fotde mum, hollitde, e mbaydi njaajndi, yiyannde mum, kulhuli mum e cooynanɗe mum fayde e leydi mum.

Nde ɗum wonata ko maa mi rokkee boowal ndimaagu, nde tawnoo miijo hisataa ɗo joom mum rimɗaani. Yoo mi muñane kadi laawre am, e miijo am cukaaku ngu aldaa e laawre ko nayeewu arditiigu. To bannge am, mi gaddiima hurum e nder haala am, kono ko ɓuri ɗum himmude, mi huniima nuunɗal e goongirantaagal.

So duuɓi ngoniino hojomaaji, tawatnoo ko en ñaamii heen 60, wadde yontatno mbaylen waktu. Hoɗdiiɓe men e denɗiraaɓe men dogoŋ-en ina mbaawnoo reentinde en nde mbaasaten yeebaade ndee heɗtere nde duuɓi 60, ɗoon ɗo ɓe kuutortoo nde ngam mawninde Sigi, saanga maayirɗe hemre maɓɓe. Mi wiyaani yo en njuɓɓin pijirlooji cuumi, maa batuuji mbirniindi. Ko ngonndu-ɗen e dow mum koo ɓurii ɗoon doolnude: ko hakkilo leydi men eewnaa to ñaawirgo.

E nder ɗii duuɓi 60, leydi men wuurii nguurndam kaljuɗam. Ndi ƴeewndiima peeje keewɗe feewde e laaɓnde dowrowe pawiiɗe e kala ngenndi heewam-leƴƴiwiri. Laaɓndal koɗdigal hakkunde leƴƴi mayri ɓuri, to woɗɗi, himmude e kala caɗeele ngenndankeeje mayri. Maa wonatno ustaagu so en mbiyiino Muritani heɓaani jaaboraade no feewiri ngal laaɓndal. Ɓuratno-ɗen goongɗude ko so en mbiyiino Muritani jaaɓtoriima ngal e laabi deentateeɗi ɗi baɗte mumen, caggal warngooji, caggal dummbo, caggal taccingol et leɓte goɗɗe, nuskii leydi ndi e fannuuji keewɗi: dawrugol, faggudu, konu.

Dillere ngenndiwere aaraabere hesɗitiniino doole mum saatu jeytaare nder softere satinoonde ɗum, won renndooji muritaninaaɓe coobinoo e mayre. Nde heɓii mawnude e leydi hee caggal nde muritaninaaɓe janngoynooɓe to leyɗe aarabeeɓe ngarti, ngartiri siynude doosɗe aaraabeeri e nder leydi ndenndaani. Ko ndee dillere aaraabere saabii ronkere koɗdigal men e baɗte ɗe ɗum roondii ɗee kala. Mi lutndaaki miijo aaraabeeriyankaagal e nder leyɗe aarabeeɓe, mbiy-mi ko ngoon miijo waawaa sellude e nder Muritani. Etee en njiyii baɗte ƴiiƴiwe ɗe ngo saabii nder leydi hee.

Ndeya saɗeende maamaare nde Muritani wondi ko kuutarogol luurdugol diine ɗee. Heen bannge ɗe njaggiree no sikkaaka-dañaa kawrindinoowo leydi ndi pine keewɗe kono ndi diine goote; oya-too bannge ɗe kuutoree, e mbaydi haantorndi, no hujja ɓenningol kala tooñanngeeji. Diine ɗee ko wootere e piɓe saɗeende Muritani ndee. Laaɓnde toɗɗiiɗe ɗe ɗee payti ko e renndo e ñaawoore. Sabu  e sawndo lappol aarabeewol ngol, seɓɓitiiɓe diineweeɓe keɓii bewirde seeɗa-seeɗa haa pawi junngo e baawal ñaawooje leydi ndii, ɗoon ɗo aaraabeeri ndii jaalii e joɗnde dawrugol hee.  Ko ɗum koɗdigal kaawningal so tawii en ciftorii sifaa jeytam-diinaagu mo dille aaraabeeje cembinnoo e leyɗe goɗɗe bayɗe no Irak, Siri, Tunisi, Libi, Esipt. Ardiiɓe ɗeen dille kolliino darnde mum-en tiiɗnde e seerndude laamu e diine, laamoraade jeytam-diinaagu hisngu. Gaa e Muritani, ina haawnii yiyde aaraabeeriyankooɓe e seɓɓitam-diineeɓe ina cawndondirii e dow leeso laamu, ina ndenti nder ngal dewgal tuumningal. Kono hay gooto ɗum fuuntaani, eɗen nganndi kaɓɓondiral ɗoon ngal ko ngal maalde kono wonaa ngal miijo, so tawii kay ngal haaɗaani tan e kuutoragol aaraabeeriyankooɓe ɓe dow diinam-seɓɓitiiɓe ɓe.  E ndiin mbaydi, aaraabeeriyankooɓe ɓe heewii to mbeeyni ɗereeji diine ngam semmbinde miijanteeri mumen. Ngal nuuntaral bonngal ina tikña e kala sahaa laaɓndal toɗɗingal ɗemɗe ngenndiije.

Ko yaawi caggal jeytaaje, Ɓaleeɓe muritaninaaɓe dartinooɓe njiimaadi njiytiima koye mumen e nder hare dawriyankoore woɗnde. E yeeso yiɗde jaalnude aarabaagal e leydi hee, ɓe paamii ko yaawi wonde njiimaadi ndi ɓe kaɓatnoo ndii ko ko ɗaccani joɗnde mum kiiɓal piniwal dartoringal festaade leydi ndi. Ko ndeen ɓe cosi dartagol pinewol juɓɓinirangol ƴellitaare ɗemɗe maɓɓe e kuutoragol pine maɓɓe. Bettaani so tawii batu Mbaañ, jooɗinoongu e 1962 e saraaji nguun nokku Muritani worgo, arditiima fodde duuɓi 4 batu mawngu ngu UNESCO yuɓɓinnoo to Bamakoo faytungu e tonngol ɗemɗe afriknaaɓe. Laaɓndal ɗemɗe ngenndineeje ko biɗtanoongal no feewi to ɓeen miijtiyankooɓe dillere Ɓalleeɓe Muritaninaaɓe, ɓeen dartorinooɓe potal ɗemɗe e pine e yeeso laamu e juɓɓirɗe mum. Eɗen poti ɗoo teskaade puntorinal mawngal hakkunde dillere aaraabeeriyankeere ndee e nde ɓaleeɓe Muritani ndee. Ɗoon ɗo adannde ndee woƴaa tan ɗemngal Arab ngal kadi holliti fiɓnde mum e jaalnude ngal dow keddiiɗe ɗe, ɗimmere ndee ummorii ko kawral hakkunde majje e potal majje. Ko waawnoo wonde fof, nde tawnoo miijtiyankooɓe ɓaleeɓe ɓe ko juulɓe kam-en e koye mumen, eɓe njogii won korsa e ɗemngal maɓɓe dewirgal. Ndeen noon, fijo ngo ngon-ɗen e dow mum ngoo wonaa ngo ɓeydal ndigɗungal.

Diine ɗee, hayso tawii en mbaawaa wiyde ko ɗe ustorde wonande dillere ɓaleeɓe ndee nder ndee-ɗoo saɗeende heeriinde, ko ɗe kam ɓeydorde wonande dillere aaraabeere ndee. Hono no wiyraa dow-too nih, ndeen dillere ɗeŋƴaaki e soɗditte doosgal mum jeytam-diinaagu ngam footde heen ngartam.

Aaraabeeriyankaagal yiytiima hoore mum e laamuuji deggondirɗi tiimɗi leydi Muritani. Daliilu mum ko kongal tippudiyankewal. Ɓaŋngini ɗum ko wonde Aarabeere ɗemngal gootal laawɗinangal e Muritani. To jaŋnde ngenndiire, doggol mahtooje nana kebla no Aarabeere lomtorii Farayseere, ronanoonde e njiimaadi. E ndeen toɓɓere heeriinde, won hujja ñawɗo mo aaraabeeriyankooɓe kuccinta e dillere ɓaleeɓe. Oon hujja ko ɗo ɓe mbiyata wonde Aarabeere, nder asli mum, ko ɗemngal Muritani e ngal diine, ɗoon ɗo Farayseere woni ngal hirnaangeyankooɓe; wadde Muritani mo e mum Aarabeere jippinii Farayseere e dow kala fannuuji njuɓɓudi leydi wonata Muritani ɓurɗo oo. Lutndiiɓe ngoo-ɗoon miijo heewii to njoopiraa kala sifaaji jamfaaji ɓurɗi bonde. Kono yoo faame woni ɗoon ko laaɓndal potal renndiwal. Eɗen nganndi, enen fof, jiidigal goodngal hakkunde Safaroore e Arab. Ngaal jiidigal tagi safalɓe heewɓe ɓurde huccande suɓaade Aarabeere e nder jaŋde mumen, ɗoon ɗo ɓaleeɓe ɓe ɓuri huccude e Farayseere. Ɗum wonirii nih gila nde ɗee ɗemɗe ɗiɗi mbaɗdaa e tippudi jaŋde hee. Goɗagol Farayseere yahdata ko e ustagol ñisngol ɓaleeɓe Muritani e nder kala fannuuji njuɓɓudi leydi ndii, kono kadi maa ɗum ɓur ñiiɓde heedi-heeda e cuɓtagol yontaaji garooji. So tawii Muritani ina fooɗanii muritaninaagal e nder tippudi mum jaŋde e nder yuɓɓo mum, ndi foti ko jaɓde laawɗingol ɗemɗe ngenndiije ɗee kala e naatnude ɗe e jaŋde e yuɓɓo leydi ndii. Etee nih, jarriboore waɗanoonde les koraandi duɗal ɗemɗe ngenndiije e kitaale 80 e 90 heɓiino wuneeji keewɗi. Kono, e kaawnaandi mawndi, nde dartina subaka gooto tawa hay hujja gooto hollitaaka!

Sababuuji dartingol jarriboore ndee ina mbaawi ƴeeweede to bannge dillooɓe e aaraabeeriyankaagal  ɓe ɗowooɓe mumen ngoni ko binndol e rewriwal cunortoo!

Eli Wul Seneyba ina teskee e kala sahaa nde tafgol miijooji ñawɗi heedi, o jatoroo ɗi saalaali mo waalaani e nuunɗal.  E nder yaltannde makko sakkitiinde dow ɗemɗe ɗee, o ñootondirii, nder kaawisaaji makko goowaaɗi ɗii, daarti ɗi njiydaa ciirol ngam darnude mahanteeri fenaande biliraandi lesɗingol ɗemɗe Pulaar, Sooninkoore e Wolof, fayde e mawningol Aarabeere e wirtaade tikñugol Farayseere. Seneyba wiyi ko en potaani laawɗinde Pulaar, Sooninkoore e Wolof nde tawnoo alaa leyɗe baɗɗe ɗum tawo. Kono laaɓndal laawɗingol ɗemɗe ngenndiije hawnoraaki no Seneyba yiɗiri hollirde nih, leydi wayndi no Siwis ina jogii ɗemɗe 3 laawɗinaaɗe e nayaɓal keƴnangal, Belsik ne jogii heen kadi 3,  Rusii jogii heen ko capanɗe limtinɗe, Marok e Alseri ngasniri ko laawɗinde Amaasig caggal kaɓtagol fotde duuɓi limtinɗe. Senegaal e Mali nani njaaɓani kam-en ne laawɗinde ɗemɗe nganndiije mumen. Wadde binndol Seneyba ngol ina woɗɗi hollitde ngonka laaɓndal ɗemɗe ngal hay wonande leyɗe koddiije men. Mi leeltataa e silko-bilko ngo o weltortoo huutoraade ngam fuuynude miijooji ɓeen haɓtantooɓe heewam-ɗemɗaagu, e waddorde heen ñiŋooje fayde e renndooji mumen no ngoorunoo; ngoon silko-bilko feññinta tan ko waasde mo jogaade hujjaaji ceniiɗi, ko ngon-ɗen e waɗde ɗoo koo ɓuri jojjude e artude e majji.

Muhammadu Faalil Sih
Ine jokki he tonngoode faande

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments