Ciftinen tan heblatnoo ɓe ko katante, jarlitiiɗo, ganndo mo waɗaani ganndal mum ɓellere gajjal « fayi haaɗtini e hoyre mum » biyateeɗo Mammadu Hammadi Njaay, lollirɗo BOSKO. E Nder ɗuum, ɓe njannginaama kala ko yowitii e no kabaaru roɓindirtee, no seɗirtee, no defirtee e no yettinirtee heɗotooɓe rajooji, yeeɓooɓe teleeji e janngooɓe jaayɗe binndaaɗe.
Ngam teeŋtinde kaan mbaawka, e anndinde Ceerno oo wonde ɓe mbaawii, sukaaɓe ɓee kollirii ɗoon no dokkirgol kabaruuji heblirtee e no yettinirtee.
Sikke alaa, jaaynooɓe e hoohooɓe mawɓe ndañii tawtoreede kikiiɗe oo. E maɓɓe dokkanooɗo mikoro AIDES-TV fof kadi mantii jannginoowo oo, ruttii suusni janngatnooɓe ɓee kadi, wasiyii ɗumen nde njaggirta meccal ngal no fotiri. E nder ɗiin wasiyaaji, en ndañii tonngude heen ɗii ɗoo konngi :
- Jaayndiyankaagal (jaayndeyaagal) ko meccal lobbal, dimal, waɗde yo jaayndiyanke oo rokku ngal hakke maggal ;
- jaayndiyanke (jaaynoowo), foti wonde ko jaambuur, haa teeŋti e sahaa dawrugol, walla so wooteeji yontii ;
- Jaayndiyanke (jaaynoowo) wonaa gawlo walla cooloo, wonaa jengerekkel saka ñaagoo. Eɗen nganndi, won heen, hay so ñaagaaki haa laaɓti ne, ene mbaɗa ko wayi noon e suuɗnde ;
- Jaayndiyanke (jaaynoowo) fotaani fende. Waɗde kala kabaaru mo omo yettina, o foti ko nokkude ɗo laaɓi ;
- Kala ko jaayndiyanke (jaaynoowo) ene haala, walla ene winnda, yo a taw tuugnii ko e ngoƴaji heɗotooɓe ɗum, yeeɓooɓe ɗum walla kadi janngooɓe binndi mum ;
- 6. Kala ko jaayndiyanke (jaaynoowo) ene yettina, yo a taw alaa mo hoynata, mo hulɓinta walla mo ownata beelol mum ;
- 7. Tawde ko gite ɗiɗi fof poti e hoore, tee puniiɗo ajjoto, waɗde jaayndiyanke (jaaynoowo) fotaani wonde keedam-heediijo.
Ɓeydaten heen tan ko wiyde « so ceerno hollii ma laawol, ko aan fertantoo hoore maa kooce, ngittaa giye, tule e jolloɓɓe ». Neɗɗo noon, waawaa wiyde waɗataa ella, kono so en tuugniima e Konngol Aamadu Sammba Demmbele haalnoo e wootere e jime mum, mbiyen tan « juumde bonaani, boni ko juumde juumta, tawa weemtaani ». Tawde kadi Alla waɗii oo internet arii, yo o wonan ɓe fartaŋŋe udditde kaalirɗe ngam humpitde renndo ngoo ko nafata ɗum e ɗemɗe mumen.
Fedde AIDES noon ko fedde heɓtinaande, daraniinde Wallitde kala Miijo yowitiingo e Ɓamtaare to bannge faggudu e to renndo. Biyɗo renndo noon, haalii cellal, jaŋde, pinal ekn…
Kala jiɗɗo jokkaade e mayre ngam ɓeyditoraade ganndal e kala fannu mo yiɗi, ene waawi yillaade lowre fedde ndee to www.aides-mauritanie.net
Malal Sammba GISE


