jeudi, octobre 30, 2025
Google search engine
JaɓɓordeMiijoMiijo : pinal, ngalu leñol

Miijo : pinal, ngalu leñol

So hakkille ko cinkal baɗngal aade aadee, gaddungal ceerungal hakkunde aadee e kala ko dillata e kala kadi ɗeen geɗe ɗe ndillataa, ndaalataa. Ɗemngal ko najoore e najooje Alla, kaawisa e kaawisaaji Bajjo gooto jom mbaɗe e baawɗe.

Ɗemngal ko dillere, ɗemngal ko kelmeeje, ɗemngal ko konnguɗi kaŋolinɗi, loowɗi maandinooje e maanaaji. Ɗemngal ko gollorgal ngal aade huutortoo ngam feeñninde miijo mum, yiɗde mum, muusalla mum e ɗiin kala hiimo-hiimooji nder-ndereeji fittaandu mum e ɓanndu mum. Ɗemngal ko doole ɓulnirteeɗe miijooji ciiwtooji, ciggooji ganndal.

Ɗemngal ko gollorgal ngal neɗɗo liggortoo, ngam faamnde hoore mum, faamde hono mum, faamde taariinde mum, faamde geɗe tagoore e sirruuji mum luggiɗɗi, e nafooje mum keewɗe e jokkondire mum gooɗɗe.

Ko kanngal tan, aadee tuugnotoo ngam yuɓɓinde hoore mum, yuɓɓinde golle mum, tafde renndo mum, sañde pinal mum. Wonde kulle ngel ñeeñal, ngel diineeji, ngel gannde, ngel enngel dillinira kelle taarik e kelle waylaare e ɓamataare.

E ngoo facciro walla firo ɗemngal, eɗen paama ɗemngal ko daaba ngal donngal keewngal, jaajngal, teddungal. Ko kanngal ɗelñitta hakkille, ƴoyre aade, yomnantoo ɗum laabi niɓɓiɗɗi goodal e nguurndam. Ndeke ɗemngal wonaa sara e aadee, wonaa ko lesɗi e aadee, wonaa ko famɗi e aadee.

E nder ɗuum, hol no aadee waasata nangtoraade e ɗemngal mum ? Hol no aadee waasirta ruttude teddungal, faayiida e ngal ɓural ngal Alla loowi e tagoore mum ?

So ɗemngal woni ko yalmitta nder-ndereeji fittaanduyankooje e ɓalliyankooje, ko pinal woni faawru ɗaam ngartam, nguun ngallu ngu ɓulnii ɗum hakkille e ɗemngal.

Pinal ko ngalu togontirngu, pawondirngu, paggaangu gila e weentdongaaji dawol kala leñol, walla mbiyen kala renndo. Pinal ko miijooji, ko ƴoƴe e jiyanɗe tiiɗɗi toɗɗiiɗi fannuji keewɗi ngonɗi duttorɗe e jooɗtorɗe kala renndo. Ko calɗi tammbiiɗi nguurndam renndo to faggudu, to ñeeñal, to diine, to ganndal. Pinal ko ko ɓuri diƴde, ko ko ɓuri heddaade, sahtu nde ɗeen geɗe koyɗe njahdi walla maaytidi e kelle taarik sahaaji ɓennuɗi.  »Hono no wiyruno ɗum o ganndo: »la culture c’est ce qui reste, quand on a tout oublié ».

Ko pinal woni fula e faayida renndo. Ko kanngal hokkata renndo ngoo neɗɗankaagal mum, mawnugol mum e jimme mum. Ko ngal woni meetorgal ngam heɓde leƴƴande hol ko renndo golli gila dawaa-dawi? Hol ko renndo miiji-miijti gila e yontaaji jooltiiɗi e niɓɓe sahaaji jawtuɗi ?

Ko e pinal neɗɗo yoogata no nehorii, no gollirta, no yiyrata pible aduna mum. Ko e pinal o heɓata, o humptito no o sañirta renndo makko, no yuɓɓinirta dawrugol ngonɗi calɗi doondiiɗi laamuuji makko, faggudu makko. Ko pinal woni tuɗirde e ruttorde makko ɓurnde mawdu e teddunde. Nde wonno ma o tafoo, o ɓennda e pinal makko, nde faama hoore makko, annda holi kanko? Ko maa ɗaɗi makko tiiɗa e leydi pinal makko, o uura piindi pinal makko, nde o heɓtina, o mawnina pine goɗɗe, yimɓe woɗɓe e aadaaji goɗɗi.

So pinal wonii ngalu leñol, ko lewñitta mbaydi e jimme leñol; ko ganndal woni ciimtam hakkunde hakkille e bulɓondire mum e taariinde e geɗe mum ceertuɗe. Ganndal ko ƴoyre, ko hakkille pilñitiiɗo gowaaɗi, cikkittooɗo mbaɗe aadaaji e doole finaa-tawa renndo. Ganndal koko wiɗtata ina wiiña, ina rewindo, ina waɗa ina waɗta ko tago e tagooje ina mbaɗi ina mbaɗti. Ɗum fof ko yiɗde humpitaade e faamde kaawissaaji e sirruuji tago, jokkondire mum nder-ndereeji hakkunde mum e guurndam e goodal.

Jamal Sow – Facebook

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments