Ɗum ko Alla tan anndi ɗum, kono Abdul Ajiiju wiyi “woote ko ko waɗata ñalnde 5 ut 2017” ngam memtaade doosgal leydi laawɗinaangal e nder hitaande 2005. E hitaande 2012 laamu makko memtiima doosgal caggal nde waɗdi diisnondiral e won e ceŋɗe luulndo ngoo.
“Referendum” maa waɗ walla waɗataa ?
Ɗum ko Alla tan anndi ɗum, kono Abdul Ajiiju wiyi “woote ko ko waɗata ñalnde 5 ut 2017” ngam memtaade doosgal leydi laawɗinaangal e nder hitaande 2005. E hitaande 2012 laamu makko memtiima doosgal caggal nde waɗdi diisnondiral e won e ceŋɗe luulndo ngoo. Kono luulndo ngoo e gardagol FNDU (denndinɗo partiiji 11) hollirii to bannge mum tawtortaake ɗiin wooteeji sabu ɗi ndewaani laawol, teeŋti noon e sahaa nde wooto e senngooji Parlamaa (Senaa) calii memtagol Doosgal leydi ndii, hakke mo kuule 99, 101 e 102 doosgal ngal rokki ɗum en.
Kono luulndo ngo o haaɗaani tan e wiyde jeytoraaka e woote hee, kono ngo sappii ko « yiɗde geddude woote ɗee e nder coftal ». Hol ko ɗum firti ? Ko haɗde woote ɗee waɗde walla kam hay so tiisii tiisi, laamu nguu yuɓɓinii ɗe, ɗe mbaasa jogaade Qiima e nder ɓesngu hee, haa e nder aduna hee. Ko ɗum addani ɓe yaajtinde maalde maɓɓe ndee hono FNDU, ɓe tafi woɗnde renndinde pelle jeeɗiɗi goɗɗe : RFD mo Ahmed Daddah, FPC mo Sammba Caam, UNAD, SAWAB, IRAA mo Biraama e WATAN. AJD mo Ibirahiima Saar holliri ko ina wondi e maɓɓe e geddude woote ɗee, kono naataani e maalde hee. E nder peeje maɓɓe kaɓtorɗe, ɓe kolli ko geddude firtaani “heɓde galle mum ɗaanoo” alaa. Ko ummanaade jeeyngal jaajngal tuggi ɗoo jooni haa ñalnde woote ngam famminde yimɓe hol ko haɗi en wootde e jaɓnude ɗum en wonde potaani wootde sabu gootgol maɓɓe ko dagnande Abdul Ajiiju ko dagaaki e nder ndii leydi. Fannuuji jeeyngal ngal ko nii poti siforaade : yettinde kabaaru denndaangal jayɗeeli maa wonii ko binndeteeɗi walla ko kaaleteeɗi, huutoraade denndaangal karalleeje kese toppitiiɗe kumpital e kabrugol, rokkude himme e ngaal banngal enternet e geeseeji renndo (réseaux sociaux); waɗde jeeyngal galle yoo galle, cukkel yoo cukkel, eɗum jeyaa e ko ɓuri himmande maalde ndee, feewde e anndondiraaɓe, jiidaaɓe, gollondirteeɓe ekn.. hay gooto heen hol to woppe. Kono kadi yo faame wonde luulndiiɓe woote Abdul Ajiiju ɗee wonaa tan luulndo ngoo, kono hay won e yimɓe UPR ngaldaa e makko, fuɗɗoraade e senaateeruuji (won heen ko e jeeyngal mawngal ngoni hoto yimɓe mum ngoot walla pellitɗo heen wootde fof yoo “woot ALAA”, ɗum firti ko maalde luulndo ngoo yettiima hay UPR wonannde heborɓe wootde ALAA ɓee.
E ko puuɗɗi-ɗen teskaade gila oorngal (kampaany) ngal fuɗɗii ñalnde 20 suliyee, laamu walla kam gila haala kaa fuɗɗii, yoga e yimɓe laamu ngu Abdel Ajiiju wiyi ɗum en ko yo ummo e joɗnde, naata e leydi hee mbele ina mbaawna yimɓe ɓee jaɓde wootde memtagol Doosgal ngal, ɓee mbaawnee, ɓee ngijee, ɓee njeenee ekn. kono ɗum fof kam ko e dow keeceeje Ministuruuji ɗii. Ko haawnii koo ko jeeyngal maɓɓe nattii haaɗde tan e “ngootee memtagol Doosgal leydi” kono ko “mawɗo leydi ina foti yamireede yo fooɗano laamtagol tataɓol”, ko Doosgal leydi harmini koo.
To bannge maalde hesere nde (FNDU e yahdiiɓe mum) walla nii mbiyen ɓe goomu njeetato (groupe des 8) walla G8, ko hesɗi e golle maɓɓe ko njilluuji e nder diwanuuji leydi ndii caggal nde ɓe nujuɓɓini ɗoo e wuro Nuwaasoot seppo moolanaango moolee. E nder diwanuuji hee, ɓe njettima Nuwaadiibu, Kayhayɗi, Tiisiksa, Ayyuun e Neema, ɓe njuɓɓinii toon seppooji maa pottitte mawɗe, yimɓe nootitiima heen no feewi, hay caggal leydi woppaaka ko wayi no leydi Farayse. E ooɗoo sahaa ko ɓuri teeŋtude e nder Nuwaasoot ko jeeyngal ɗaɓɓirangal yoo waɗ e nder leeɗe ngam faamninde yimɓe ɓee darnde G8, kono kadi G8 yiɗi saaktande yimɓe darnde nde poti daraade ko adii woote ɗee e hol no poti waɗirde ñalnde 5 ut e nder woote hee. Yontere faande, pottite ina kebori waɗeede e Diwanuuji tati gonɗi e nder Nuwaasoot ɗii caggal udditgol kampaañ maɓɓe ñalnde 24 lewru nduu, to Hotel Khatter.
So e wolde wonanoo wiyetee ko “yimɓe mbaaldii jamma gunndadi” tawde luulndo e laamu inan kuccondiri, ɓee ina mbiya ko waɗooɓe woote, ɓee ina mbiya alaa, woote waɗataa, ko “woni e lahal fof maa juuɗe njiytu !”
Maamuudu Haaruuna Joop


