mercredi, novembre 5, 2025
Google search engine
JaɓɓordeLeyɗe e yimɓeTuunus heɓii “nobel jam”

Tuunus heɓii “nobel jam”

Ko goonga innaa e njeenaari hee ko pelle nay : senndikaa UGTT e dental pelle UTICA e Fedde awokaaji e kaɓɓondiral Tuunus jojjanɗe aadee, kono eɗen mbaawi wiyde ko Tuunus fof heɓi njeenaari ndii.

Ɓe ndokkiraandi ko sabu ɓe mbaawii yuɓɓinde jeewte e nanondirde, ɓe curi leydi maɓɓe e kareeli e njiiɓru ndu hay gooto anndaano ɗo joofata. Muritani, haa teeŋti e ardiiɓe leydi ndii, ina poti tiimtaade e oo yeru, so tawii kay ngardorii ko yiɗde naftude leydi mum en. Ko wonaa ɗuum koo, njennaje goɗɗe ɗee ko nii mbayi : Irlanndeejo William C. Campbell e Saponneejo Satoshi Omura e Sinnaajo Tu Yuyu ndokkaama ñalnde 5 oktoobar nobel ganndal safaara sabu wiɗto mum en faatungo e ñawbuuli yowito (maladies parasitaires).

Ñalnde talaata 8 oktoobar ko Saponeejo Takaaki Kajita e Kanadanaajo Arthur B. McDonald ndokkaa njeenaari Nobel ganndal fisik sabu wiɗtooji mum en jowitiiɗi e geɗe ɓakdi. Suwednaajo Tomas Lindahl, e Ameriknaajo Paul Modrich e Turkinaajo Aziz Sancar ndokkaama ñalnde 7 oktoobar njeenaari ganndal Simi sabu golle mum en naftorteeɗe e safaara nguɗu.

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments