Wonaa fuunti, wonaa tinndol, ko goonga laaɓɗo, ko kabaaru koolkisaaɗo, goongɗinaaɗo : petroŋ ina waawi feewnireede ndiyam geec. Ko ɗum woni ko annduɓe konu-diƴƴe leydi Amerik mbaɗi, so waylude ndiyam geec, mbaɗta ɗum kuɓɓirɗam (carburant). Ɗum noon US Navy udditii yonta petroŋ mo alaa ɗo haaɗi kam e ɓennugol yonta yowitaare. Leyɗe galɗirnooɗe petroŋ kala, yo cakku peeje goɗɗe, sibu ɗoo e janngo ɓadiiɗo ko wonnoo doole maɓɓe koo iwii.
Ko goonga noon e ooɗoo sahaa ko feewnata ɗaam kuɓɓam koo ina ɗeɓi tiiɗde seeɗa to bannge njaru, sibu ko hakkunde 1 000 mb e 2 000 mb wonande liiteruuji 3, 7 kala. Kono ko e fuɗɗoode tan, eɗen njenanaa ɓooyataa peeje njiytee, lelnee ngam newnugol peewnugol oon petroŋ, so tawii kay yeeyooɓe e alɗirɓe petroŋ hannde ɓee njooɗaaki heen.
Ɗum firti kadi ko yowitaare men e geec ko ko ɓeydotoo, haa teeŋti noon kadi ooɗoo petroŋ ɓuri laaɓde e moƴƴude e sato men. Ɗum jiidaa e ɓure jotondirɗe e ɓeydagol nguleeki weeyo. Nde tawnoo ndeeɗoo feere tuugii ko e kuutoragol gaas karbonik (CO2) caayɗo e diƴƴe geec, posnoowo ndiyam mum, ina wayi no so ɗum waɗtii golloreede, hankadi wontata tan, ko gaas karbonik mo ngukkitten e weeyo oo, diƴƴe geec moɗa ɗum, enen kuutoren ɗum ngam feewnude kuɓɓam… Nii woni o ɓeydotaako heewde e weeyo, ɗum noon, batte aadee e ɓeydugol nguleeki leydi maa darto.
Batte majjum to bannge faggudu e politik e ƴellitaare so ɗum waɗtii huutoreede no feewi, hay gooto anndaa ɗo kaaɗata : denngaangal leyɗe takkiiɗe geec maa mbaɗtu feewnande koye mum en petroŋ mum en, laamuuji hoorameeji ɗi doole mum en tuuginoo e njeeygu petroŋ yo nganndu laamu mum en fayi ko e solde.
Bookara Aamadu Bah


