Iyod ko geɗel Shimii (élément chimique) katojinangel no feewi e ɓanndu neɗɗo e jawdi fof. So ɓanndu (neɗɗo walla jawdi) Rakkiraama ngel sellataa. Maale ŋakkeende maggel ina ceedtini. Ko ŋakkeende maggel saabotoo yookoode. Ende waawi saabaade kadi rafi hakkille. Kono ngel ñaamotaako kanngel tan bannge maggel : ngel heewi jillondireede ko e ñaamdu walla e diƴ ƴ e.
Kono ko ɓuri wooweede e huutoreede, ngel waɗdetee ko e lamɗam, nde tawnoo lamɗam ko ko ñaametee ñalnde kala. Rafiiji Rakkere iyod ɓonande debbo koriiɗo, eɗum waawi saabaade boosgol, walla ɓiɗɗo maaya nder reedu, walla jibinee tawa yontaani. ɓonande cukalon : telɓina mawnugol mum en hakilantaagal mum en, faaɗna, … telɓina jaŋde joomum. bonande mawɓe ŋakkeende iyod ina feeñira maaygol ɓanndu, ŋoŋɗi keewɗi, joorgol ɓanndu, seero.
Kono maale ɓurɗe anndeede ko yookoode. Hannde o ina hiisaa wonde ko ina tolnoo e miliyaaruuji 2 neɗɗo ina ŋakkiraa iyod. Ko sabu faamde caɗeele cellal keewɗe jotondirɗe e ŋakkeende iyod addani laamu Muritani fellitde ummanaade ɗum. Nii woni, caggal nde batu hilifaaɓe (Conseil des ministres) felliti ummanaade haɓde e ŋakkeende iyod, ñalnde 25 saawiyee, fedde wiyeteende UNICEF rokkii feewnooɓe lamɗam ballal kaɓirɗe ngal njaru mum tolnii e 18 miliyoŋ e 482 ujunere e 400 mbuuɗu. Hankati, ɗoo e duuɓi joy payɗi, alaa lamɗam foti yeeyeede tawa waɗtaaka iyod. ƴimɓe ɓee kadi ina poti findinde ɓesnguuji mum e ɓalliiɓe ɗum en, hoto cood so wonaa lamɗam mbaɗtaɗam iyod.


