Nde ɓe njettii Ejipt, e wuro Misra, Alfaa Umaar janngii ɗoon e duɗal toowngal ina wiyee « Al Azhaar ». Ɗo Misra ɗo, o seedtiima golle ɗe laamɗo leydi ndi, biyeteeɗo Mohamed Aali, gollotoo ɗe. Alfaa Umaar yettoyii Makka e Madiina ko e hitaande 1820. O hajjoyi, o wiyaa Al hajji Umaar. O wonii toon duuɓi sappo e tati, omo yiiloo hakkunde leyɗeele Arabi, e Ejipt, e Palastiin.
Duuɓi ɗi Al hajji Umaar woni toon ɗii fof, ko jaŋde ɓurnoo teeŋtude e golle makko. Kala duɗal toowngal gonnongal toon, o janngii e mum. Tee kadi o janngiino kala deftere woodnoonde e oon sahaa, e nder leyɗeele Arab ɗe. Al hajji Umaar janngii toon laabi diine ɗii fof, laawol heen fof ɓeydi tan ko ganndal makko, ko ɗum tagi hakkillaaji yimɓe toppitinooɓe jaŋde fof kuccitnoo tan ndeen ko e makko.
Nde Al hajji Umaar Saydu yiytondiri toon e Seek Mohammed El Qaali, kaliifa, wakiilu Al Tijjaani (hooreejo laawol tijjaani), to Hejjaaj, o woppu kala ko o waɗatnoo, o rewi e mum, omo jannga, omo luggiɗina gannde makko. Nii woni Al hajji Umaar huñiima e sara makko deftere laawol tijjaani ndee fof (hono deftere « Jawaahiiru al maa’ani »). Ko o huñii deftere nde ko, yanti heen kadi e kaawisaaji teskaaɗi e makko ɗi, ko ɗuum addani Siidi Mohammed El Qaali humpitaade mbaawka makko, e toɗɗaade mo yo o wonan ɗum Seek (walla Sayko) laawol tijjaani to Sudaan, hono leyɗeele ɓaleeɓe to Afrik. Ko nii woni Al hajji Umaar waɗti wiyeede Sayko Umaar. Caggal nde o fiilaa Sayko, o heblanii kootgol makko. Gaagaa kajjoygol ngol, yiiloyaade ganndal to leyɗeele arab ina jeyaa e ko ɓurnoo nawde mo funnaange, sabu kanko o yonetetenooka ganndal. ;anngal makko ngal juutii sanne. O ummii Fuuta ko e hitaande1820, o artoyi ko e hitaande 1838. O yahdiino e gooto e mawniraaɓe makko, hono Aliwu Saydu, oon ne ko ceerno wonnoo.
Gartugol Sayko Umaar Taal : 1833-1838.
Sayko Umaar waynoondiri e ceerno mum ko e hitaande 1833. Nde o artata nde, ene teskaa wonde e laawol makko, ganndal makko ngal arditii mo e nder leyɗeele keewɗe, e kala nokku ɗo o arnoo. Kala fof ɗo o arnoo, ganndal makko ngal hersinii ɗoon yimɓe heewɓe, tee ngal lollinii mo no feewi, ngal addanii mo almuɓɓe heewɓe, o hormaa heen, o hulaa heen kadi. Nde Sayko Umaar ummitii leyɗeele arab, o refti ko Kanem, o ari Bornu (ko ɗoon o yiytondiri e El Kanemi, o resi ɓiyum). O yawti, o ari Sokoto. Ko ɗoon o darii ko juuti, o janngi ɗoon njuɓɓudi laamu Tooroɓɓe Hawsa en, o resi Faaɗiima, hono ɓiy Mohammed Bello. Ko ɗo Sokoto ɗo o winndi deftere makko ɓurnde teeŋtude nde, hono « Suyi’af al sayid ».
Sayko Umaar ummii Sokoto, ari Hamdallaay. Ɗoon noon, e ko daartooɓe kaali, ene wiyee wonde laamɗo nokku o, hono Seeku Aamadu, teddiniraani mo ɓernde laaɓnde, sabu wiyaama nii o yiɗiino warde mo. Ndeen Sayko Umaar iwii nokkuMaasina, o ari ko Segu, ɗoon ne o yiyii mette. O ɓenni feewde Kanngaba, o ari Fuuta Jaloŋ (to Gine) e hitaande 1838. Almaami Fuuta Jaloŋ, hono tokara makko, Almaami Umaru, jaɓɓii mo, teddini mo sanne, yamiri mo yo o uddit ɗoon Duɗal Toowngal to wuro Fode’agi, ɗo adan ɗo, e ɗo wattan ɗo e nder Jegunko.
Sayko Umaar woni ɗoon duuɓi joy, e nder Fuuta Jaloŋ. Baŋ yoo baŋ almuɓɓe heewɓe nootitiima e makko, yoga e maɓɓe ngummii ko haa Fuuta Tooro. Sayko Umaar janngini ɓe, hebli ɓe banngeeji kala. Caggal ɗum, o ummanii yahde FuutaTooro, ngam heblanaade fellannde diine maa jihaadi makko.
(Tommbo-ɗee tonngoode aroore)


