E hitaande 1861, ngam reende caggal makko, Al hajji Umaar siifondiri e Federba kaayit. O wiyi mo, o nattii riiwde Tuubakooɓe e Senegaal ! ɗum ko ha o waawa siynude feere makko nde. Caggal ɗum, Al hajji Umaar ruttii Ñooro, o yani e Saahal fof, o yandini laamuuji bammbarankooɓe keewɗi e hitaande 1861 : Ñaamina, e Sansanndi, e Seegu. Nde tawnoo laamɗo Maasina, hono Aamadu Ahmadu, juulɗo hono makko,wallaano mo nde o haɓata e Tuubakooɓe to Madiina, etee ene mooli Aamadu laamɗo Seegu, mo tuubaani, Al hajji Umaar felliti yanoyde e Maasina. O waɗi laamorgo makko ɗo Seegu ɗo, o joɗɗini ɗoon ɓiyiiko Ahmadu, o ƴefti laawol fayde Maasina. Al hajji Umar fooli Bah Lobbo, caggal ɗum o fooli Aamadu Ahmadu (abriil 1862 e wuro Cerwal). O heti Hamdallaay (1862), e Tummbuktu (1862) Al hajji Umaar wonti mawɗo Maasina fof, o lammini Alfaa Umaar Ceerno Baylaa wuro Tummbuktu.
HOL KO GOLWOLE AL HAJJI UMAAR NJIBINI ?
Golwole Al hajji Umaar ngaddanii mo heɓtude laamuuji e gure keewe (urnoo teettude heen ko Dingiraay, Ñooro, Bañnjagara). O sosi laamu mawngu ngu njuuteendi mum yettotoo hedde ujunere (1000) kilomeeteer : tuggi funaange haa hirnaange. Keeri laamu ɗi tuggi ko gila Bammbuk haa Saahal, gila Maayo Senegaal haa hakkunde leyɗeele Maayo Nijeer. Leyɗe ɗee fof keɓtaa ko e duuɓi sappo e jeegom(16). Al hajji Umaar ardinoo laamu ngu. Kono o dañaani yuɓɓinde ngu no haanirta nii, sabu o waɗii ko ene tolnoo e duuɓi sappo hade makko yettaade Nijeer. Etee, kala ɗo o arnoo, yimɓe ɓe kaɓtiima konu makko sanne. Caggal nde laamuuji ɗi poolaa nde, yimɓe ɓe njokku kaɓtogol mum en, haa arti e Maasina. Alaa ko wonnoo gollal teeŋtungal Al hajji Umaar so wonaa ñifde golwole laamɓe e lawakooɓe murtuɓe, kam e ardiiɓe laawol Qaadiri, hono Ahmed El Bekkaay Kunta. Tummbuktu ne woni ko e haɓtaade Al hajji Umaar e gardagol Ahmed El Bekkaay Kunta, laamɗo Kunta en. Saabii ɗum ko Seek Ahmed El Bekkaay Kunta weltaaki e ko Al hajji Umaar heɓti Tummbuktu ko, sammini laawol Qaadiri e Sudaan, lomtini ɗoon laawol Tijjaani. Ahmed El Bekkaay Kunta waɗdi maalde e Tuwaareg en (Ahel Antasar), ɓe keɓti Tummbuktu (1863). Al hajji Umaar ummitii toon. ɗum hawri kadi ko Maasina ene woni e iiñcuru, ina yiɗi dartaade konu Al hajji Umaar. E hitaande 1863, Al hajji Umaar itti ɓiyum to Seegu, o addi ɗum Maasina, o lomtini mo ɗoon. Ɗum metti lawakooɓe Maasina, hono Bah Lobbo e Abdul Salaam yiɗnooɓe heɓtude laamu ngu. Kaawmiraaɓe Aamadu Ahmadu mbaɗdi e Ahmed El Bekkaay e Kuntanaaɓe maalde ngam haɓde e Al hajji Umaar. O jaggi ɓe, kono ɓe ɓoccitii, ɓe ndogi, ɓe njokki hare. Konuuji Bekkaay Kunta e Bah Lobbo njooki Al hajji Umaar e nder Hamdallaay (septaamburu 1863). Ahmadu Sayko horii arde faabaade baaba mum, sabu kanko ne, o wonnoo ko e haɓtaade murtuɓe e diiwaan makko. Konu Sayko Umaar no jookiraa ni juutii sanne, caɗeele keewɗe kawraama heen : heege e ɗomka e jamfa. Ko e nder ɗeen caɗeele Al hajji Umaar waawi yaltinde baaɗum, hono Tijjaani, o neli mo yo o yah o noddanoya mo Dogo en, yo ngar paaboo mo. Al hajji Umaar dartii ɓe haa feebariyee 1864. Ko e nder jamma niɓɓo, o dañi yaltude Hamdallaay, o fayi to Haayre Degemmbere, sara Bañnjagara, omo wondi e mooriiɗo makko, e ɓiɓɓe makko : Makki e Haadi e yimɓe makko heewɓe. Ɗo Degemmbere ɗo, ɓe kaɗtiima Bekkaay Kunta e Bah Lobbo en sanne. Ko ɗo Degemmbere ɗo, Al hajji Umaar wirnii e hitaande1864. No o yahri nii, mooftaa ko e sirru. Maasinankooɓe ɓe mbiyaa o naatii e Haayre nde, ɓe nduppi nde, ngam warde mo. Tijjaani, e oon sahaa, ina woni hedde kilomeeteruuji sappo e tati (13), sara Degemmbere. Nde o arata, tawi ko gasatnoo gasii, kono o jokkii e hare he. Nii wonino Al hajji Umaar joofniri golle mum, e balɗe mum ñande 12 feebariyee 1864.
E tonngol eɗen mbaawi wiyde wonde golle Al hajji Umaar Taal ene mbaawi yerondireede e golle Suleymaani Baal, kam e Abdul Qaadiri. Kono ko kanko ɓuri ɓe ligganaade Diine Lislaam. O sarii diine o, e laawol Tijjaani ngol e nder leyɗe ɓaleeɓe keewɗe. Ko ɗum o wardiraa, sabu Siidi Ahmed El Bekkaay Kunta e Fulɓe Maasina fof njiɗaano laawol Tijjaani, ko ngol qaadiriyankooɓe. Innde Al hajji Umaar nde tan ina hulɓintunoo Tuubakooɓe sanne! O haɓtiima ɓe hakke doole makko. O hollii en kadi wonde kala kaɓoowo e añɓe mum, hono koloñaalist en, maa jiimɓe, alaa e sago jokkondira e haɓooɓe e (Fuutankooɓe) añɓe mum fof, ɓaleece e Safalɓe e ko nanndi heen. Al hajji Umaar Taal ko ceerno ganndo, pinɗo, peertuɗo, mo leƴƴi Muritani e Senegaal, e Mali, e Gine ceerataa e yimde e hoɗde (« Taara »), mo woni kala ina fooɗta mo e hoore mum.
Aamadu Umaar Jah


