dimanche, décembre 21, 2025
Google search engine
JaɓɓordeCellalCellal : jontinooje

Cellal : jontinooje

Ñawu ɓurngu bonde, e waawde bonnude, ngu nganndu-ɗaa ko warata e yimɓe ina tolnoo e 50 miliyoŋ aadee hitaande kala. Nguun ñawu woni ko mbiyaten paawngal jontinooje, ɓurngu anndireede palidisma walla palidiis. 1-Hol ko woni paawngal jontinooje, walla jontinooje, maa palidiis ? e hol no heɓortoo ? Ñawu paawngal jontinooje walla palidiis maa palidismo ko ñawu ngu nganndu-ɗaa ko fi[annde , walla ŋatannde ɓowngu ndewu mbiyateengu « anophele », walla palasmojum saabotoo ɗum.Ɓowngu ngu hunuko mum ina waɗi mborosaaji, so fiɗii neɗɗo woppa ɗum en e YiiYam [am wona neɗɗo o heɓii ñawu ngu .

Eddaaji palasmojoom Palidiisma ina waɗi eddaaji nay(4) ɗiin ngoni : – palasmojoom (vivax) ngu woni ko asii, – palasmojoom (ovale) woni e afrik e asii, – palasmojoom (malarié) woni ko e afrik haa teenti e Moritani, – palasmojoom (falciparum) woni ko e Afrik haa teeŋti e Moritani. Ooɗoo battindiiɗo, hono Falciparum o woni ɓurɗo waawde yooɓaade pittaali keewɗi, addata nooro-pali (duuytaali, biyateeɗo ñawu ɓaleeɓe), kam e paliiji bonɗi fof. Maale ñawu ngu Pali (jontinooje) kakindiiɗo (kakindiiɗi) sifortoo ko: Muuso hoyre, paawngal jontinooje (paawngal tawi ko taYondiral, faawnga hannde, sella janngo, walla faawnga subaba, jofee kihiiɗe, tuutgol (keefdi), keeci muusooki, ngaameela e muuso huuɓtidinngo, jaangol (jaangeede) tawi ko sahaa mo yimɓe ngulaa. Pali bonɗo(pali ca[tuɗo):

Paawngal ɓurtungal duumingal, duuytaali (ruuyto) mo sellaani o wona e ruuytude, usto-coofe, fa[ɗo. Hol no ñawu ngu haɓirtee ?

Ko adii fof ina himmi nde ɓesngu nguu faamata wonnde :

  • diilaade harkille, diiloo ɗum law, – Naata kadi naatna sukaaɓe e nder harkille,
  • Remde denndaangal kuɗoole gonɗi e nder galle, kam e takko galle f of,
  • Ubbude beeli, fittude jinndeeli e kala kurjuraaji,
  • Yuppude DTT e beeli kam e koɗorɗe ɓawɗi,
  • Yuppude peterol walla gaasuwaal e nder diisuuji, e kabinaaji caggal nde fittaa haa laaɓi,
  • Udditde cuuɗi deme cuuɗi ɗi (mbele naange e henndu ina naata nder) mbele ɓawɗi ɗi ina ndoga njalta,
  • E sahaa jooni oo, eɗen mbaawi kooɓde harkillaaji men e ngoogu mbaroowu ɓawɗi ɗi.

Kadi ina woodi harkillaaji goobaaɗi ina njeeyee e nokkuuji cafrirɗi, kadi ina woodi pelle ina notta yo o njeey coggu camorngu. So neɗɗo araama ñawu ngu ko o foti waɗde ? So neɗɗo araama ñawu ngu o foti ko: yahde o safroyoo ko ɓuri yaaccaade to dispaaseer walla to cafroowo; o ñaama no feewi, o yara no feewi; o deeYta e naange e liggeyaaji kiisɗi Hol ko ñawɗo o fotaani waɗde? O fotaani yarde poɗɗe paaraa tan tawi wondaani e poɗɗe goɗɗe ɗe o winndanaa ɗee; o fotaani Yettude poɗɗe tawi wonaa e yamiroore cafroowo mo o; o fotaani dartinde safaara makko tawi cafroowo mo o yamiraani mo. ɓonnannde rewɓe sowiiɓe : Ina hasii so ɓe njahii nokkuuji cafrorɗe ɓe ndokke poɗɗe niwaakiniin,hol ko saabii ɗuum?

Sabaabu mum ko ina teskaa wonnde palidiis o, ina sammina deedi keew- ɗi, ina ngadda jaayaaji keewɗi e rewɓe horiiɓe ɓe(maayɗeeli), ɗum tagi ,eɗen mbasiyoo ɓe nde ɓe njarata poɗɗe niwaakininaaji ɗi ɓe ndokketee ɗi.Ɓe njarda kadi no ɓe mbiyraa nii. Kala mo faamaani hol to hersu naamnditaade, mbele daɗa, da[nda ko saawi koo.

Mammadu Maamuudu Baal

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments