No woownoo waɗeede ndeen, jamanuuju ɓennuɗi, so yahii haa ekkolaaji nguddii, ndunngu ruumii, maaje keewii ngutiima, tawa sukaaɓe ngarii poofte mawɗe, gure pittee, jine nduppee, ubbee, sukaaɓe tokoosɓe njannginee (Pulaar, Farayse e arab). Ko e ɗam nguurndam Goomu Hakkunde Pelle wuurnunoo ɓesngu mum.
Goomu Hakkunde Pelle noon, ko Fedde Pinal e Coftal Ɓalli, renndinnoonde gure Ɓoggee dow e les, Ceenel, Cidee, Tulde, Puri (Bakaw e Loopel), Saye, Sahre-ndoogu e 2orel. Goomu Hakkunde Pelle darinooma e naange e hoyre mum ngam ɓamtude falnde nde, nde woniino ɓoggol jokkondiral, jotondiral e jokkondiral, fijirde e jaleeɗe e gollal… Kono nde ɓuuɓtii, golle mayre ndartii, sabu goƴaa- ɗo yoo Alla daɗndu am, woƴetaake yoo Alla hokku am … Kono ɗum fof e wayde noon, haɗaani ko waɗtindii ko, sukaaɓe ɓe ngoppaani, ndeke jayngol ngol ñifaano. Haa teeŋti noon to bannge coftal ɓalli, gila e pelle gure haa yettii pelle adunayankooje e pelle ngenndi, kam e sosiyeteeji men… Pelle gure ene njuɓɓina pottitte, meeruuji men, gooto kala ene waɗa no fotiri nii, ɗum ɗoo fof ko ɓe ɓamti ɗum ko, ko hikka ndañ-ɗen fartaRRe hawrude heen e waawde winndude ɗum, sabu ɓamtude golle Fooyre ɓamtaare, ɗum wonii ɓamtaare e ɓamtaare.
Ñalnde 07/08/06 Cidee noddii sahre-ndoogu, Ganki, ñooli 1, Ɓoggee dow A, Tulde, Calgu, Ñooli kaarafuur 2, Calgu e Ɓoggee Eskaal. Golle ɗe puɗɗii ko ñalnde 07/08/06. Ganki e Ñooli 1, Ganki fooli.
Ñalnde 08/08/06 Sahre-Ndoogu e Cidee, Cidee jooɗii (saami). Ñalnde 09/08/06 Ɓoggee dow A e Tulde, Tulde (Tulde saami). Ñalnde 11/08/06 Calgu e Ñooli kaarafuur,Calgu ƴetti.
Ñalnde 1//08/06 Calgu e Eskaal, calgu ƴetti, Eskaal jooɗii. Ñalnde 15/08/06 fotnoo wonde hakkunde Sahre-ndoogu e Ɓoggee Dow A kono, ko toɓo haɗi ɓe jippaade ñalnde heen, ɓe pottoyi ko ñalnde 16/08/06.
Ñalnde heen Sahre-ndooguƁoggee Dow ko (0-0).
Ɓeen ne ndewi ɗo rewanoo ɗo, ɓe peewi seeri peelanti, Sahre Ndoogu ƴetti, Ɓoggee joo- ɗii : daawal gadanal e gadingal finaal ɓennii, heddii ko finaal, hol hawroy ɓe toon? hawroyi toon ko:Sahre-ndoogu e Calgu.
Ñalnde 18/08/06 ɓe ngari to boowal fugu to walla Estaad Cidee Enteenasiyonaal, ko ummii e Sahrendoogu e arɓe yeeɓde, caggal kaar fettooɓe ɓe, ko kaaruuji jeeɗiɗi ene njolni yimɓe, haa dow majji Rabbaa, Calgu ne woɗɗaani ɗoon, sabu ñalnde heen so neɗɗo weddiima sawru mum saggata ko e yimɓe.
Ndeen ɓe puɗɗiima geɗe ɗe, ñaawoowo o wuttii, ɓee ina poɓɓa, ɓee ina naayodoo e fuku. Sahre-ndoogu e Calgu (2-0). Ko ɗoo gasata…
So wonaa ko kaalen ɗoo seeɗa, eɗen ciftina ko Cidee yuɓɓinnoo pottite ɗe e mbaydi timmundi, sabu ñalde Sahre-ndoogu hawi ɓe en njiyii ko yooɗi, haawnii! Min njiyii ko dañetenooka, waɗii ñalnde heen, so Cideenaaɓe rewde e Sahre-ndoogu ene poɓɓana ɗum en ene nduwoo, eɓe kippondira, eɓe ɓuucondira , ɓinngu yummaagu mawngu waɗii ɗoo, no FIFA yidiri nii. Ko noon kadi mbiyraten pottitte Cidee yuɓɓini ɗe, ngonannii Sahrendoogu ɓural e ɓamtaare, sabu lollinii Saydu Baylaa Bah, garjeŋ Sahrendoogu o, caggal nde o faddii pelantiiji Cidee, ɗum mawnii e ɓerɗe yeeɓooɓe, yettaama e FeseraasiyoR…
Eɗen ciftina Calgu ene rewatnoo Sahre ndoogu ñamaande sabu Sahre ndoogu ko ko hawnooɓe ko ɓooyi, jom bal en mbiyiino Calgu rewataa ñamaande, ko ko yoɓnittoo, kono tan ɗum laataaki, sabu nde ɓeydiima. Ɗum noon mbiyen wonaani ñamaande Maama Labbo e Baaba Jaaltaaɓe!…
Yo o pine ɗee toppite, yo o jannge waawee, yo o won fijirde, jaleeɗe e nanondiral… Yo o wuur pelle pine coftal ɓalli e jokkere enɗam.
Abdul Aamadu Kelli


