lundi, décembre 1, 2025
Google search engine
JaɓɓordeMiijoUujo caggal leyɗe : Yo ɗum nattu !

Uujo caggal leyɗe : Yo ɗum nattu !

En kaalataa ko haalanooka, kono kadi, en mbawaa waasde ɗum haalde. Sabu, Fulɓe mbiyi : Ko yahdu weli fof, ko jaaƴaade ɓuri ! » So ɗannungal wontii : ƴettoto, alaa yetttotaako,waasde yahde ɓuri ɗum : Mbaasaa jawdi ma, mbaasaa kadi wonki ma, nduuñahdu ittaanituuya. Sahaa heedii, nde ƴeewtoto ɗen oo musiiba, ngam ndartinen ndee ustaare.

Hannde, gure men Fuuta fof njeewii, nde tawnoo sagataaɓe ɓee fof njahii, tawi kadi, heewɓe emaɓɓe majjii, etee ɓe majji ko melew. Ɓe heen keddii ko e ndiyam, ɗoon ɗo maayo lomtiingenaale, wempeƴere lomtii añre. Ɓeya kadi ko ender cuuɗi dummbirɗi, jamma e ñalawmako leeptiiɓe-leeptaaɓe. Banndiraaɓe, eɗen poti yuurnitaade ko saabii ɗum ko ? Paamnen ɓekadi, dañɗo o, e mo dañaani oo fof, ko Joomiraaɗo saabii ɗum. Ko ɗum addani Fulɓe wiyde ngel mo heppi arsugu mum, wujja ! Walla, so doole tampii, yoo doole keɓɓo !

Banndiraaɓe, so doole keɓɓotonooɗe ɗe njiyaaka, ngoodaani, hol no tampere yaltirta e oon nokku ? Koyiyde mi ɓe nayeeɓe yonnginiiɓe, ɗi boombi cabbiiɗi, ɗi ceemedaali kesniiɗi, ɓe yummiraaɓe woyooɓe, to seernaɓe dogdognooɓe, ngam humpitaade hol no o jahɗo woori. E sahaakala nanoowo : o woni ko e niɓɓere; Ɓe sukaaɓe alyatimeeɓe, ɗi galleeji jeewɗi, ɗe laaɗekippiiɗe kayooje, ɓe sagataaɓe mutmutnooɓe, walla juukiiɓe, ɓe maayɓe limteteeɓe, ɗijaayndeeji kabrooji, ñande kala, e wuro kala, diwɓe ɓe ko ɓeydiiɓe, ko ɗee geɗe fof caabiimbeerlii mi ngoo eeraango, mbele ɗum ene natta, haa gure men ɗe fof mbelta ! So peloojeene ndagii, ngadortoo mi ko jinnaaɓe worɓe ɓe, wiyooɓe: Giƴe en fof pirtii, haa heddii aan.Holi no ndesirtaa a alaa hay dara ? Miin, mbaaw mi….

Ndewnen heen ɓeen suddiiɓe ɓenjondinaaki, kamdinaaki, e sahaa kala nannooɓe : Kaari kay malaaɗo, joom galle mumjaaƴiima ! ƴahde haa hoya, ɓuri joɗaade haa hoya ! Mbele ko jahɗo fof jaaYotoo ? Komajjere humimbeewa e laaci. Caggal nde ɓee ɓenni, mi rewna heen sifaa nguurndam menhannde ɗam. So mi yiɗii nii, mi wiya, ko ɗoon bone oo fof ummori.

Hannde, e nder reedu Fuuta, kala mo alaa heɗetaake, hormetaake, teddintaake, hay sinno noon ko muynidɓe eenndu wooturu. Yonii ! Yonii ! Yoo Joomiraaɗo rokku en nafata en ko, haɗa en ko boomataen ko ! Nde ɗannungal heewaano nde, ɗii musibbaaji njettanooki en ! No diine o heewaanonde, ɗii rafiiji nganndaanooka. So ɓiɗɗo dewbo yeeyaama, waroyeede mum jommbaani !

A.D S. Ceerno Siise

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments