jeudi, janvier 1, 2026
Google search engine
JaɓɓordeGure FuutaBallal e anndinde yimɓe wuro ɓoggee

Ballal e anndinde yimɓe wuro ɓoggee

Tuggu 7 haa 9 deesaambar 2012, Ɓoggee (Muritani) e Demet (Senegaal) ina njuɓɓidina koolol « Blues du Fleuve » gaadorinoongol yuɓɓineede to wuro Podoor (Senegaal).  Faandaare ndeeɗoo winndannde ko hollitde wuro Ɓoggee jogorɓe arde tawtoreede koolol ngol tawi nganndaano wuro ngoo.

Ɓoggee e daartol mum

Ɓoggee ko innde wuro, laamorgo falnde (departema) kam e komin/meeri); ngo woni ko hedde 320 km bannge fuɗnaange worgo Nuwaasoot, dow fonngo rewo maayo Senegaal, e nder bannge worgo wilaaya (diiwaan) Barakna. Ko leeɗe tati ngoni e Ɓoggee : Ɓoggee-dow (Ɓoggee keedɗo dow), e Ñooli, e Ɓoggee-les (Ɓoggee keedɗo les). Ɓoggee ina anndiraa inɗe ɗiɗi : Dubaango e Ɓoggee :  

– Dubaango : Aada jaŋtaaɗo nokku oo (aada ɓooyɗo mo ñalɗi mum nganndaaka) nanngi wonde ko biyeteeɗo Dubaango Bellal Demmba Baawuura Aali Paate inniraa tulde ceenal e gure ɗiɗi koɗnooɗe e dow mayre, hono Dubaango, to bannge hirnaange (kam wonnoo lasli Ɓoggee-dow, nattii woode hannde), e Tulde-Dubaango, to bannge funnaange.

– Ɓoggee : E nder leegal Ɓoggee-dow leɗɗe ɓowde ina keewnoo heen no feewi. Hoɗɓe e wuro ngoo ina keewnoo waɗde ɓogge (ɓoggude ko sammude/ittude paali ɓohe ina ñaama, e sirde kobje ɓowde ɗee ina moccira ɓoggi). Ine wiyee wonde innde Ɓoggee ndee iwi ko e ɓogge (cammugol ɓiɓɓe ɓowde) ; ko laamu koloñaal njiimnoongu leydi ndii haa e hitaande 1960 winndiri innde wuro ngoo Boghé.

Leegal Ɓoggee-dow

Kam woni lasli walla fuɗɗoode Ɓoggee, ɗo wonnoo gurel tokosel, ƴellitii haa wonti hannde sahre (saare) mawnde. Ɓoggee-dow woni ko rewo caaɗngol Jiñcu; caaɗngol ngol woni ko hakkunde leegal Ɓoggee-dow e legal Ɓoggee-les. Woni ko rewo caaɗngol Jiñcu. Ko pom mahaaɗo e hitaande 1958 jokkondiri leeɗe ɗiɗi ɗee. Ɓoggee dow woni ko e jeeri, e dow tulde ɓooynde, jiimti e kolaaɗe gonɗe e saraaji mum, ɗum addani ɗum wiyeede Ɓoggee-dow.   

Leegal Ɓoggee-les (walla Ɓoggee-eskaal)

Waɗi ngalɗoo leegal innireede nii ko sabu kanngal ɓuri legal Ɓoggee-dow lesɗude. Ɓoggee-les woni ko e waalo, e kolangal, e daande maayo Senegaal, hakkunde mayo ngoo e caaɗngol Jiñcu. Haa e hedde 1950, woon innirtunooɓe leegal ngal Huɓeere e fawaade e huɓeere jippunde (eskaal) nde julankooɓe faraysenaaɓe mahnoo hedde 1905 sara estaad meeri hannde oo. E hitaande 1908, leegal Ɓoggee-eskaal siiñcaa bannge hirnaange, tawi woɗɗaani huɓeere ndee : no innde mayre holliri ɗum nii, ngalɗoo leegal kesal ko jippunde kompañiiji julaaɓe (julankooɓe) oropnaaɓe, haa teeŋti noon e faraysenaaɓe, hono jippule Dagana (Daŋana) e Podoor e Kayhayɗi e Maatam e Bakkel, e ko nanndi heen (ekon). Gila nde leegal ngal sosaa, ko ngal nehaande nguurndam wuro Ɓoggee e diiwaanuuji saraji mum fof, to bannge njuɓɓudi laamu, to bannge njulaagu e faggudu e to bannge pinal.       

Leegal Ñooli

Leegal Ñooli woni ko funnaange leegal Ɓoggee-dow. Hono leegal Ɓoggee-dow nii, ko ɓuri heewde e Ñooli woni ko e nokku wuro Dubaango ɓooyngo ngoo. Ko ɓuri heewde e leegal ngal ko gese jeeri wonnoo haa e kitaale 1960-1970. Cosgol ngal leegal e yaawde ngal yaajde, ceedtinta ko wuro Ɓoggee nana wonta sahre mawnde nde alaa ɗo haaɗi, teeŋti noon gila e yooro mawngo ngo kitaale 1968-1973. Nokku oo ko laabi-celi laawol Ɓoggee-Eeleega e laawol Ɓoggee-Kayhayɗi.

No Ɓoggee woorunoo hanki/ndeen

Ɓoggee ko nehaande diiwaan ganndiraaɗo halayɓe, baɗɗo ko ɓuri capanɗe nay wuro (rewo e worgo maayo Senegaal), jeyaaɗo e Fuuta Tooro, pecciiɗo hannde hakkunde Muritani e Senegaal. Gila hanki haa hannde Ɓoggee e saraaji mum ko nokku ndema e ngaynaaka, e njulaagu, nokku kawral walla pottital leƴƴi e ɗemɗe e pine, e dow fawaade e ngonka nokku oo e daande mayo Senegaal, hakkunde sewnde maggo e geec, kadi e fawaade e ngonka nokku oo hakkunde laabi celi, ummoraade maayo walla dow mum, ummoraade rewo maa funnaange walla hirnaange Muritani, walla feewde rewo Senegaal (hono diiwaan reerde, walla hakkunde-maaje). Wuro Ɓoggee ɓurnoo anndireede fof ko wonnoode ɗum :

  • Nokku pinal ganndaaɗo e kakkunde leyɗeele

Duɗe Quraana walla mahadaraaji keewɗi ina ngoodnoo, ine limtetenoo e nder  Ɓoggee e diiwaan mum. Sikke alaa, duɗal ɓurnongal maantinde heen, gaddannongal Ɓoggee yaynaade to bannge pinal, duɗal keblunongal seerenɓe daande maayo Senegaal heewɓe ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndiranoongal Duɗal Galle Saakooɓe, cosanoongal e hitaande 1905. Ngalɗoo duɗal ene lollunoo sanne, engal fooɗtatnoo almuuɓe ummoriiɓe baŋ-yoo-baŋ e leydi ndii kam e diiwaan oo fof, sabu mbaawka e ɓure cosnooɗo ngal oo, hono Ceerno Aamadu Muttaar Saako (1867/70-1934), gonnooɗo Qaadi (Ñaawoowo) diiwaan Ɓoggee tuggi 1905 haa nde o ruttii e joom makko e hitaande 1934. 

Ekkol Ɓoggee jeyaa ko e ekkolaaji gadiiɗi e Muritani. O sosaa ko e hitaande 1908, kono o fuɗɗii gollaade tigi rigi ko e 1921-1922 sabu darnde afriknaajo gardinooɗo mo oo, tuggi 1922 haa 1952, hono Ndarnaajo biyeteeɗo Njawaar Saar. Jagge Muritani keewɗe caggal jeytaare Muritani ko ɗoon tutaa.

Kewuuji pinal e coftal ɓalli baaɗi no jaŋde e nder guurti (cours de vacances) e tiyaataar e gaaci e basket ball, ekn, kam e golle nafoore renndo (jokkere enɗam) meeɗaa seerde e yuɓɓineede e wuro hee. Nde wonnoo ɗee golle ina tiiɗnoo sukaaɓe wuro ngoo no feewi, ene saɗnoo yiyde almuuɓe walla sanɗaaji wuro ngoo waɗoytunooɓe guurti mum en banngeeji goɗɗi ko wonaa Ɓoggee. 

Nokku wiɗto e heblo safaara jawdi

Hanki, e nder duuɓi sappooji limtinɗi haa nde Muritani heɓti hoore mum, haa teeŋti noon hakkunde golwole adunayankooje ɗiɗi ɗee, Ɓoggee ene jeyanoo e nokkuuji ɗiɗi e nder hirnaange Afrik toppitinooɗi wiɗto e njiilawu e heblo safaara e feso jawdi kam e heblo haralleeɓe mum (nokku goɗɗo oo walla duɗal goɗngal ngal wonnoo ko e wuro Dogondoutchi to leydi Niiseer); Bosori Ɓoggee, e ballondiral e ngaal duɗal, ko kañum heblatnoo tewbuuli neldetenooɗi to Farayse, haa teeŋti noon e sahaa wolde adunayankoore adannde e ɗimmere.

Nokku wiɗto e njiilawu ko faati e ndema

E hitaande 1910, Sardiŋŋe ƴeewndo sosaama e Ɓoggee. Gila ndeen, perefeeji hono ardinanooɓe falnde ndee haa e yonta jeytaare leydi ndii toppitiima sardiŋŋe oo no haanirta nii. Sardiŋŋe oo, kam e leɗɗe falambuyaaji ɗi piindi mboɗeeri gaawanooɗi e pom hee, e laabi, e nokkuuji laamu, ina ŋarɗinnoo (njooɗnunoo) wuro ngoo no feewi (haa jannguɓe farayse mbaɗti yimde ɗum e nder jime mum en). 

Gila e hitaande 1911, nokku (sarwiis) toppitinooɗo geɗe ndema e nder nokku hee ene ƴeewndotonoo ndema maaro beeli, nde wonnoo eɗum sarinoo e diiwaan Ɓoggee hee. Ko oon sarwiis kadi halfinanoo ngalɗoo donŋngal teddungal hono naatnugol ndema maaro kesa e nder Muritani, tuggi hitaande 1965 : o fuɗɗii jarribaade ɗum ko to Daarel Barka e Bakaw e Wenndiŋ, oon sahaa ɗii nokkuuji fof jeyanoo ko e njiimaandi falnde Ɓoggee.

Deestagol wuro Ɓoggee

Wuro Ɓoggee ɓamtaaki e nder duuɓi noogaas dewɗi e jeytaare leydi ndii. Hay so tawii engo jeyaa e wonde e gure laamorɗe ɓurɗe heewde yimɓe e leydi ndii (nde jiimnoo ko nokku ummiiɗo gila Daar el Barka haa Mbaañ), nde alaano njogitaje mahaaɗe ngam faggudu walla goɗɗum. Ko woodnoo ɗoon ko ne yeebaa, helaa walla yani : hono safrorde ndee (dispaaseer), duɗal nehngo jawdi (élevage), ekkol jaŋde leslesre, sardiŋŋe jarriborɗo, duttorɗe njuɓɓudi laamu, ekon. Yanti heen ko  luure e pecce hakkunde yimɓe nokku oo jooɗtoriiɓe geɗe dawrugol (politik). Nii woni wuro ngoo deestii ko juuti. Kono sukaaɓe ɓee kam en ceeraani e jokkude e wuurnude golle pinal e nder wuro he. 

Wuro wonngo e waylaade/ƴellitaade

Tuggi e kitaale 1980, yiyaama e Ɓoggee kam e gure catiiɗe ɗum waylowaylooji keewɗi : hono compugol e puɗɗagol ngesa maaro Kolangal Ɓoggee; naatgol kuuraa (jaynagol wuro ngoo), baɗgol gudroŋ e laawol Ɓoggee-Eeleega kam e laawol Ɓoggee-Kayhayɗi, e ko ɓooyaani ko e laawol Ɓoggee-Rooso; ƴellitgol ndema  sewo-sewo wonande rewɓe ɓee; naatgol telefon portaabe e internet; compugol bankeeji e wuro hee ; cosgol duɗal heblo wonande hoɗɓe e nokkuuji dowri; compugol duɗal heblo mecce e karallaagal; compugol nokku ngam renndinde (ƴeftude) kocce; compugol pelle ballondiral e ñamaale kaalis; jettagol kuuraa Manantali (OMVS); garaangal e nokku hee pelle keewɗe ɗe ngonaa laamuyankooje (ONG) toppitiiɗe ƴellitaare e nokku hee; softeende sukaaɓe nokku oo, ekon.

Hannde oo, wuro ngoo fof e wondude caɗeele (gallugol ndema maaro, teddeendi ñamaale e dow koye remooɓe, caɗeele cellal haa arti e ñawu jontinooje ngonngu  sabaabu gadano maayɗeele e nokku hee, baasgol woodde lopitaal e nokku hee), ɗum haɗaani Ɓoggee tijjaade janngo moƴƴo, e fawaade e ngonka nokku oo to bannge leydi, e fawaaade ko yiyaa e wuro ngoo to bannge ɓure e mbaawkaaji e waylowaylooji.

Nuwaasoot, ñalnde 30 oktoobar 2012

Aamadu Umar Jah
Porfesoor gonɗo e alateret
(Firo : Bookara Aamadu Bah + Aamadu Umaar Jah)

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments