1 février 2010
Hoto paayee ! Wiyaa ko ina waawi waɗa, wonaa huunde siirnde : sikkannde majjum ina tolnoo e gootel nder 45 000 walla nii, e wiyde annduɓe NASA, e gootel nder 250 000 ; ɗum ɗoon ko tuugaade e hiisa mo ɓe mbaɗi.
Kaaɗoo haala fuɗɗii ko e hitaande 2004. Ko annduɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pise, ɓe alaa ko toppitii so wonaa reende geɗe baawɗe buɓɓondirde e Leydi men ndii, teskinoo wonde won haayre yiytaa, ina gasa rewa saraaji Leydi ñalnde 13 abriil 2029, hade mum sokkondirde e mum duuɓi jeeɗiɗi caggal ɗuum, woni e hitaande 203ɓ. Hawrata ko e aljumaa. Oɗon nganndi kam, ɗum wonaa ko fepindaa !
Ndeen haayre inniraa ko “ 2004 NM4 ”
Yiyti nde ko Roy Tucker gonɗo to ƴeewirde wootere ina to Tucson, Arisona, Amerik. Ngam ruppaade hoddiro, annduɓe innitiri nde “ Apophis ” (Apofis), innde seekaande e ‘Apep’, hono ‘Pirtoowo’ woni innde gooto e allaaji Misranaaɓe ɓooyde.
So Alla, laawol Apophis e hitaande 2029, ina woɗɗi en seeɗa : ɗuum ina foti ɗeeƴnude ɓerɗe. Kono ɗuum dey haɗataa wonde eɗum waawi laataade ; fof fawii ko e baylagol tiindo Apofis. Ɗum noon, annduɓe ɓe mbiyi “ ina ŋata, ŋatataa fof, woɗɗinde koyngal mum ɓuri ”.
Hol feere majjum ?
Ina jeyaa e peeje NASA miijii, neldude, e hitaande 2013, laanel potngel joɗɗinoyde “ jaabotoongel rajo ” dow Apofis, mbele yimɓe ina mbaawa anndude ko siiri tolno maggel e sahaa kala, e nder kammu hee.
So tawaama haa hannde siiraani, heewɓe ina miijoo yo nde bommɓe ; kono ɗuum wonaa feere moƴƴere sibu so nde fusii, ko ndeen kadi ɓuri hulɓinaade.
Kono nde tawnoo ganndal suuɗaaki ko ko wirnii tan, annduɓe NASA wiyeteeɓe Edward Lu e Stanley Love, kollitii feere mum en, nde alanaa en tanaa, tawa kadi ina hisna Apofis, woppa ɗum, jokka e haaju mum… : ɗum woni neldude takko (sara) Apofis laanel weeyo tokosel, ngel ɓuraani kabin Apollo mawnude, tawa marsinta ɗum ko semmbe ummiiɗo e naange : fooɗo hakkunde maggel e Apofis, maa selnu Apofis laawol mum, waasa naatde e bolol gaddantunoongol ɗum buɓɓondirde e leydi.
Peeje goɗɗe ina miijaa ko wayi no huccinde e mayre daarorɗe mbele semmbe cereeli naange ina ngulna nde, nde sela bolol bonngol e men ngol. Peeje ɗee kala ina ɗaɓɓi ganndugol timmungol nokku haayre ndee e kala sahaa.
So pelɓondiral waɗii
Batte pelɓondiral hakkunde haayre nde 320 meeteer njaajeendi e Leydi ina kulɓinii : semmbe majjum (teddeendi haayre ndee ko miliyoŋaaji 20 ton) ina yerondira, ko famɗi fof e 875 megaaton (875 miliyoŋ ton), woni laabi 58 000 bommbo mo Amerik werlinoo e Hiroshima. Geɗe ɗiɗi ina mbaawi kewde : maa wonii Apofis yanii e njoorndi walla e geec. So o yanii e njoorndi, kalitgol buɓɓannde ndee ina waawi waɗtude leydi potndi e Espaañ maa Farayse mawnugol, karawal. So o yanii e Geec, bonannde ndee kadi, ko jaasi fof maa fot e ndeya.
Ƴoogirde www.slate.fr


