mercredi, décembre 31, 2025
Google search engine
JaɓɓordeLeyɗe e yimɓeDaartol dillere tuwaareg en

Daartol dillere tuwaareg en

Tuwaareg puɗɗii murtude ko hakkunde 1962 e 1964, murto anndiraango “ murto Fellaga” ummoriingo diiwaan Kidal. Ɓe piyaa ha ɓe ɓakkii e ƴiiƴam. Konu laamu nguu rewi e tuwaareg en ina fiya, ina wara jawdi mum en, ina posna boyli ndiyam. Ko heewi e tuwaareg uuji, payi Alaseri e leyɗe catiiɗe goɗɗe. Gardiingu rewo ndii ɓeydii tiisde. Ko e hitaande 1988, sosaa to Libi e gardagol Iyad Ag jawtuɗe. AQMI Sosaa ko 2006. Fedde ndee ina jogii 500 kaɓeteeɗo e nder diiwaan Saahal oo kala. Aɓe njokkondiri e Fedde wiyeteende waɗoore bonanndeeji mawɗi to Niiseriyaa kam e wiyeteeɓe wonɓe to Somaali.

AQMI dartorinoo ko dahde tuubakooɓe, wostondiroo ɗum en kaalis, mo ɓe coodirta kaɓirɗe moolanaaɗe to Libi. Jooni noon, ɓayri ɓe keɓtii gure e kanndaaji, alaa ko haɗata ɓe addude ɗoon abiyoŋaaji dimnduɗi dorog e kaɓirɗe no ɓe mbeliraa. Dillere Tawhiid e Jidaadi Afrik hirnaange (Mouvement Unicitéet Jihad en Afrique ɗe l’ouest (Mujao)). Sosaa ko e 2011. Ko yimɓe feetiiɓe AQMI, tawi ɓuri heewde e mum ko Muritaninaaɓe e Malinaaɓe. Aɓe tawee haa to Tamanraset to Alaseri, ɗo ɓe mbaɗi bonannde e lewru marse ɓennundu nduu. Ko cuusal reedu mawngal sibu ko ɗoon arɗorde konu hakkunde leyɗe (Alaseri, Mali, Muritani, Caad e Niiseer) tuddini, hay so tawii alaa tawo ko golli ko seedtini. Aɓe ndahi tuubakooɓe españool e itaalinaaɓe, aɓe ɗaɓɓi miliyoŋaaji sappo ooroo wonande heen gooto kala. Aɓe njeyaa e jiimɓe wuro Gaawo e Tummbuktu hannde.

MNLA : So a ƴeewdii ɓe e haalaaɓe dow ɓee, mbiyataa ko MNLA ko yimɓe moƴƴuɓe. Dillere MNLA ina jogii 2 000 kaɓeteeɗo. Faandaare maɓɓe ko rimɗindediiwaanbiyeteeɗeAsawaad oo e sosde dowla tuwaareg en, tawa laamorgo mum wonata ko Kidal. Ardii dillere ndee ko wiyeteeɓe Bilaal Ag Aseriif e Mahmuud Ag Agaali. Huunde e ardiiɓe dillere ndee koɗi ko e Nuwaasoot. Ɗum noon, hannde jiimi rewo Mali ko dille ceertuɗe miijanteendi e payndaale. Ɓe mballondirii haa ɓe keɓtii rewo leydi ndii, kono mbar ma ɓe mbaaw arɗodaaɗe gure ɗe ɓe keɓti ɗee. Ɗum ko naamndal ngal jaabawol mum leelataa.

E lewru Suwee 1990, murto tuwaareg en to Mali fuɗɗorii yande e tuddunde konu to Menaka. Yoga e siwil en ndogi sabu muusgol piggal konu laamu nguu. E Sulyee – ut 1990, Konu Mali naati rewo, haa teeŋti noon e saraaji Gawo. Koninke gooto gardiiɗo paaraa en, heɓii wiyde e oon sahaa : E lewru saawiyee 1991, nanondiral jam ngal Alaseri heɓnoo to Tamanraset eɓɓi wellitde diiwanuuji rewo ɗii kam e naattingol soldateeɓe tuwaareg en ɓee e nder konu leydi ndii, kono ɗum haɗaani bonanndeeji jokkude to rewo too.

11 abriil 1992, Nanondiral ngenndiwal lelnaa hakkunde guwarnama leydi ndii e jokkorɗe rebel en. Nanondiral ngal ina eɓɓi keɓɓitagol faggudu diiwaan rewo leydi ndii, kam e peeje tiiɗtinirɗe ngootaagu ngenndi ndii, bellitgol kam e naatnugol tuwaareg en e juɓɓule militeer e siwil. Alfaa Umar Konaare fooli e woote gardagol leydi ndii. Parti makko, hono ADEMA fooli kadi e woote depiteeji. Mee 1994, rewo oo naati jiiɓru hakkunde leƴƴi koɗduɗi e nokku hee, haa arti noon hakkunde Sonngaay en e Tuwaareg en e Aarabeeɓe. Ɗum yuumti e cosgol Dillere Ngenndi Songaay en wiyeteende Gannda Koy (Joom leydi en e ɗemngal Sonngaay).

Saawiyee 1995 : MPGK e Malde Ɓesngu ngam Ndimaagu Asawad (FPLA) ciifi nanondiral Burem, ɗum duuñti hare hakkunde leƴƴi ɗii. Ñalnde 27 marse 1996 kewu piɓondiral ɗeeƴre yuɓɓinaa to Tummbuktu, kaɓirɗe keewɗe nduppaa, dillere Tuwaareg en e MPGK pusaa. Konaare toɗɗitaa kadi e lewru mee 1997, caggal ɗuum, e lewru suwee 2002, Aamadu Tumaani Tuure, biynooɗo artataa e politik, toɗɗaa hooreejo leydi. Yooro bonngo kadi yani e leydi ndii e hitaande 2005. Aynaaɓe e remooɓe lorii heen no feewi. E lewru abriil 2005 dekere cosgol Nokku kalfinaaɗo ƴellitaare rewo ƴettaa : gure Gaawo e Tummbuktu e Kidal ngardinaa e kala golle ƴellitaare faggudu.

Abriil 2006, Kaddaafi ari Tummbuktu juulde Mawluud, kono Malinaaɓe mbelaaka ɗuum, sibu maɓɓe tuumde Kaddaafi wallitde tuwaareg en. E lewru mee ndeen hitaande, rebel en njani e tuddule Kidal e Menaka. Kono ñalnde 4 sulyee 2006, guwarnama oo e rebel en ciifondiri nanondiral ɗeeƴre e kisal e ƴellitaare Kidal, hono diiwaan jeetaɓo Mali, diiwaan ɓurɗo fof woɗɗude laamorgo ngoo.

Abriil 2007, ATT toɗɗaa goɗngol e woote gardagol leydi, kono ɓe o waɗtatnoo ɓee kaki. Caggal ɗuum hare jokki rewo caggal nde wootere e pelle tuwaareg en (ATNM) salii nanondiral Alsee, na njana e tuddule konu leydi, na ndaha soldateeɓe kumaandaŋ Ibraahim Ag Bahanga.

Feebariyee 2009 : Konu Mali hoonii e dow rebel en, heɓti tuddule mum en. Nanondiral jam siifaa to Kidal, tuwaareg en ina njoɗɗina kaɓirɗe mum en, ɓe naatnee e konu leydi ndii. Kono Bahanga tawtoraaka ngaal nanondiral.

Noowammbar 2010 : pottital yuɓɓinaa to Tumbuktu hakkunde tuwaareg en ngal sosde Dillere Asawad (MNA) saliinde fitina kono ɗaɓɓunde nde Asawaadnaaɓe mballetee.

E lewru feebariyee 2011 ATT ƴetti konngol e kewu juɓɓinanooɗo saraaji Kidal ngam habrude lelnugol tuugnorgal kesal ngam wallitde rewo leydi ndii e ƴellitde ɗum. Lebbi jeegom pawtii heen, e ut 2011, o hurmbiti Tuugnorgal keeringal ƴellitaare Rewo-Mali (PSPDN) : fotde 32 miliyaar CFA (65 miliyoŋ dolaar) ngam hisnude nokku oo e ƴellitde ɗum, wallude rewɓe e sukaaɓe no ngollorii. Dillere Ngenndiire Ndimaagu Asawaad (MNLA) sosaa e lewru oktoobar 2011. Ɓe njantondiri e pelle ɗiɗi goɗɗe goodnooɗe (MNA e ATNM). Faandaare majje ko heɓtude ndimaagu Asawaad e ittude ɗum e njiimaandi Mali.

Saawiye 2012, MNLA takki laamu Mali tooñannge e salaare tabitinde ko huninoo. Ɓe njani e Menaka e Agelhok, ɓe keɓti ɗum en. Woodi fuɗɗiiɓe takkude ɓe gollodaaɗe e salaafiyankooɓe seɓɓitiiɓe, ɓe njeddi. Hakkunde 17 e 31 saawiyee ɓe njani e Tesaalit e Leere e Ñafuŋke ekn…

ATT werlii noddaango, ɗaɓɓiri ɓe dartingol hare e njiylawu jam. Seppooji ummoriiɗi tuddunde Kati ñiŋi sifaa no guwarnama ATT ɗowiri golle ɗee nii. Caggal ɗuum geɗe ɗee ndewondir, tuwaareg ina keɓtira rewo oo wuro wuro, ha ɓe njettii Tinsawaten. Ardiiɓe CDEAO potti Abuja, laamorgo Niiseriyaa ngam hollitde faayre mum en e ngonka Mali kaa. Ɓe ñiŋi MNLA, ɓe kolliti heɓaare maɓɓe wallitde lamu Mali no hisniri leydi mum. MNLA yani e Hombori (hakkunde Mopti e Gaawo) ñalnde 18 feebariyee 2012.

Ñalnde 21 feebariyee Goomu wiɗto laamu nguu holliti wonde warngooji bonɗi mbaɗaama to Agelhok, tee alaa mo waɗi ɗum so wonaa yimɓe AQMI wallidiiɓe MNLA. MNLA yeddi ɗuum. Haɗaani ATT haalde ñalnde 24 feebariyee e teeŋtinde wonde woote ko baɗooje ñalnde 10 suwee, tee persidaa keso ko ƴettoowo golle.

Jofnde 11 mars 2012, MNLA heɓti Tesaalit. Ñalnde 13 mars tuwaareg biyeteeɗo Iyad Ag Gaali habri cosgol dillere Ansaar haɓantoonde tabitingol sariya e leydi hee, kono saliinde peccugol Mali. Aamadu Tumaani, e yeewtere waɗdunoo e jaaynde wiyeteende Le Figaro holliti wonde addi rebel en ko pusgu Libi, o holliti heɓaare makko kaaldigal, kono o salii miijo peccugol Mali.

Ñalnde 21 mars 2011, Aamadu Hayaa Sanogo e jahdiiɓe mum en mbaɗi ajaande mum en, so liɓde laamɗo mo ɓesngu toɗɗii, ganniyiiɗo woppude laamu ɗoon e lebbi ɗiɗi, e dow hujja wonde o jaɓaani haɓde e rebel en. Gila ndeen oɗon nganndi ko kewi : so wonaa fof burñitii kisa laawol gootol. Rebel en, nde tawnoo konu nana Bamako toppitii waɗde politik, keɓti Gaawo e Tumbuktu, mbayyini ndimaagu Asawaad, hay so tawii noon, eɗen kumpitii hannde, laamii ɗeen gure ko ɓeen wiyetenooɓe ownooɓe e tarafikaaji.

Bookara Aamadu Bah

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments